Žgaravica označava osjećaj pečenja iza prsne kosti i/ili u „žličici“ (gornji dio trbuha). Kod djece se s njom rjeđe susrećemo nego li u odraslih, uz to djeca nerijetko slabije znaju opisati taj osjećaj. Neka stanja kod kojih se javlja žgaravica u dječjoj dobi, poput funkcijske dispepsije spadaju u poremećaje bez prave bolesti u podlozi i tretiraju se samo simptomatskim mjerama, no žgaravica može biti i jedan od simptoma ozbiljnih stanja koja ne smijemo propustiti. Za pedijatre je najveći izazov procijeniti značajnost ovog simptoma za zdravlje djeteta, te koliko se široko upustiti u dijagnostičku obradu i da li tegobe tretirati samo simptomatskim mjerama. – Prenosi Mamin kutak.
U sljedećem tekstu navedena su najčešća stanja čiji jedan od simptoma je žgaravica.
Funkcijska dispepsija
Funkcijska dispepsija označava ponavljanje nekih od sljedećih tegoba:
- peckanje/pečenje u gornjem dijelu abdomena, ali bez propagacije drugdje (tj. nema tegoba
iza prsne kosti ili drugdje u trbuhu), - rani osjećaj sitosti pa se ne dovršava obrok ili pak prepunjenosti nakon jela
- mogu biti pridruženi i simptomi poput podrigivanja, osjećaja nelagode u trbuhu
Ovakve tegobe ne nastaju radi anatomski, upalnih, tumorskih, metaboličkih ili drugih organskih poremećaja, već su većinom posljedica poremećaja relaksacije i pražnjenja želuca, a znaju biti i stresogeno potpomognuti. Češće se ponavljaju u članova iste obitelji, a može se javiti i nakon infekcije probavnog trakta i onda nestati kroz neko vrijeme. Ovaj funkcijski poremećaj narušava kvalitetu života, ali ne dovodi do značajnog narušavanja zdravlja djeteta. Učestalost u djece kreće se oko 3 – 7%, a dob javljanja je najčešće adolescencija.
Gastroezofagealna refluksna bolest (GERB)
GERB je stanje u kojem se ponavljano vraća sadržaj iz želuca u jednjak (refluks sadržaja) te svojim intenzitetom i/ili učestalošću dovodi do značajnih tegoba, a dugoročno neliječen može dovesti i do komplikacija poput upale ili suženja jednjaka. Refluksna bolest može biti primarna, ali može biti i posljedica alergije na hranu, anatomskih poremećaja i slično.
Pored žgaravice glavni simptomi su:
- regurgitacija sa ili bez povraćanja
- bol u prsima
- bol u gornjem dijelu trbuha
- teškoće gutanja
- slabiji prirast na težini
- izvijanje i slabije uzimanje obroka (u dojenčadi)
- ponavljano nakašljavanje, promuklost …
Eozinofilna upala jednjaka (ezofagitis)
Kod ove upale jednjaka, jednjak je prožet upalnim stanicama eozinofilima te dolazi do poremećaja funkcije (prije svega gibanja) jednjaka. Jedan od simptoma također može biti i žgaravica, ali se uz nju javljaju i drugi ozbiljni simptomi poput:
- smetnje gutanja
- bol pri gutanju
- izvijanje kod gutanja
- pa čak i zapinjanje zalogaja
- gubitak na težini
Ulkusna bolest i gastritis u djece
Ulkusna bolest i gastritis u djece je iznimno rijetka u odnosu na pojavnost u odraslih. Najčešće je povezana s korištenjem nesteroidnih protuupalnih lijekova ili s Helicobacter pylori (HP) infekcijom.
Pored žgaravice drugi simptomi su:
- bol u gornjem dijelu trbuha, često jaka s javljanjem i noću, uz što može biti i
- gubitka na tjelesnoj masi
- anemija
- crna stolica
Kako pristupamo djetetu sa simptomima žgaravice
Ako uz žgaravicu nalazimo neke dodatne simptome koje smatramo upozoravajućim znacima (smetnje gutanja, jaka bol, noćne boli, povraćanje, anemija, crna stolica, mršavljenje) tada sumnjamo da se radi o organskoj bolesti i tada se odlučujemo na dijagnostičke postupke. Pretrage koje se tada indiciraju su 24-satnu pH-metriju jednjaka, ezofagogastroskopija, a ponekad i alergo testovi.
Ako nema znakova upozorenja i mislimo da se radi samo o funkcijskoj dispepsiji, dijete nije potrebno podvrgavati invazivnoj dijagnostici. Ponekad u tu zamku ipak upadamo ako se simptomi neprekidno ponavljaju i traju mjesecima.
Terapija i savjeti za ublažavanje simptoma
Osnovna terapija žgaravice koja se javlja u sklopu funkcijske dispepsije jesu simptomatske prehrambene mjere. Najvažnije je izbjegavanje namirnica i pića koja potiču takva stanja. U to se ubrajaju začinjena i masna hrana, slatkiši te gazirani i slatki napitci. Za žeđ se savjetuje primarno voda. Pomaže i uzimanje manjih, ali češćih obroka. Korisno je i spavanje s povišenim uzglavljem te izbjegavanje kasnog jedenja neposredno pred odlazak na spavanje. Prenosi Mamin kutak.
Ukoliko se potvrdi da je žgaravica jedan od simptoma organske bolesti (refluksa, ulkusa ili eozinofile bolesti jednjaka) uz simptomatske mjere primjenjuju se i ciljana terapija. Kod refluskne žgaravice mogu se koristiti alginati kada imamo žgaravicu koji se uzimaju iza obroka i formiranjem gušćeg sadržaja u želucu fizički sprečavaju vraćanje sadržaja u jednjak. Konkretne lijekove tipa inhibitora protonske pumpe te histaminskih H2 blokatora uvijek indicira liječnik, kroz određeno razdoblje, ovisno o svim okolnostima.
Prim. dr. Alemka Jaklin Kekez, spec. pedijatar gastroenterolog, Poliklinika za dječje bolesti Helena
