Traži se dvostruko više sezonskih radnika nego lani

foto: pixabay

Dosad je u 2022. godini na portalu MojPosao objavljeno više od 2.000 oglasa za sezonske radnike, što je dvostruko više (105%) nego prošle godine te 22% više nego 2019. godine (prošle godine u proljeće je još bio na snazi djelomični lockdown i poslodavci su kasnili sa zapošljavanjem sezonskih radnika zbog neizvjesnosti situacije – iz tog je razloga broj oglasa u turizmu primjerice skočio tek u svibnju i lipnju).

Najviše sezonskih radnika, očekivano, traži se u Turizmu

Čak 72% oglasa za sezonske radnike odnosi se na kategoriju Turizam i Ugostiteljstvo. Druga kategorija u kojoj su zastupljeni sezonski radnici je Prodaja – 8% oglasa za sezonske radnike je u ovoj kategoriji.

Što se tiče zastupljenosti po županijama, najviše sezonskih radnika tražilo se u Splitsko-dalmatinskoj (32%), Istarskoj (23%), Primorsko-goranskoj (22%) te Dubrovačko-neretvanskoj (15%) županiji.

Imajući u vidu kako da se najviše sezonaca zapošljava u Turizmu, podrobnije smo analizirali stanje u toj kategoriji: dosad je u 2022. godini objavljeno preko 4.000 oglasa za slobodna radna mjesta, što je 135% više nego prošle godine te 6% više nego 2019.

Tri četvrtine Hrvata je radila neki sezonski posao

Prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao proveo na temu sezonskog zapošljavanja, tri četvrtine Hrvata (73%) je barem jednom tijekom svoje karijere radilo u sezoni.

Većina ljudi je sezonske poslove radila u vrijeme školovanja i studiranja, prvenstveno kako bi ‘popunili budžet’ (41%), odnosno neposredno nakon školovanja i prije pronalaska posla u struci (26%). Također, svaka treća osoba (30%) sezonskim je poslovima popunjavala pauzu između stalnih poslova. Sezonske poslove s nadom da će ostati „za stalno“ radilo je 28% ispitanika, dok 15% anketiranih tvrdi kako su upravo sezonski poslovi oni ‘po njihovoj mjeri’ i kako im odgovara tako raditi.

Najčešće smo sezonske poslove odrađivali u ugostiteljstvu, turizmu, prodaji te u održavanju, sigurnosti ili proizvodnji.

Kod biranja sezonskog posla najviše razmišljamo o plaći

Kod biranja sezonskog posla od presudne je važnosti iznos ponuđene plaće (95%), što je razumljivo; ljudi često odsele iz rodnog kraja kako bi radili sezonu, nekad moraju plaćati troškove smještaja i prehrane. Također, pitanje odvojenosti od obitelji i prijatelja nipošto nije zanemarivo.

Radno vrijeme kod rada u sezoni je često u najmanju ruku nekonvencionalno, pogotovo kada se radi o barovima i kafićima, stoga ne čudi da je 77% sezonskih radnika odluku o odabiru određenog sezonskog posla dobrim dijelom donosi ovisno o zadovoljstvu ponuđenim radnim vremenom. Od preostalih čimbenika koji utječu na to gdje ćemo se zaposliti utječu i lokacija na kojoj ćemo raditi, mogućnost smještaja te imidž poslodavca.

Prednosti i mane sezonskog posla

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog zapošljavanja su stjecanje novih znanja i vještina (71%), upoznavanje novih ljudi (55%), zanimljivost i atraktivnost određenog posla (41%) te boravak na moru (37%).

Tek manje broj ispitanika (7%) navodi kako sezonski posao nema prednosti.

S druge strane, najveće nedostatke rada u sezoni pronalazimo u njegovom ograničenom trajanju, neadakvatnom smještaju, nekonzistentnom radnom vremenu, odvojenosti od obitelji i prijatelja te preniskoj plaći.

Kad već spominjemo plaću, u prosjeku, očekivana mjesečna neto plaća za sezonski posao iznosi 7.159 kuna, što je 14% više u odnosu na prošlu godinu.

Iznos očekivane plaće ovisi o tipu posla.

Primjerice, oni koji se planiraju zaposliti kao konobari očekuju plaću od prosječno 7.624 kune – čak 44% više od onoga što prema podacima servisa MojaPlaća zarađuju konobari u Hrvatskoj.

Kad je riječ o poziciji kuhara, prosječna očekivana plaća se kreće oko 8.174 kune (30% više od prosječne plaća za tu poziciju), sobari i sobarice se nadaju mjesečnoj zaradi od 6.194 kune (+40%), recepcionari priželjkuju 6.769 kuna (+16%), dok prodavači u sezoni očekuju plaću od minimalno 6.093 kuna , što je 28% od prosječne neto plaće za tu poziciju.