U Banski dvori održan je sastanak užeg kabineta Vlada Republike Hrvatske na kojem su razmatrani sve izraženiji poremećaji na tržištu energenata uzrokovani sukobom na Bliski istok. Nakon sastanka javnosti su se obratili premijer Andrej Plenković i ministar gospodarstva Ante Šušnjar, najavivši novi paket mjera kojim će država pokušati ublažiti snažan rast cijena energenata.
Globalna kriza već je ostavila vidljive posljedice na tržištu nafte, gdje je, prema procjenama, iz opticaja nestalo oko 400 milijuna barela, dok se istodobno očekuje usporavanje svjetske trgovine tijekom 2026. godine. Takav razvoj situacije izravno se prelijeva na europsko i hrvatsko tržište, a Vlada procjenjuje da bi aktualna kriza mogla biti i ozbiljnija od one izazvane ratom u Ukrajini.
Premijer Plenković potvrdio je kako će Vlada već sutra predstaviti deseti paket mjera s ciljem zaštite standarda građana i stabilnosti gospodarstva. Naglasio je da će se nastaviti s regulacijom cijena električne energije i plina, dok će posebna pažnja biti usmjerena na zaštitu najugroženijih kupaca energenata te na dodatne mjere pomoći za poljoprivredni sektor, koji je posebno pogođen rastom cijena plavog dizela.
Ministar Šušnjar upozorio je kako bi, bez intervencije države, cijene goriva u Hrvatskoj naglo porasle, pri čemu bi dizel i benzin poskupjeli za više desetaka centi po litri. Kako bi se taj udar ublažio, Vlada će ponovno posegnuti za smanjenjem trošarina i regulacijom marži, čime će se spriječiti potpuna liberalizacija cijena u trenutku izrazite nestabilnosti tržišta. Ipak, unatoč mjerama, poskupljenje goriva neće biti moguće u potpunosti izbjeći.
Poseban izazov predstavlja cijena plavog dizela, gdje su mogućnosti intervencije ograničene, no ministar je najavio dodatne kompenzacijske mehanizme kako bi se zaštitili poljoprivrednici i ribari. Istodobno, Vlada prati situaciju na pograničnim područjima, gdje je već zabilježen pojačan promet na benzinskim postajama zbog razlika u cijenama u odnosu na susjedne zemlje. Najavljeno je uvođenje mjera koje će spriječiti takozvani „benzinski turizam“, ali bez restrikcija koje bi diskriminirale potrošače.
Unatoč izazovima, iz Vlade poručuju kako sigurnost opskrbe energentima u Hrvatskoj nije upitna te da država raspolaže dovoljnim kapacitetima za stabilno funkcioniranje i u slučaju daljnjeg pogoršanja situacije. Ipak, građani se pozivaju na racionalno korištenje energenata i izbjegavanje stvaranja nepotrebnih zaliha, budući da su već zabilježeni slučajevi naglog rasta potrošnje.
Aktualna kriza dodatno potvrđuje koliko su globalni geopolitički događaji snažno povezani s svakodnevnim životom građana. Hrvatska se, kao i ostatak Europe, nalazi pred razdobljem povećane neizvjesnosti, u kojem će državne intervencije imati ključnu ulogu u očuvanju stabilnosti tržišta i zaštiti životnog standarda.
