Mladi u Hrvatskoj počinju pušiti već u dobi između 13 i 16 godina
Povodom Hrvatskog dana nepušenja koji obilježavamo 18. veljače, pod pokroviteljstvom Ministarstvo zdravstva i u organizaciji Hrvatski zavod za javno zdravstvo, održan je okrugli stol na kojem su predstavljeni aktualni trendovi i programi prevencije pušenja te smanjenja štetnih posljedica povezanih s duhanskih i nikotinskih proizvoda.
Na okruglom stolu su predstavljeni i nacionalni te globalni podaci. Prema podacima Svjetska zdravstvena organizacija, više od osam milijuna ljudi godišnje u svijetu umre od posljedica aktivnog ili pasivnog pušenja. Više od sedam milijuna smrti povezano je s izravnom uporabom duhana, dok je oko 1,3 milijuna posljedica pasivnog pušenja.
Oko 95 posto umrlih od raka pluća bili su pušači, a prestanak pušenja može smanjiti rizik od karcinoma pluća za 20 do 90 posto u usporedbi s onima koji nastavljaju pušiti.
Državna tajnica Ministarstva zdravstva doc. dr. sc. Marija Bubaš istaknula je važnost suzdržavanja od duhanskih i nikotinskih proizvoda radi očuvanja zdravlja.
Ravnatelj HZJZ-a izv. prof. dr. sc. Krunoslav Capak pozvao je sve koji puše da donesu odluku o prestanku, naglasivši kako novi duhanski i nikotinski proizvodi nisu sigurna zamjena za tradicionalne cigarete te također štete zdravlju.
Globalno gledano, broj korisnika duhana pao je s oko 1,38 milijardi u 2000. godini na približno 1,2 milijarde danas, što predstavlja relativno smanjenje od 27 posto u razdoblju od 2010. do 2024. godine. Ipak, Europa i dalje bilježi jednu od najviših stopa pušenja – oko 24,1 posto odraslih korisnika duhana u 2024. godini. Procjenjuje se i da više od 100 milijuna ljudi u svijetu koristi e-cigarete.
Podaci za Hrvatsku
Posebno zabrinjavaju podaci za Hrvatsku. U Hrvatskoj gotovo četiri od deset odraslih osoba i dalje puši, a posebno zabrinjava podatak da u dobnoj skupini od 25 do 34 godine puši čak 42,5 posto osoba, čime se Hrvatska svrstava među najlošije zemlje Europske unije, pokazali su podaci HZJZ-a.
Još alarmantniji su podaci o mladima. Prema međunarodnom istraživanju ESPAD, Hrvatska je među zemljama s visokom prevalencijom svakodnevnog pušenja adolescenata u posljednjih 30 dana – oko 19 posto, što je znatno iznad europskog prosjeka. Mladi u Hrvatskoj počinju pušiti već u dobi između 13 i 16 godina.
Velika je i zastupljenost e-cigareta među učenicima – čak 44 posto ih je barem jednom probalo e-cigaretu. Stručnjaci upozoravaju da elektroničke cigarete nisu bezopasne te da mogu predstavljati ulaz u dugoročnu ovisnost o nikotinu.
Poruka Hrvatskog dana nepušenja ostaje jasna – prestanak pušenja znači bolje zdravlje, dulji i kvalitetniji život, ne samo za pojedinca nego i za njegovu obitelj i zajednicu.
