
Prema podacima Ankete o radnoj snazi, u četvrtom tromjesečju 2025. godine u Republici Hrvatskoj bilo je procijenjenih 1,70 milijuna zaposlenih osoba, što predstavlja porast od 31 tisuću zaposlenih, odnosno 1,8 posto više nego u istom razdoblju 2024. godine.
Istodobno je broj nezaposlenih iznosio 89 tisuća osoba, što je 1 tisuću više nego godinu ranije, odnosno povećanje od 0,8 posto.
Stopa zaposlenosti raste
U promatranom razdoblju stopa zaposlenosti za osobe u dobi od 15 do 64 godine iznosila je 68,7 posto, što je 0,9 postotnih bodova više nego u četvrtom tromjesečju 2024. godine.
Najvišu stopu zaposlenosti imala je regija Grad Zagreb s 75,1 posto, dok je najniža stopa zabilježena u Panonskoj Hrvatskoj – 63,1 posto.
Nezaposlenost blago smanjena
Stopa anketne nezaposlenosti za osobe u dobi od 15 do 64 godine iznosila je 5,0 posto, što je pad od 0,1 postotni bod u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Najniža stopa nezaposlenosti zabilježena je u Sjevernoj Hrvatskoj (2,3 posto), dok je najviša stopa nezaposlenosti zabilježena u Panonskoj Hrvatskoj – 7,6 posto.
Više od tri milijuna radno sposobnih stanovnika
Podaci Ankete o radnoj snazi pokazuju i da je u četvrtom tromjesečju 2025. godine u Hrvatskoj bilo 3,32 milijuna radno sposobnih stanovnika starijih od 15 godina.
Od tog broja:
- 1,79 milijuna čini aktivno stanovništvo (zaposleni i nezaposleni)
- 1,53 milijuna čini neaktivno stanovništvo
Razlozi neaktivnosti
Od ukupnog broja neaktivnih osoba:
- 1,11 milijuna osoba (72,9%) ne radi zbog starosti, bolesti, školovanja i sličnih razloga
- 49 tisuća osoba (3,2%) želi raditi, ali ne traži posao
- 1 tisuća osoba (0,1%) traži posao, ali ga ne može prihvatiti u iduća dva tjedna
- 363 tisuće osoba (23,8%) čine osobe starije od 75 godina koje se prema metodologiji ankete ne ispituju detaljnije o razlozima neaktivnosti
Revizija podataka
Uz podatke za četvrto tromjesečje 2025. objavljeni su i revidirani podaci za razdoblje od 2007. do 2011. godine. Revizija je provedena kako bi se podaci uskladili s metodologijom koja se primjenjuje od 2012. godine.
Procjene su nakon revizije izračunate prema broju stanovnika u privatnim kućanstvima, dok su prije 2012. godine bile temeljene na ukupnom broju stanovnika u privatnim i institucionalnim kućanstvima.



