Zadaća proračuna za 2022. je preusmjeravanje s kriznog upravljanja prema konkurentnosti i stvaranju novih radnih mjesta

Slika /Vijesti/2021/prosinac/01 prosinca/PVRH_3.png
foto: Vlada RH

Predsjednik Vlade Andrej Plenković predstavio je jučer u Saboru Prijedlog državnog proračuna za 2022. godinu, istaknuvši kako je glavni smjer preusmjeravanje s kriznog upravljanja prema konkurentnosti i stvaranju novih radnih mjesta. “Želimo da ovaj proračun ubrza rast, gospodarsku transformaciju i strukturne reforme te jača našu otpornost i dublju integraciju unutar Europske unije”, poručio je. 

Obraćanje predsjednika Vlade donosimo u cijelosti. 

“Poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora,

poštovane zastupnice i zastupnici,

Danas je pred vama Prijedlog državnog proračuna za 2022. s projekcijama za 2023. i 2024. godinu pa ćemo potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić i ja nastojati predstaviti i kontekst i osnovne prioritete ovoga proračuna. 

Prijedlog se, prije svega, temelji, na kako ste i sami danas ukazali, ovim pozitivnim i ohrabrujućim trendovima oporavka hrvatskog gospodarstva, najava gospodarskoga rasta, rasta BDP-a od najmanje 9 posto u 2021. godini te izrazito uspješne turističke sezone koja je bila iznad svih očekivanja, rastu izvoza i drugim aspektima koji čine ovakav dobar rezultat i u drugom i u trećem tromjesečju, a vjerujem da će tako biti i u četvrtom.

Pred nama je važna zadaća da kvalitetnim ekonomskim politikama podignemo konkurentnost hrvatskoga gospodarstva.  

Glavni smjer na kojemu se temelji proračun za 2022. je preusmjeravanje s naših aktivnosti i napora za krizno upravljanje koje traje skoro dvije godine prema konkurentnosti i stvaranju novih radnih mjesta. Kada je riječ o očuvanju radnih mjesta, tu su naši rezultati poznati, 700 tisuća ljudi u privatnom sektoru dobilo je plaće zahvaljujući mjerama koje je poduzela naša Vlada, 120 tisuća tvrtki preživjelo je krizu COVID-a 19 i premostilo je zahvaljujući nizu konkretnih mjera potpore, podrške i financiranja brojnih troškova i otpuštanja različitih davanja. 

Nastaviti odgovorno upravljati javnim financijama 

Za 2022. želimo i dalje nastaviti odgovorno upravljati javnim financijama, bazirati naše aktivnosti na učinkovitoj državnoj potrošnji, daljnje administrativno rasterećivati gospodarstvo, provoditi strukturne reforme radi povećanja produktivnosti ekonomije te jačanja konkurentnosti tržišta rada. Također, želimo povećati i ubrzati apsorpciju europskih sredstava.

No s obzirom na neizvjesnost oko daljnjeg razvoja pandemije, ovaj proračun prilagođen je okolnostima s kojima se Hrvatska i cijeli svijet suočavaju zadnjih skoro dvije i još uvijek smo u najvećoj zdravstvenoj krizi koju pamtimo. 

Upravo na tragu onoga što smo napravili u proteklom razdoblju, ovaj je proračun odraz nezaobilazne i jedinstvene uloge države u sprječavanju urušavanja društva i gospodarstva te stvaranja preduvjeta za što brz gospodarski oporavak, što smo tijekom 2021. godine i dokazali. 

Ovaj Proračun za 2022. odnosno makroekonomske projekcije za iduće dvije godine anticipiraju i ulazak Hrvatske u europodručje – naravno uz ispunjavanje odgovarajućih kriterija konvergencije, osobito deficita i duga, a to je kao znamo, uz ulazak u Schengensko područje jedan od dva strateška cilja dublje integracije u Europskoj uniji. 

Proračun se zasniva na makroekonomskim pokazateljima koji su polazišna točka naših politika i na ciljevima koje želimo ostvariti radi jačanja našega gospodarstva, njegove otpornosti i konkurentnosti.  

Makroekonomski pokazatelji upućuju na snažan gospodarski oporavak

Dosad objavljeni makroekonomski pokazatelji upućuju na snažan gospodarski oporavak i potvrđuju uspješnost provedbe ekonomske politike koja je, kao što smo vidjeli, s rekordnih 16,5 posto ostvarenog rasta u drugom kvartalu, s 15,8 posto gospodarskog rasta u trećem kvartalu pokazala da Hrvatska ima snage na agilan i učinkovit način vrlo brzo ostvariti veći realan rast nego što je to bilo 2019. godine. Hrvatska je u prva tri kvartala, zasada, trenutno na stopi rasta od 10,7 posto. 

Svi ovi pokazatelji govore da smo obujam industrijske proizvodnje učinili takvim da je porastao za 3,3 posto, da je promet u trgovini na malo viši za 19,7 posto, obujam građevinskih radova veći je za 7,6 posto, dok je broj dolazaka stranih turista veći za 91,9 posto, a njihovih noćenja za 72,6 posto. 

Pritom je realni bruto domaći proizvod za prva tri kvartala bio približno 1,5 posto veći nego prije dvije godine, dakle prije pandemije.

Bilježimo i nastavak realnog rasta plaća s umjereno visokim stopama. U prvih devet mjeseci ove godine 5,4 posto. To znači da je rast raspoloživog dohotka i rast osobne potrošnje i rast standarda naših sugrađana.

Ohrabreni ovim povoljnim trendovima, sada ćemo nastojati da zahvaljujući odgovornom i učinkovitom upravljanju krizom ostvarimo snažan gospodarski rast, a on će biti prema našim internim procjenama, na Vladi, minimalno 9 posto, a izgledno i viši.  

To znači da smo nakon onog pada od 8,1 posto prošle godine koji je izazvao promjenu trenda, i rast javnog duga i manjak u proračunu, vrlo brzo se vratili na putanju koju smo imali i koja nas je krasila prve četiri godine mandata.   

Također, očekujemo da će se ovakvi trendovi nastaviti i iduće tri godine. Očekujemo stopu rasta od  4,4 posto u 2022., 3,7 posto u 2023. i 3,1 posto u 2024.

Vidjeli ste da je Europska komisija revidirala svoje jesenske prognoze. Po njihovim procjenama rast će biti 8,1 posto, Fitch je kazao 8,9 posto, HNB kaže 8,5 posto. Mi smo u ovom trenutku, drukčiji u odnosu na njih, na tragu naše krilatice underpromise i overdeliver, kažemo da će biti minimalno 9 posto. 

Također, ovaj proračun će, kad je prihoda, u idućoj godini iznositi 164,5 milijardi kuna, rashodi su 173,8 milijardi kuna, što je 491 milijuna kuna više nego u novom planu Proračuna za ovu godinu, dakle rebalansa koji je Sabor usvojio. 

2023. ukupne rashode vidimo na razini od 169,8 milijardi kuna, a 2024. na 166,5 milijardi kuna.

Javni dug krajem prošle godine dosegnuo je 87,3 posto BDP-a, u ovoj godini bilježimo smanjenje za 4,2 postotna boda, idemo prema 83,1 posto, iduće godine prema 80,7 posto, a 2023. na 78,0 posto. 

Ove godine Opća država bilježi proračunski manjak od 18,9 milijardi kuna odnosno od 4,5 posto. Manjak će iduće godine pasti na 2,6 posto, a u 2023. na 2,4 posto. Dakle, vraćamo se onoj ubrzanoj dinamici smanjenja udjela duga u BDP-u kao što smo to radili od 2016. do 2020., konkretno do veljače. 

Glavni čimbenici rasta bit će domaća potražnja, nastavak rasta izvoza, ubrzanje rasta investicija, a naravno i sve to skupa potpomognuto korištenjem europskih sredstva.

Unatoč ovako izazovnoj situaciji, kao što znate, očekujemo ulazak u europodručje u siječnju 2023. Odgovarajuće odluke na razini Eurogrupe očekujemo u lipnju iduće godine. 

Provedba reformi i investicija važan element proračuna

Također, važan element sagledavanja ovoga proračuna je provedba reformi i investicija iz Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti. Prema procjeni Svjetske banke i MMF-a provedba NPOO-a povećava stopu rasta za 1,4 postotna boda kako u idućoj tako i u 2023. godini. Tu je realizacija projekata iz prethodnog Višegodišnjeg financijskog okvira, a počet će i iz ovog aktualnog, plus korištenje sredstava iz Fonda solidarnosti.

Očekujemo značajne iskorake u području investicija u energetiku, poljoprivredu, obrazovanje, znanost, tržište rada, zapošljavanje i promet. Provedba Plana oporavka i otpornosti pridonijet će ubrzanju ulaganja u one dvije ključne tranzicije, a to su zelena i digitalna. 

Također, želimo da proračun za iduću godinu pospješi proces sanacije šteta prouzrokovanih potresom, i to i sredstvima iz Fonda solidarnosti i proračunskim sredstvima, ali i sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i drugim izvorima financiranja. 

Također, posvetili smo pozornost i povećanju socijalnih naknada, osigurano je dodatnih 400 milijuna kuna, primjerice kroz Zakon o socijalnoj skrbi i  Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o udomiteljstvu, kao i povećanje naknada za vrijeme trajanja roditeljskog dopusta na iznos od 7500 kuna, čime se u obzir uzima ozbiljnost demografskih izazova kao ključnog pitanja za hrvatski narod.

Tu je i osiguravanje fiskalne održivosti lokalnih jedinica kroz poticanje dobrovoljnog funkcionalnog spajanja. Za tu je mjeru osigurano 100 milijuna kuna. 

Ulažemo u zdravstvo, gotovo milijardu kuna, uz sve ove napore koje smo radili kroz ovu godinu, kroz rebalanse i servisiranje svih obaveza koje su generirane kroz zdravstveni sustav. 

Tu je i pitanje sigurnosti, dugoočekivana nabava višenamjenskih borbenih aviona. Kroz rebalans u ovoj godini uplaćeno je 2,3 milijarde, a u idućoj godini bit će uplaćeno 2,2 milijarde. Na taj način ćemo vrlo brzo kroz dinamiku koja je dogovorena na način da ne utječe na dug ni na deficit riješiti pitanje financiranja sigurnosti tj. ulaganja u Hrvatsko ratno zrakoplovstvo bez ugrožavanja naše putanje prema europodručju. 

Razvojna i redistributivna funkcija proračuna

Ovo je kada gledamo i onaj rebalans 2016., ukupno sedmi proračun koji predlaže naša Vlada, koji u obzir uzima aktualne makroekonomske i društvene okolnosti. Pripremljen je kako bi ispunio i svoju razvojnu i redistributivnu funkciju. 

Prvi su nam proračuni u onom mandatu osigurali makroekonomsku i financijsku stabilnost Hrvatske i pripremili nas na krizu bez presedana, osigurali taj fiskalni prostor koji smo onda i u reputacijskom smislu iskoristili. 

U krizi dva posljednja proračuna, naravno da su bila u funkciji očuvanja radnih mjesta, zdravstvenog sustava i gospodarstva, a uz odgovornu fiskalnu politiku, ono što podcrtavam i što vide detaljno analitičari različitih međunarodnih financijskih institucija, agencija za kreditni rejting, a to je da jako dobro vide smjer, jako dobro vide sidro naše politike, jako dobro vide reforme koje smo poduzeli i što je najvažnije vjeruju onome što radimo. Zbog toga i jesu ovakve ocijene o najboljem kreditnom rejtingu ikad, a to je s BBB- na BBB i to s pozitivnim izgledima.

I u tom kontekstu, mi ćemo kao i do sada voditi računa o socijalnoj i zdravstvenoj sigurnosti naših građana, učiniti sve, a to smo dokazali u nekoliko mega kriza s kojima smo se suočili zadnjih pet godina, spriječiti kad god to možemo socijalnu frakturu u našem društvu, smanjivati polarizacije, razotkrivati one koji fabriciraju socijalnu frakturu tako da koriste politikantske ciljeve čemu svjedočimo i u kontekstu borbe protiv COVID-a 19, ali većina hrvatskih birača to jasno vidi, prepoznaje, razotkriva i tu igru skrivača će jasno prepoznati na izborima. I to je u konačnici rekla već upravo zadnjih pet godina čvrsto i odlučno.  

Također, želimo da proračun bude i u funkciji demografske revitalizacije. Mi želimo da ovaj proračun vrlo jednostavno rečeno – ubrza rast, jača našu otpornost, ubrza gospodarsku transformaciju, jača našu sigurnost, ubrza strukturne reforme i jača dublju integraciju unutar Europske unije. To je okvir i ubrzanja i jačanja koji po meni na najbolji mogući način krasi karakter ovoga proračuna.”