Smrtnost od raka debelog crijeva u EU najviša je u Republici Hrvatskoj

foto: Press

S više od dvije tisuće preminulih od ove bolesti godišnje u našoj zemlji, baza podataka Europske Komisije (European Cancer Information System) ukazuje kako je procjena smrtnosti od raka debelog crijeva u EU 27 u prošloj godini najviša upravo u RH. Nakon raka pluća ovo je druga najsmrtonosnija onkološka bolest te sedmi uzrok svih smrti u RH (izvor: HZJZ, Izvješće o umrlih osobama u RH u 2022.)

Nedovoljan odaziv na Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, mitovi koji prate kako ovu bolest tako i kolonoskopiju kao iznimno važnu pretragu u dijagnostici, ali i liječenju, neki su od detektiranih problema za koje liječnička struka apelira na promjene s naglaskom na edukaciju.

Važne poruke upravo na ovu temu pružila je tribina naziva Odazovi se – za život!, održana danas u Osijeku.

Pacijenti se boje dijagnoze onkološke bolesti. Boje se dijagnoze raka. I zbog toga smo svi pomalo krivi jer smo godinama oko te dijagnoze stvorili da je riječ o nečem konačnom i smrtonosnom. Prije puno godina je to i bilo tako, ali medicina je strahovito napredovala u području onkologije i to više nije tako. No, mi kao struka i kao društvo nismo to adekvatno popratili i dovoljno glasno i jasno rekli pacijentima da dijagnoza raka više ne znači smrtnu presudu i da je tu ključno vrijeme postavljanja dijagnoze, poručila je dr. Ljiljana Ćenan, spec. obiteljske medicine.

Rak debelog crijeva visoko je izlječiva bolest ako se otkrije na vrijeme, zajednički je apel struke.

Moramo apelirati kako je rak debelog crijeva puno češći u bolesnika koji nisu imali nijednog oboljelog od kolorektalnog karcinoma u obitelji. Moramo apelirati i na probir, administracija bi u taj program trebala uključiti obiteljsku medicinu. Poruka svim građanima jest kako je kolonoskopija jednostavna pretraga koja se može napraviti bezbolno. Nemojmo misticirati kolonoskopiju, štoviše pričajmo o tome što više – iznio je dr. Vladimir Borzan, spec. interne medicine, subspec. gastroenterologije i hepatologije iz KBC-a Osijek.

Kako je pojasnio dr. sc. Borna Kovačić, dr. med., voditelj Zavoda za abdominalnu
kirurgiju KBC-a Osijek, kolonoskopija nije pretraga koje se danas itko treba bojati.
Otkrivanjem i uklanjanjem polipa tijekom kolonoskopije uklanja se i zloćudna bolest u
samom začetku:

Ukoliko se radi o zloćudnoj bolesti tada su potrebni radikalniji načini liječenja. Ako nemamo uznapredovali tumor ili metastatski oblik bolesti tada je mogućnost liječenja dobra. Imamo na raspolaganju dvije tehnike kirurškog zbrinjavanja; laparoskopsku i klasičnu tehniku. Bolest stoga može iz zloćudne faze prijeći u aspolutno izlječivu bolest, poručio je dr. sc. Kovačić naglasivši – ne čekajte, javite se na vrijeme.

Ignoriranje simptoma i odgađanje kolonoskopije u slučaju bolesti rezultiraju njezinim kasnijim otkrivanjem kada su i lošije prognoze. Vrlo jasno stoga je istaknuo doc. dr. sc. Ilijan Tomaš, dr. med., pročelnik Zavoda za onkologiju KBC-a Osijek: Svatko od nas u životu je doživio neku nelagodu. Koonoskopija spašava život. To je nešto što vrijedi i pretrpiti da bi si spasili život. Onda kad će vam to spasiti život više na to ne gledate kao nešto strašno jer denitivno imate mogućnost otići na vrijeme, obaviti tu pretragu i spasiti sebi život.