Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, u središnjem HTV-ovom Dnevniku govorio je o uzrocima povećanja uvoza hrane u Hrvatsku
Od pristupanja Europskoj uniji 2013. godine, vrijednost uvoza hrane u Hrvatsku povećala se s dvije na čak šest milijardi eura do 2024. godine. Time je Hrvatska dospjela među države članice EU-a s najvećim rastom uvoza hrane, piše HRT.
Najveći porast bilježi se u sektoru mesa, gdje je količina uvezenog mesa gotovo udvostručena – s 99.000 tona u 2013. na 180.000 tona u 2024.. Također, znatno je porastao i uvoz mliječnih proizvoda, s 187.000 na 340.000 tona, dok je uvoz kruha i pekarskih proizvoda skočio s 95.000 na 202.000 tona.
Mladen Jakopović, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, rekao je za HRT da bi pojednostavljeno objašnjenje takvog porasta uvoza hrane bilo to što je dohodak poljoprivrednika sve manji, što je onda dovelo do odustajanja od proizvodnje. No kako dodaje, ipak je riječ o složenijem problemu.
‘Osnovni problemi, parametri, su na dvije strane. Jedna je ona primarne poljoprivredne proizvodnje, a drugi izazovi su tržišne prirode’, rekao je Jakopović za HRT.
‘Što se tiče primarne poljoprivredne proizvodnje, mislim da je glavni razlog u padu proizvodnje zapravo nesređeno pitanje našeg zemljišta, kako državnog, tako i privatnog’, rekao je Jakopović.
Naime, dodao je, zakon o nasljeđivanju vrlo teško ide u izmjenu, privatne parcele su toliko sitne da se ne isplati proizvoditi, a sređivanje čestica košta izuzetno puno.
‘Zakon o nasljeđivanju svakako bi trebalo mijenjati’, poručio je.
Što se tiče tržišnog dijela, proizvođač, odnosno prerađivač je slabija karika u lancu, nastavio je Jakopović. Rekao je da statistička analiza pokazuje da glavninu poljoprivrednih proizvoda uvozimo odakle su trgovački lanci.
Govoreći o kvaliteti uvozne robe, rekao je da sigurno ne može biti jednake kvalitete meso koje je jučer ili prekjučer zaklano u domaćoj klaonici i nešto što je danima, tjednima ili mjesecima putovalo.
‘Dovoljno je da to usporedi svaki naš potrošač’, dodao je.
Jakopović je rekao da se zaokret može napraviti nacionalnim subvencijama i jačom zaštitom domaće proizvodnje.
‘Prije svega, mi svi zajedno kao potrošači moramo mijenjati naše potrošačke navike. Moramo pogledati otkud je neka namirnica došla jer kupnjom domaćeg proizvoda sigurno će u konačnici jačati proizvodnja i te namirnice biti i dostupnije, i cjenovno prihvatljivije za naše građane’, zaključio je.
