Od 1635. godine hrvatski vojnici služili su u Francuskoj pa je 1667. godine ustrojena i posebna pukovnija „Royal Cravates“, koja je dobila ime po Hrvatima. Obični vojnici nosili su kravate od lanena platna, plemići od čipke ili muselina ili neke druge fine tkanine. Kravata se brzo širila Europom, nakon Francuza prihvatili su je Belgijanci i Nizozemci, a otuda je prešla na britansko područje, što je bilo presudno za razvoj kravate.
Pa tako Academia Cravatica proglašava da se 18. listopada svake godine obilježava hrvatski i svjetski Dan kravate.
Kravata je jedini hrvatski simbol koji je univerzalno prepoznatljiv i poznat, istodobno kravata je simbol Europe ali i znak nekih temeljnih ljudski vrijednosti. Također je dekorativni odjevni predmet, oblik vrpce koji se nosi oko vrata provučen ispod ovratnika košulje.
Prisjetimo se na današnji dan prije 15 godina, u Puli je izvedena autorska instalacija Marijana Bušića „Kravata oko Arene“, koju je putem svjetskih TV postaja vidjelo više od milijardu ljudi te postala vrhunski svjetski spektakl. Tom instalacijom s najvećom kravatom na svijetu, simbolički je povezano antičko i suvremeno doba, a s crvenom bojom kravate svijetu je upućena poruka ljubavi i suživota među ljudima i narodima.
