U Hrvatskoj rođeno više beba nego lani, ali raste broj razvoda i pada broj sklopljenih brakova

foto: Pixabay/Ilustracija

Prema privremenim podacima za ovu godinu, u razdoblju od siječnja do listopada u hrvatskim rodilištima rođeno je 357 beba više nego u istom razdoblju lani. Najveći rast, uz Grad Zagreb, zabilježen je u Krapinsko-zagorskoj i Primorsko-goranskoj županiji, što se u javnosti tumači kao ohrabrujući, ali još uvijek oprezan signal mogućeg zaokreta negativnih demografskih kretanja. – Piše HRT.

Posebno se ističe rodilište u Zaboku, jedino u Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje je zabilježen porast broja poroda od 107 beba, što predstavlja oko 18 posto više poroda nego lani, dok je u odnosu na razdoblje prije dvije godine povećanje gotovo 32 posto. Takvi podaci upućuju na lokalni pozitivan trend, iako se naglašava da je za jasnije zaključke potrebno sagledati širu i dugoročniju sliku.

Na nacionalnoj razini, rast broja rođenih beba pozdravlja i Ivan Šipić, ističući kako se nakon niza godina bilježi pomak u pozitivnom smjeru. Ipak, demografi upozoravaju da se demografske politike ne mogu ocjenjivati na temelju kratkoročnih podataka te da su stvarni učinci mjera vidljivi tek nakon nekoliko godina njihove dosljedne provedbe.

Stručnjaci naglašavaju kako dugoročna demografska revitalizacija ovisi o čitavom nizu čimbenika, među kojima su priuštivo stanovanje, dostupni i kvalitetni dječji vrtići, kao i cjelodnevni boravak u školama, što je od posebne važnosti za zaposlene roditelje. Vlada, uz postojeće mjere, najavljuje dodatne korake, uključujući novi model dječjeg doplatka te donošenje Zakona o demografskoj revitalizaciji, koji bi trebao uskladiti nacionalne i lokalne politike u ovom području.

Istodobno, statistika pokazuje da je u istom razdoblju zabilježen i porast broja razvoda (734), uz smanjen broj sklopljenih brakova, što dodatno potvrđuje složenost demografskih kretanja u Hrvatskoj.

Svi navedeni podaci odnose se na prvih deset mjeseci godine, dok će konačne i službene statističke pokazatelje objaviti Državni zavod za statistiku sredinom sljedeće godine. Tek tada će biti moguće s većom sigurnošću procijeniti predstavlja li ovogodišnji rast broja rođenih početak stabilnijeg demografskog oporavka ili tek kratkotrajan pomak unutar dugoročnog negativnog trenda.