U Kopačkom ritu obilježen Svjetski dan vlažnih staništa 2024.

Močvarna staništa su najugroženija ekološki sustavi kako zbog onečišćenja, tako i zbog isušivanja i prekomjernog iskorištavanja njihovih resursa. Od početka 18. stoljeća izgubljeno je gotovo 90 posto močvarnih područja u svijetu.

Svjetski dan vlažnih staništa obilježava se svake godine 2. veljače. Na taj dan 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru usvojena je Konvencija o vlažnim staništima. Dakako i Hrvatska kao potpisnica nastoji oporaviti svoje močvarne dijelove u prvom redu Lonjsko polje i Kopački rit u kojemu su na prigodan način obilježili Dan vlažnih staništa.

U petak, 2. veljače, 2024. godine, Park prirode Kopački rit posjetili su učenici 6. razreda Osnovne škole Bilje za koje su u parku organizirali prezentaciju. Ovogodišnja tema je ““Vlažna staništa i dobrobit ljudi”.

Vlažna staništa predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti biološke i krajobrazne raznolikosti. Uz njih je vezano više od 40% vrsta biljaka i životinja. Nizinske rijeke koje uz svoje korito imaju vlažna staništa u koja se izlijevaju tijekom visokih vodostaja, najbolji je način obrane od poplava. Vrijednost vlažnih staništa vezana je i uz obnavljanje zaliha podzemnih voda, učvršćivanje obala, zadržavanje hranjivih tvari i sedimenata i pročišćavanje vode. Ona pružaju i velike mogućnosti za razvoj turizma i rekreacije.

Vlažna staništa su najugroženiji ekosustavi na zemlji, nestaju tri puta brže od šuma. U posljednjih 50 godina izgubljeno je 50% svih vlažnih staništa u svijetu. Zbog svega toga potrebno je uložiti sve kapacitete kako bi očuvali i obnovili vlažna staništa.

Učenici su mogli čuti o sadržajima koje Kopački rit nudi i o važnosti zaštite vlažnih staništa. Biolog Marin Škoro upoznao ih je s postupkom prebrojavanja ptica, te im ekskluzivno prvima predočio rezultate prebrojavanja.

Učenici su darivali Park zanimljivim poklonima koje su sami napravili: 3D printom beljskog (običnog) jelena i mapom staništa Parka s ucrtanim vrstama. A napravili su i puzzle Kopački rit i 3D maketu močvarnog područja. Izveli su prigodan dramski i glazbeni program.

Iza prezentacije krenuli su u potragu za pticama opremljeni dalekozorima i uz stručno vodstvo biologa Kopačkom rita. U šetnji su zabilježili više vrsta ptica pjevica – velika sjenica, poljski vrapci, crvendać i palčić, zatim kormorane, gavrane , sive vrane, a kao šećer na kraju pojavio se i orao štekavac.