Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić predstavio je danas u Hrvatskom saboru Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lovstvu.
Predloženim izmjenama Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva želi modernizirati sustav lovstva, povećati sigurnost, unaprijediti upravljanje divljači te uspostaviti pravedniji i održiviji model rješavanja šteta koje nastaju od divljači.
Izmjene se temelje na iskustvima iz provedbe važećeg Zakona o lovstvu iz 2018. godine, pri čemu je uočena potreba za uklanjanjem administrativnih, pravnih i financijskih prepreka. Cilj je stvoriti stabilniji okvir za razvoj lovstva, lovnog turizma, očuvanje staništa i učinkovitije gospodarenje populacijama divljači.
Jedna od važnijih predloženih novina odnosi se na produljenje zakupa prava lova s dosadašnjih 10 na 20 godina. Time se želi potaknuti dugoročna ulaganja u lovišta, lovnu infrastrukturu, zaštitu prirodnih staništa, očuvanje divljači i razvoj lovnog turizma.
Prijedlog zakona uvodi i pravo prednosti za domicilne lovačke udruge te dosadašnje lovoovlaštenike koji su uredno gospodarili lovištem. Pritom se, kako je istaknuto, zadržava natječajni postupak i tržišno nadmetanje.
Predviđeno je i povećanje minimalne površine privatnog lovišta s 500 na 1000 hektara, što bi trebalo omogućiti kvalitetnije gospodarenje populacijama divljači i očuvanje cjelovitosti staništa.
Poseban naglasak stavljen je na sigurnost. Budući lovci morat će proći dodatno osposobljavanje te položiti poseban ispit iz balistike i sigurnog rukovanja lovačkim oružjem. Time se uvodi dodatni sigurnosni standard u sustav lovstva.
Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na reformu sustava odgovornosti za štete od divljači, uključujući i prometne štete. Novi model predviđa utvrđivanje odgovornosti na temelju dokazane krivnje, čime bi se zamijenio dosadašnji sustav objektivne odgovornosti.
Takvim rješenjem želi se postići veća pravna sigurnost za građane i lovoovlaštenike te dugoročno održiviji model financiranja šteta.
Predložena je i financijska decentralizacija sustava. Udio prihoda od naknade za pravo lova koji pripada županijama i Gradu Zagrebu povećao bi se s dosadašnjih 20 na 60 posto. Ta bi sredstva trebala biti usmjerena bliže terenu, za financiranje mjera sprečavanja šteta od divljači, sanitarne odstrele, upravljanje populacijama divljači i druge aktivnosti od javnog interesa.
Zakonskim izmjenama dodatno se uređuju postupci prijave i naknade šteta, uvodi se mogućnost naplate određenih kazni na licu mjesta od strane lovne inspekcije te se prekršajne odredbe usklađuju s uvođenjem eura.
Cilj predloženih izmjena je uspostaviti uravnoteženiji, sigurniji i održiviji sustav lovstva koji će štititi javni interes, pridonositi očuvanju prirode i biološke raznolikosti te stvarati bolje uvjete za razvoj ruralnih područja i lovnog turizma.
