Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, zajedno s ministricom zdravstva Irenom Hrstić, predstavio je prijedloge zakonodavnih izmjena koje idu u tri ključna smjera. Najvažnija najavljena promjena odnosi se na uvođenje doživotnog zatvora, o čemu se u javnosti počelo intenzivno govoriti nakon ubojstva 19-godišnjeg Luke Milovca u Drnišu. Za njegovo ubojstvo osumnjičen je 50-godišnji Kristijan Aleksić, muškarac koji je i ranije bio osuđen za ubojstvo, a slučaj je ponovno otvorio pitanje sigurnosti građana i funkcioniranja sustava nakon izlaska počinitelja teških kaznenih djela iz zatvora.
Habijan je istaknuo kako se zakonske izmjene kreću u tri glavna smjera: uvođenje instituta doživotnog zatvora, izvršenje pune kazne zatvora te donošenje posebnog zakona kojim bi se osobe opasne za društvo, nakon potpunog izdržavanja kazne, mogle smjestiti pod poseban nadzor. Prema njegovim riječima, doživotni zatvor postao bi alternativa za kaznena djela za koja je sada predviđena kazna dugotrajnog zatvora, odnosno od 21 do 40 godina. Doživotna kazna mogla bi se izreći i u slučaju dva ili više kaznenih djela za koja je propisan dugotrajni zatvor, a predviđa se i mogućnost uvjetnog otpusta nakon 25 godina.
Jedna od važnih promjena odnosi se i na mlađe punoljetnike, odnosno osobe od 18 do 21 godine, kojima bi se također mogla izreći kazna doživotnog zatvora. Habijan je naglasio kako je treći smjer izmjena posebno važan jer se odnosi na osobe koje su odslužile punu kaznu zatvora, ali se i dalje procjenjuju opasnima za društvo. U takvim slučajevima sud bi, na prijedlog kaznionice, mogao odrediti posebnu mjeru nadzora nakon izvršenja kazne. Za kaznena djela počinjena na štetu djece trajanje takve mjere povećalo bi se na deset godina, uz mogućnost produljenja za još tri godine.
Ministar je pojasnio kako će se posebna mjera regulirati posebnim zakonom, odvojeno od Kaznenog zakona, zbog standarda Europskog suda za ljudska prava. Kao model odabran je njemački sustav, koji je nakon dorada prošao pravnu provjeru. Prema najavama, osobe koje bi mogle biti obuhvaćene ovim institutom morale bi biti osuđene na najmanje deset godina zatvora za kaznena djela protiv života, tijela, osobne slobode ili spolnog integriteta, morale bi odslužiti cijelu kaznu, a sud bi morao utvrditi da kod njih prevladavaju nasilne crte ličnosti i da i dalje predstavljaju opasnost za društvo. O njihovom smještaju odlučivao bi sud, uz stručna vještačenja i periodične provjere.
Ministrica zdravstva Irena Hrstić naglasila je kako se neće raditi o zdravstvenoj ni kaznenoj ustanovi, nego o potpuno novom modelu smještaja i tretmana osoba koje nisu duševni bolesnici, ali imaju nasilne crte ličnosti. Radni naslov novog zakona je Nacrt zakona o tretmanu i smještaju osoba po potpunom izvršenju kazne zatvora. Hrstić je istaknula kako će tretman biti individualiziran, utemeljen na dokazima, uz poštovanje dostojanstva osobe i jasne kriterije. Mjera bi mogla trajati onoliko dugo koliko traje procijenjena opasnost za društvo, uz obvezne periodične provjere.
