
Svaki stanovnik Hrvatske u prosjeku baci više od 6 kilograma hrane mjesečno, što je više od prosjeka europskih kućanstava
Iako mnogi širom svijeta gladuju, podatak da se čak trećina globalno proizvedene hrane baca zvuči poražavajuće. U Hrvatskoj, primjerice, godišnje završava na otpadu oko 300.000 tona hrane, a većina toga – čak tri četvrtine – dolazi iz domaćinstava, i to unatoč porastu cijena hrane.
Svaki stanovnik Hrvatske u prosjeku baci više od 6 kilograma hrane mjesečno, što je čak više od prosjeka europskih kućanstava.
Razvijenije zemlje s višim standardom više pažnje posvećuju planiranju obroka, kako kod kuće tako i u restoranima, što rezultira manjom količinom otpada.
Marin Medak, vlasnik zagrebačkog restorana Rougemarin, ističe kako bi kupci trebali razmotriti kupovinu vakumiranih proizvoda, koji imaju duži rok trajanja i smanjuju otpad, unatoč dodatnom plastičnom otpadu. “Plastiku se može isprati i reciklirati, što ima dugoročnu korist,” kaže Medak.
Unapređenje planiranja i pametnije upravljanje rokovima važno je za sve u opskrbnom lancu, od proizvođača do trgovaca.
Igor Kotaran, direktor marketinga, Metro Hrvatska, savjetuje da se proizvodi s približavanjem roka trajanja prodaju po sniženim cijenama, uz transparentno informiranje kupaca o ispravnosti takvih proizvoda.
Ako se ne planira pojesti, hranu treba donirati. U Hrvatskoj su u posljednjih deset godina tvrtke donirale 2000 tona hrane i neprehrambenih proizvoda.
Imamo banke hrane u devet županija, a količine donirane hrane iz godine u godinu rastu.
U Slavoniji imamo banku hrane u Osijeku, u Virovitici i u Požegi.