Svjetski dan hrane

foto: Pixabay/Ilustracija

Svjetski dan hrane se svake godine obilježava 16. listopada, na dan kad je 1945. godine u sklopu Ujedinjenih naroda (UN) osnovana Organizacija za prehranu i poljoprivredu. Ovaj se dan obilježava u više od 150 zemalja svijeta.

Hrana, odnosno prehrana svakog čovjeka trebala bi biti raznolika, energetski uravnotežena, dostatna za zadovoljenje nutritivnih potreba, dostupna i sigurna, za dobrobit svih nas.

Ovogodišnja tema obilježavanja Svjetskog dana hrane je „Pravo na hranu za bolji život i bolju budućnost“ (Right to foods for a better life and a better future).

U današnjem svijetu poljoprivredna proizvodnja je dostatna da zadovolji potrebu za hranom cjelokupne svjetske populacije, a ipak se 733 milijuna ljudi suočava s gladi zbog različitih razloga – vremenskih i prirodnih nepogoda, ratova, nejednakosti, ekonomskih kriza, pandemije.

Najviše su pogođene siromašne i ranjive skupine, najčešće poljoprivredna domaćinstva, što uzrokuje još veću nejednakost između država, ali i unutar njihovih granica.

Više od 2.8 milijardi ljudi u svijetu ne može priuštiti zdravu prehranu. Neadekvatna prehrana vodeći je uzrok pothranjenosti, malnutricije i pretilosti, koje prožimaju sve društvene slojeve diljem svijeta.

Ranjivije društvene skupine često pate od gladi ili ne mogu priuštiti adekvatnu prehranu, te su prisiljene koristiti samo osnovne namirnice ili jeftiniju, nezdravu hranu, dok drugi pate zbog nedostupnosti svježe i / ili raznolike hrane, ne raspolažu s informacijama potrebnim za odabir adekvatne prehrane ili se jednostavno odlučuju za praktičnu i dostupnu, a ne zdravu prehranu.

Godišnje bacimo 72 kilograma hrane po stanovniku

U Hrvatskoj se po stanovniku godišnje baci oko 72 kilograma hrane, što rezultira time da kao narod godišnje bacimo više od 280 tisuća tona hrane.

Iako se Hrvatska nalazi među država članicama Europske unije (EU) s najmanje bačene hrane po glavi stanovnika, potrebni su dodatni napori kako bi se smanjio otpad koji nastaje u kućanstvima.

Razlozi za bacanje hrane su mnogobrojni – od prekomjerne kupnje i neadekvatnog skladištenja do neodgovarajućih porcija i kratkih rokova trajanja. U razvijenim zemljama najveći dio otpada dolazi iz kućanstava, gdje ljudi često kupuju više nego što im je potrebno ili bacaju ostatke hrane.

Sporazum – “Zajedno protiv otpada od hrane”

Prošle godine je sklopljen dobrovoljni sporazum “Zajedno protiv otpada od hrane”, koji je potpisalo Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te 44 potpisnika, predstavnika proizvođača i prerađivača hrane, trgovine, ugostiteljstva, znanstvene i akademske zajednice, jedinica lokalne i regionalne samouprave, neprofitnih organizacija i inicijativa te udruženja i tvrtki.

Za smanjenje otpada od hrane, kako su naveli, u sklopu Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO) Hrvatskoj je isplaćeno 1,84 milijuna eura nepovratnih sredstava za infrastrukturno opremanje posrednika u lancu doniranja hrane i banki hrane te su dodatno u rujnu sklopljeni novi ugovori vrijedni 1,36 milijuna eura.

Cilj je smanjiti otpad od hrane za 30 posto do 2028., a kako bismo u tome uspjeli bilo bi najbolje ojačati sustav doniranja i kampanju Ministarstva poljoprivrede “Pojedi-podijeli.”

Kako bi se smanjilo bacanje hrane, važno je poduzeti korake poput planiranja obroka, pravilnog skladištenja i korištenja ostataka hrane.