Seizmografi Seizmološke službe Republike Hrvatske zabilježili su 5. svibnja 2026. godine u 02:35 sati prilično jak potres s epicentrom oko 30 kilometara sjeverno – sjeveroistočno od Osijeka, na području Kopačkog rita.

Prema službenim podacima koje je objavio Centar 112, magnituda potresa iznosila je 4,1 prema Richteru, dok je intenzitet u epicentru procijenjen na V stupnjeva EMS ljestvice.

Potres se osjetio na širem području istočne Hrvatske – građani su podrhtavanje prijavili u Osijeku, Vukovaru, Vinkovcima te diljem Baranje. Mnogi su naveli kako ih je probudila kratkotrajna tutnjava, nakon koje je uslijedilo podrhtavanje tla.

Podsjetimo, nekoliko minuta nakon glavnog potresa zabilježen je i slabiji potres magnitude 2,5 na području Srbije, u blizini granice s Hrvatskom, što upućuje na naknadnu seizmičku aktivnost.

Prema informacijama Centra 112, nije bilo dojava o materijalnoj šteti niti o ozlijeđenim osobama.

Ukupna sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u Republici Hrvatskoj u ožujku 2026. u usporedbi s veljačom 2026. pala je za 1,7%. U ožujku 2026. u usporedbi s ožujkom 2025. kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u Republici Hrvatskoj porasla je za 0,8%.
U ožujku 2026. u odnosu na veljaču 2026. proizvodnja Energije manja je za 10,7%, Trajnih proizvoda za široku potrošnju za 8,3%, a Kapitalnih proizvoda za 5,9%, dok je proizvodnja Netrajnih proizvoda za široku potrošnju veća za 2,0%, a Intermedijarnih proizvoda za 0,3%.

Na godišnjoj je razini proizvodnja Netrajnih proizvoda za široku potrošnju porasla za 8,7%, a Intermedijarnih proizvoda za 2,2%, dok je proizvodnja Trajnih proizvoda za široku potrošnju pala za 12,7%, Energije za 11,8% i Kapitalnih proizvoda za 1,3%.

Sezonski i kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja, prema područjima NKD-a 2007., u ožujku 2026. u usporedbi s veljačom 2026. u Opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji pala je za 15,9%, dok je u Rudarstvu i vađenju porasla za 2,1%, a u Prerađivačkoj industriji za 0,6%. Na godišnjoj razini porasla je u Rudarstvu i vađenju za 3,4%, a u Prerađivačkoj industriji za 1,9%, dok je u Opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji pala za 6,2%.

Ukupan broj zaposlenih osoba u industriji u ožujku 2026. u usporedbi s veljačom 2026. manji je za 0,1%, a u usporedbi s ožujkom 2025. za 5,4%.

U istočnoj Hrvatskoj danas će prevladavati djelomice sunčano vrijeme, osobito tijekom prijepodnevnih sati, kada se očekuju duža sunčana razdoblja i ugodne temperature. Kako dan bude odmicao, od sredine dana postupno će pristizati promjenjiva naoblaka, no zadržat će se uglavnom suho vrijeme bez značajnijih oborina.

Puhat će slab do umjeren južni i jugozapadni vjetar, koji neće značajnije utjecati na svakodnevne aktivnosti na otvorenom. Temperature zraka bit će iznadprosječno ugodne za ovo doba godine, s najvišim dnevnim vrijednostima do 27 stupnjeva Celzija, što će posebno biti izraženo u Slavoniji i Baranji.

Za razliku od Jadrana, gdje se očekuju kiša i mogući pljuskovi s grmljavinom, istočni dio Hrvatske ostat će stabilniji, uz povremeno povećanje naoblake u poslijepodnevnim satima. Takve vremenske prilike pogodne su za boravak na otvorenom, uz tek povremeni oprez zbog promjenjivog oblaka kasnije tijekom dana.

Blagdan Sveti Florijan svake se godine obilježava 4. svibnja, a posebno mjesto ima među vatrogascima, koji ga štuju kao svog zaštitnika. Ovaj svetac simbolizira hrabrost, požrtvovnost i spremnost na pomoć drugima, vrijednosti koje i danas čine temelj vatrogasne službe.

Prema povijesnim izvorima, Sveti Florijan bio je rimski časnik koji je živio u 3. stoljeću na području današnje Austrije. Služio je u rimskoj vojsci i bio odgovoran za organizaciju vatrogasnih postrojbi, što ga i povezuje s današnjim vatrogascima. Kada su započeli progoni kršćana, nije htio odustati od svoje vjere, zbog čega je uhićen i osuđen na smrt.

Legenda kaže da je Sveti Florijan jednom prilikom jednim vedrom vode ugasio veliki požar, čime je dodatno učvrstio svoj status zaštitnika od vatre i požara. Upravo zbog toga često se prikazuje s kantom vode i plamenom.

Zbog svoje hrabrosti i žrtve, Sveti Florijan postao je simbol zaštite od požara, ali i zaštitnik vatrogasaca, dimnjačara i svih koji se bore protiv vatrene stihije. Njegov lik i danas se može vidjeti na brojnim vatrogasnim domovima, zastavama i obilježjima diljem Hrvatske i Europe.

U Hrvatskoj se blagdan Svetog Florijana tradicionalno obilježava svečano, uz mise, postrojavanja vatrogasnih društava i prisjećanje na važnost njihove uloge u društvu. Vatrogasci tog dana ističu svoju predanost, ali i zajedništvo koje ih povezuje u svakodnevnom radu na zaštiti ljudi i imovine.

Blagdan Svetog Florijana podsjeća na važnost solidarnosti i nesebičnog pomaganja drugima. U vremenu kada su požari, nesreće i izvanredne situacije sve češći izazov, uloga vatrogasaca ostaje neprocjenjiva, a njihov zaštitnik simbol snage, hrabrosti i humanosti.