Pelenski dermatitis je najčešći kožni problem dojenčadi i male djece koja nose pelene. Procjenjuje se da 35% djece novorođenačke i dojenačke dobi u vrijeme nošenja pelena razviju pelenski dermatitis. Prepoznajemo ga po tome što je koža pelenske regije zacrvenjena i nadražena; koža je na dodir topla i zadebljana; na koži se pojavljuju crvene točkice. Promjene se uglavnom zadržavaju na pelenskom području, ali u nekim slučajevima se mogu proširiti na trbuh pa čak i na bedra, piše Mamin kutak.
Kada i zašto se javlja?
Pelenski dermatitis se najčešće javlja u drugoj polovici prve godine života, paralelno uz izbijanje zubića i uvođenje dohrane. Uvjetovan je povećanom vlagom te iritacijom čimbenicima iz stolice i urina (enzimima koji su važni u našoj probavi, žučnim solima), porastom ph kože, trenjem kože o kožu i kože o pelenu. Dakle, radi se o kontaktnom iritativnom dermatitisu, a pelena djeluje okluzivno i omogućava djelovanje navedenih čimbenika. Djeca koja su na majčinom mlijeku inače rijeđe imaju pelenski dermatitis. Također, kombinacija bakterija iz mokraće i stolice negativno djeluje na kožu i zato se pelenski osip gotovo uvijek javlja uz proljev ili kada dijete ima učestale stolice. Od kada su u primjeni moderne pelene za jednokratnu upotrebu smanjila se učestalost težih oblika pelenskog osipa.
Kako se liječi?
Stupanj upale kože može biti blag, umjeren do jak, tako da ovisno o tome prilagođavamo lokalnu protuupalnu terapiju i potporne mjere za njegu kože. Bitno je češće mijenjanje pelena, ostaviti dijete povremeno bez pelena. Oblozi od fiziološke otopine, koristiti zaštitne kreme kod svakog mijenjanja pelena (kreme za epitelizaciju), primjenjivati preparate koji će kožu umiriti. Ne smiju se koristiti vlažne maramice koje mogu sadržavati različite supstance koje pogoršavaju iritaciju. Najbolje je pelensku regiju čistiti nježno vatom i mlakom vodom ili fiziološkom otopinom ako je prisutna jača upalna reakcija na koži. Preporučuje se primjena krema koje poboljšavaju zaštitnu barijeru i smanjuju pH kože.
U slučaju da se promjene šire i intenziviraju može biti potreban dodatni preparat kako bi se smanjila upala (krema protiv gljivica ili bakterija) ili se promjene kratkotrajno tretiraju lokalnim kortikosteroidima, što će odlučiti pedijatar nakon pregleda. Najčešće nije potrebno uzimanje briseva kože pelenske regije. U slučaju promjena koje dulje traju česta je sekundarna infekcija gljivama (Candida iz stolice). To se prepoznaje po oštro ograničenom crvenilu i pojavi gnojnih mjehurića na rubu žarišta. Tada se u terapiju uvodi krema protiv gljivica.
Kod dugotrajnih upalnih promjena kože pelenske regije koje ne prolaze na primjenjenu terapiju, potrebno je u konzultaciji sa svojim pedijatrom učiniti pregled i dodatnu dijagnostičku obradu kod dječjeg dermatologa, kako bi se isključile druge upalne bolesti kože ili eventualni dodatni problemi.
Za Mamin kutak piše:
Helena Živić, spec. pedijatar
Poliklinika za dječje bolesti Helena
