Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Prvi je dan vazmenog trodnevlja, Kristov smrtni dan i dan posta i nemrsa.
To je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva, ali je u crkvama posebno liturgijsko spomenzborovanje poslije podne. Naime, sveta je misa nekrvna žrtva Isusa Krista, a na taj je dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge, tj. krvnu žrtvu.
Tri su djela obreda: služba riječi, klanjanje križu i sveta pričest. Bogoslužje počinje u tišini: pred oltarom svećenik klekne ili se prostre ničice, te svi jedno vrijeme provedu u tihoj molitvi.
Služba riječi donosi nekoliko odabranih odlomaka Svetog pisma. Evanđelje, koje se čita ili pjeva, je Muka po Ivanu. Poslije propovijedi slijedi sveopća molitva.
Slijedi klanjanje križu koje potječe iz Jeruzalema: poslužnici donose prekriveni križ koji se u tri stupnja razotkriva. Pred oltarom slijedi klanjanje križu, vjernici dolaze pojedinačno poljubiti križ. Za to vrijeme pjevaju se poznate prikladne pjesme.
Posljedni dio obreda je pričest.
Budući da na Veliki petak do podne nema nikakvih obreda, u mnogim je crkvama tradicionalno i vrlo posjećeni pučki križni put.
Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika što simbolizirakako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, ali je to ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i zuge za umrlim Učiteljem.
Kod katolika, post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Također je za sve katolike starije od 14 godina obavezan i nemrs. Nemrs znači da se u dane ne jede meso dok post znači da se osoba jednom u danu najede do sita te još dva puta nešto pojede
