U Hrvatskoj je u prvom tromjesečju ove godine bilo 1,64 milijuna zaposlenih što je rast za 61 tisuću u odnosu na isto razdoblje lani, dok je broj nezaposlenih pao za 29 tisuća, na 96 tisuća osoba, pa je stopa anketne nezaposlenosti 5,5 posto, procjena je Državnog zavoda za statistiku (DZS) iz ankete o radnoj snazi.
Procjenjuje se da je prema Anketi o radnoj snazi u prvom tromjesečju 2024. u Republici Hrvatskoj bilo 1 643 tisuće zaposlenih osoba, što je porast za 61 tisuću, odnosno za 3,8% u odnosu na prvo tromjesečje 2023. U istome promatranom razdoblju broj nezaposlenih osoba u Republici Hrvatskoj iznosio je 96 tisuća, što je pad za 29 tisuća, odnosno za 23,4% u odnosu na prvo tromjesečje 2023.
Stopa zaposlenosti najviša u Gradu Zagrebu, a najniža u Panonskoj Hrvatskoj
U prvom tromjesečju 2024. stopa zaposlenosti za osobe u dobi od 15 do 64 godine iznosila je 68,0%, što je porast za 3,4 postotna boda u odnosu na prvo tromjesečje 2023. Stopa anketne nezaposlenosti za osobe u dobi od 15 do 64 godine iznosila je 5,5%, što je za 1,9 postotnih bodova manje nego u istome promatranom razdoblju prošle godine.
Najviša stopa zaposlenosti primijećena je u Gradu Zagrebu i iznosila je 74,4%, dok je najniža u Panonskoj Hrvatskoj i iznosila je 62,7%.
Najniža stopa anketne nezaposlenosti od 2,5% prisutna je u Gradu Zagrebu, a najviša u Jadranskoj Hrvatskoj (7,6%).
Stopa registrirane nezaposlenosti viša od stope anketne nezaposlenosti
Državni zavod za statistiku uz stopu anketne nezaposlenosti objavljuje i stopu registrirane nezaposlenosti. Usporedba podataka o nezaposlenima dobivenih Anketom o radnoj snazi s podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ-a) i drugih statističkih praćenja temeljenih na administrativnim izvorima pokazuje da je u prvom tromjesečju 2024. stopa registrirane nezaposlenosti, prema podacima administrativnih evidencija (6,6%), bila viša od stope anketne nezaposlenosti (5,5%).
Radno sposobno 3 250 tisuća stanovnika
Nadalje, podaci iz Ankete o radnoj snazi pokazuju da je u prvom tromjesečju 2024. u Republici Hrvatskoj bilo 3 250 tisuća radno sposobnih stanovnika (s navršenih 15 i više godina), od čega 1 739 tisuća čini aktivno stanovništvo (zbroj zaposlenih i nezaposlenih), a 1 511 tisuća čini neaktivno stanovništvo.
Prema razlozima neaktivnosti, od ukupnog broja neaktivnih osoba njih 1 080 tisuća (71,5%) ne radi zbog starosti, bolesti, školovanja i slično, slijede 64 tisuće (4,2%) osoba koje žele raditi, ali ne traže posao te 4 tisuće (0,2%) osoba koje traže posao, ali ga ne mogu prihvatiti u iduća dva tjedna. Preostale 364 tisuće (24,1%) osoba čine neaktivne osobe u dobi od 75 i više godina koje se prema metodologiji ne ispituje detaljnije o razlozima neaktivnosti.
