Nove mjere Hrvatske narodne banke, kojima je od 1. srpnja ograničeno i pooštreno odobravanje kredita, značajno su promijenile navike građana. Kako se bankarski krediti teže ostvaruju, dio potrošača okreće se tržištu brzih online kredita – segmentu koji posljednjih mjeseci bilježi snažan rast. No, financijski stručnjaci upozoravaju da se radi o visoko rizičnim modelima zaduživanja. – Piše HRT.
Tri mjeseca na snazi su stroža pravila kojima HNB usporava rast gotovinskih kredita i štiti kućanstva od prekomjernog zaduživanja. Da je učinak vidljiv, potvrđuju i u Hrvatskoj udruzi banaka.
Prema riječima direktorice HUB-a Tamare Perko, bilježi se pad rasta gotovinskih kredita, dok tržište izvan bankarskog sektora postaje sve aktivnije. Upravo taj neregulirani dio nosi najveće rizike.
Istovremeno raste potražnja za tzv. instant kreditima – brzim online pozajmicama u iznosima od 1.000 do 5.000 eura koje građani podižu preko financijskih posrednika. Kreditni posrednik Dražen Horvat tvrdi da je udio nenaplaćenih kredita relativno nizak, između 3 i 4 posto, ali priznaje da su mjere HNB-a potaknule dodatni rast potražnje za ovim proizvodima.
Ponuda posrednika koji nude brze kredite posljednjih je godina eksplodirala: od tri registrirana subjekta sada ih je petnaestak. Privlače građane jednostavnom procedurom – bez papirologije, bez provjere kreditne sposobnosti i s isplatom gotovo odmah. No, ovakva brzina ima visoku cijenu.
Igor Škrgatić iz Udruge Padobran upozorava da se radi o kreditima malih iznosa, kratkih rokova i izrazito visokih kamata. Iako se često navodi kamata od oko 7 posto, stvarni trošak – uključujući naknade i posebne uvjete – može dosegnuti i nekoliko stotina posto efektivne kamatne stope. Sve informacije, naglašava, jasno su navedene, ali je pitanje čitaju li ih građani.
Mnogi korisnici instant kredita priznaju da ih uzimaju iz nužde – najčešće radi pokrivanja dospjelih obveza ili iznenadnih troškova u kućanstvu. No, takvo zaduživanje nerijetko dovodi do još većih financijskih opterećenja.
Na rizike dodatno upozorava i HANFA. Predsjednik Upravnog vijeća Ante Žigman ističe da raste broj online prijevara i sumnjivih investicijskih ponuda. Građani bi trebali biti posebno oprezni kod aranžmana koji se odvijaju isključivo putem interneta, bez potpisivanja ugovora i bez mogućnosti fizičkog kontakta s davateljem.
Posljedice brzog zaduživanja postanu jasne tek kada se pojave problemi s otplatom. Mnogi koji posegnu za online kreditima ubrzo završe s blokiranim računima. Na kraju listopada u Hrvatskoj je evidentirano nešto više od 200.000 blokiranih građana – porast od 1,4 posto u odnosu na mjesec ranije.
Ukupan dug potrošača prema financijskim institucijama dosegao je 730 milijuna eura, što dodatno potvrđuje složenost financijske situacije u mnogim kućanstvima.
Stručnjaci zato poručuju: brzi online krediti mogu biti brza pomoć, ali i dugoročni problem. Prije potpisivanja, treba pažljivo provjeriti uvjete i biti svjestan rizika koje nosi ovakav vid zaduživanja.
