Prosječna mjesečna neto obračunata plaća zaposlenih kod poduzetnika u Hrvatskoj u 2025. godini iznosila je 1.307 eura, što predstavlja rast od 10,5 posto u odnosu na prethodnu godinu, kada je prosjek bio 1.182 eura, pokazuju podaci Fine.
Prema podacima iz Registra godišnjih financijskih izvještaja, analizom je obuhvaćeno 166.052 poduzetnika obveznika poreza na dobit, bez financijskih institucija, te 1.078.579 zaposlenih prema satima rada.
Najveći broj zaposlenih koncentriran je u tri djelatnosti – prerađivačkoj industriji, trgovini i građevinarstvu. Te djelatnosti zajedno zapošljavaju 52,6 posto ukupnog broja zaposlenih kod poduzetnika. Iako su u sve tri djelatnosti plaće rasle, građevinarstvo je i dalje ispod prosjeka svih poduzetnika u Hrvatskoj.
U prerađivačkoj industriji prosječna neto plaća iznosila je 1.349 eura, uz rast od 11,6 posto. U trgovini na veliko i malo prosjek je dosegnuo 1.320 eura, što je rast od 10,8 posto, dok je u građevinarstvu prosječna neto plaća iznosila 1.109 eura, uz rast od 8,7 posto.
Najviše prosječne plaće ostvarene su u području telekomunikacija, računalnog programiranja i ostalih informacijskih uslužnih djelatnosti, gdje je prosječna mjesečna neto plaća iznosila 2.023 eura. To je 54,8 posto više od prosjeka svih zaposlenih kod poduzetnika.
Među djelatnostima s najvišim primanjima nalaze se i javna uprava i obrana s prosjekom od 1.905 eura, opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija s 1.704 eura, te financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja s prosječnom plaćom od 1.659 eura.
Na drugoj strani ljestvice nalaze se djelatnosti s najnižim prosječnim plaćama. U obrazovanju je prosječna neto plaća kod poduzetnika iznosila 1.041 euro, u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima 1.055 eura, a u ostalim uslužnim djelatnostima 1.064 eura.
Podaci Fine pokazuju da su plaće u 2025. godini rasle u gotovo svim djelatnostima, no razlike među sektorima ostaju izražene. Najviše plaće i dalje ostvaruju zaposleni u tehnološkim, energetskim i financijskim djelatnostima, dok su najniža primanja zabilježena u uslužnim i administrativnim djelatnostima.
