Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić rekao je da je do jučer isplaćeno 720 milijuna kuna povrata poreza, a da će do kraja svibnja taj iznos dosegnuti 1,85 milijardi kuna.
Uoči sjednice Vlade, kazao je da se ove godine očekuje 700 tisuća rješenja o povratu poreza te da je dio već izdan, a sva će biti izdana tijekom svibnja.
S današnjim danom isplaćeno je 720 milijuna kuna, a sa sutrašnjim taj će iznos biti oko 830 milijuna kuna, rekao je ministar. Dodao je da je do kraja svibnja planirano izdati rješenja povrata poreza u vrijednosti od 1,85 milijardi kuna, za razliku od prošlih godina kada je taj iznos bio između milijardu i milijardi i sto milijuna kuna. Povećanje iznosa rezultat je, između ostalog, uvođenja 100 postotnog povrata za mlade do 25 godina i 50-postotnog za one između 26 i 30 godina.
Za građane koji će po rješenju Porezne uprave morati platiti porez, rok je 16. kolovoza, kazao je ministar financija.
Vezano uz optimističnije proljetne projekcije Europske komisije, istaknuo je da se trgovinska razmjena se počela vraćati u normalu.
Prema procjenama EK-a i Vlade oporavak može doći već krajem 2022.
“Predviđena ovogodišnja stopa rasta vrlo je bliska onoj koje je Vlada usvojila u programu konvergencije. Što se tiče glavnih pokretača rasta kako u ovoj tako i u godina koje slijede, također smo vrlo blisko s EK-om – pojedinačno najveći doprinos dolazi od izvoza roba i usluga, ali s obzirom na visoku uvoznu ovisnost imamo neutralizirajući efekt iako EK nešto manje procjenjuje uvoznu ovisnost nego mi”, rekao je Marić.
Istaknuo je značajan doprinos osobne potrošnje, ali i ocijenio da se u godinama koje slijede očekuje snažan doprinos investicijske potrošnje.
Rekao je da je rast BDP-a u ovoj i idućim godinama, kao što to predviđa i EK, baziran na nastavku oporavka gospodarstva i provedbi nacionalnog plana oporavka i otpornosti.
Lanjski pad BDP-a od osam posto po njemu je “veliki udar”, ali prema procjenama i EK-a i Vlade oporavak može doći već krajem 2022.
“Nemojmo se zavaravati, neke od djelatnosti, uključujući i turizam neće doći na stare razine prije 2023. a u smislu fizičkih parametara i godinu kasnije. Međutim, važno je da nas BDP s preko pet posto rasta ove godine, odnosno preko šest iduće, dovodi u poziciju da puno ranije nego što je bio slučaj s prijašnjim krizama dosegnemo predrecesijsku razinu”, zaključio je Marić.