Nova godina donosi nam dugoočekivanu poreznu reformu, čija je najveća novost uvođenje poreza na nekretnine. Sve će lokalne jedinice do kraja veljače 2025. godine donijeti odluke o oporezivanju nekretnina na svom području, sa zonama i pripadajućim poreznim stopama
Od nove godine mijenja se ukupno šest poreznih zakona. Bit će izmjena u poreznim olakšicama na rad, u porezu na plaće, a najviše rasprave izazvao je porez na nekretnine.
Ovo su zakonski akti koji se mijenjaju: zakon o porezu na dodanu vrijednost, zakon o lokalnih porezima, zakon o porezu na dohodak, zakon o doprinosima, opći porezni zakon, zakon o poreznoj upravi.
Porez na nekretnine od 0,6 do osam eura po kvadratu
Od početka iduće godine svi će gradovi i općine morati uvesti porez na nekretnine koje ne služe za stalno stanovanje.
Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2025. godine, a sve lokalne jedinice trebaju do kraja veljače 2025 godine donijeti odluke o oporezivanju nekretnina na svom području, sa zonama i pripadajućim poreznim stopama.
Porez na nekretnine kretat će se od 0,6 do osam eura po četvornom metru, s tim što će svaka lokalna jedinica javno objaviti pravila na osnovu kojih će se donositi odluke o oslobađanju od porezne obveze.
U gradovima i općinama koje su razrezale porez na kuće za odmor, nekretnine će se, do nove odluke, oporezivati prema iznosima koji su se odnosili na kuće za odmor.
Kriteriji za oslobođenje mogu biti socijalni, ali i kvaliteta nekretnine te nepostojanje ikakve komunalne infrastrukture.
Najveći se porezni udar očekuje upravo na turistički najam
Ovisno o indeksu turističke razvijenosti, općine i gradovi također moraju do kraja veljače donijeti odluku o visini paušalnog poreza po krevetu.
Raspon će se kretati između 150 i 300 eura godišnje po jednom ležaju za najrazvijenije jedinice, za one u drugoj skupini paušal će biti od 100 do 200 eura, trećoj od 30 do 150 eura, a u najnerazvijenijim turističkim područjima 20 do 100 eura po krevetu.
Osobni odbitak raste s 560 na 600 eura, povratnici oslobođeni od poreza
Od početka iduće godine povećava se osobni odbitak s 560 na 600 eura, doći će i do povećanja plaća za otprilike osam eura, a do četiri će se povećati i mirovine veće od 600 eura.
Proporcionalno osobnom odbitku rastu i olakšice za uzdržavane članove obitelji, pa bi pristojno plaćen radnik s dvoje djece mogao dobiti 15 do 20 eura veću plaću temeljem olakšice za djecu. Onima koji malo zarađuju olakšice za djecu su samo papirnato pravo koje ne mogu konzumirati.
Prag plaćanja više stope poreza na dohodak raste s trenutnih 40 tisuća eura godišnje na 60 tisuća eura.
Država je odredila i raspone unutar kojega se lokalne jedinice moraju kretati kod propisivanja stopa poreza na dohodak.
Općinama je postavljena gornja granica do koje mogu propisati nižu stopu poreza na dohodak na najviše 20 posto, manji gradovi na 21 posto, veći gradovi i sjedišta županija na 22, a Grad Zagreb na 23 posto.
Pritom, donji limiti za nižu stopu poreza na dohodak ostaju na 15, a za višu na 25 posto.
Porezne olakšice u sustavu rada
Svi koji se nakon minimalno dvije godine života u inozemstvu vrate u Hrvatsku bit će pet godina oslobođeni plaćanja poreza na dohodak. Doprinose za zdravstveno i mirovinsko će morati plaćati.
Jednogodišnje oslobođenje od plaćanja zdravstvenih doprinosa primjenjivat će se samo na radnike koji prvi put ulaze u svijet rada, odnosno dobivaju svoj prvi radni odnos.
Oslobođenje od plaćanja poreza na dohodak mladima od 25 godina, i umanjenje onima od 25 do 30 godina, ostaje.
Ali poslodavci neće biše biti oslobođeni plaćanja zdravstvenog za mlade. Mjera se ukida nakon deset godina primjene, ali će se oslobođenje primjenjivati za sve koji su do sada dobili oslobođenje ili ih poslodavci do 31. prosinca 2024. godine zaposle za stalno.
Granica za ulaz u sustav PDV-a za male poduzetnike povećat će se na 60 tisuća eura.
