U Osijeku je jučer održan sastanak Nacionalnog kriznog stožera na temu trenutne epidemiološke situacije i ponovne pojave afričke svinjske kuge. Sastanak je sazvao i vodio potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić.

Na sastanku su donesene odluke o jačanju kontrola na objektima s domaćim svinjama te na graničnim prijelazima, kako bi se spriječilo daljnje širenje zaraze iz susjednih zemalja u Republiku Hrvatsku. Najavljeno je i proširenje zona ograničenja I, II i III, a u strožem nadzoru sudjelovat će službenici Državnog inspektorata, Ministarstva unutarnjih poslova, Carinske uprave i Hrvatske veterinarske komore.

Ministar Vlajčić istaknuo je kako je sustav trenutnu epidemiološku situaciju dočekao spreman i operativan.

“Važno je naglasiti da je sustav trenutnu epidemiološku situaciju dočekao budan, izrazito spreman i operativan što dokazuju zaključci današnjeg sastanka. Veterinari i veterinarska inspekcija istoga dana bili su na terenu na svakom objektu, utvrdili su stanje te poduzeli aktivnosti kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti, a sve s ciljem spašavanja svinjogojstva”, rekao je ministar Vlajčić.

Dodao je kako je virus afričke svinjske kuge stalno prisutan u populaciji divljih svinja, a prema najnovijim podacima ukupno su zaražene 173 divlje svinje.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva ponovno je apeliralo na sve držatelje svinja da se strogo pridržavaju biosigurnosnih mjera. Posebno je naglašeno kako odgovornost svakog pojedinca ima ključnu ulogu u sprječavanju širenja bolesti.

Ministar Vlajčić podsjetio je i da su djelatnici Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu te Savjetodavne službe Ministarstva obišli ukupno 3268 svinjogojskih gospodarstava u Osječko-baranjskoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji. Obilasci su provedeni bez kažnjavanja, s ciljem dodatnog informiranja proizvođača i podizanja svijesti o važnosti biosigurnosti.

Također je istaknuto kako je Ministarstvo donijelo Program za podizanje razine biosigurnosnih mjera vrijedan tri milijuna eura. Program je namijenjen najizloženijim svinjogojcima kako bi im se dao dodatni financijski poticaj za uspostavu zadovoljavajuće razine biosigurnosti na gospodarstvima.

Govoreći o ranijim posljedicama bolesti, ministar je naveo kako je 2023. godine eutanazirano 37.000 svinja, dok je tijekom 2025. godine eutanazirano 16.000 svinja, odnosno 57 posto manje. Prema njegovim riječima, ove godine očekuju se znatno manje brojke, ali uz uvjet strogog pridržavanja svih propisanih mjera.

Na ozbiljnost situacije upozorio je i prof. dr. sc. Ljubo Barbić s Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

“Prema službenim podacima EFSA-e u 2025. godini u 12 država članica Europske unije u kojima je afrička svinjska kuga prisutna od ranije i nastavila se pojavljivati, zabilježeno je ukupno 56 izbijanja u domaćih svinja. U Hrvatskoj su u istoj godini zabilježena 53 izbijanja. Taj nerazmjer jasno pokazuje da u Hrvatskoj imamo ozbiljan problem s okolnim širenjem bolesti u uzgojima domaćih svinja”, rekao je Barbić.

Ministarstvo je još jednom naglasilo kako je u borbi protiv afričke svinjske kuge ključno dosljedno pridržavanje biosigurnosnih i higijenskih mjera.

Sastanku su, uz ministra Vlajčića, prisustvovali državni tajnici Marinko Beljo i Ivan Matijević, ravnateljica Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Tatjana Karačić, ravnatelj Uprave za stočarstvo i kvalitetu hrane Mato Čačić, predstavnici Državnog inspektorata, Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, Osječko-baranjske županije, Hrvatskog lovačkog saveza, Lovačkog saveza Osječko-baranjske županije, Žita d.o.o., Osatina grupe i Parka prirode Kopački rit.

Kombi isključen iz prometa u Osijeku nakon policijskog nadzora imao je čak 29 tehničkih nedostataka, među kojima je deset ocijenjeno opasnima, a 19 većima. Vozilo registarskih oznaka Republike Srbije zaustavljeno je 12. lipnja 2026. godine u Ulici Svetog Leopolda Bogdana Mandića u Osijeku.

Tijekom pregleda policijski službenici uočili su više ozbiljnih nedostataka, zbog čega je vozilo upućeno na izvanredni tehnički pregled u stanicu za tehnički pregled vozila. Pregledom je potvrđeno da vozilo nije sigurno za sudjelovanje u prometu.

Među utvrđenim nedostacima bili su problemi na kočnom sustavu, preveliki otpor kotrljanja, razlika sile kočenja lijevih i desnih kotača od 45 posto, potrošene kočne obloge ili pločice, propustan ispušni sustav te propuštanje pogonskih tekućina koje mogu uzrokovati zapaljenje vozila.

Na vozilu je utvrđena i korozija na svim stranama, nedostajali su brisači vjetrobrana, pneumatici su imali potrošen gazni sloj, vrata vozila nisu se zatvarala, opruge su bile loše učvršćene na karoseriju, a vjetrobran je bio oštećen.

Dodatno su utvrđene i nedopuštene preinake u kabini, uključujući ugradnju tri dodatna sjedišta, dok su sigurnosni pojasevi nedostajali. Policija je evidentirala i razbijene pokazivače smjera, oštećenja na poluvratilima, nepravilnosti na upravljačkom sustavu, neispravan poklopac motornog prostora, oštećen i nečitak broj šasije te neispravne uređaje za pokretanje pojedinih staklenih površina.

Zbog utvrđenih nedostataka vozaču je izdan obvezni prekršajni nalog s novčanom kaznom od 260 eura. Vozilo je isključeno iz prometa oduzimanjem registarskih pločica.

Iz policije poručuju kako će i nadalje sustavno s prometnica uklanjati tehnički neispravna vozila, posebno ona koja mogu predstavljati opasnost za vozača, putnike i ostale sudionike u prometu.

Na istoku Hrvatske danas se očekuje promjenjivo vrijeme, uz izmjenu sunčanih razdoblja i povremeno povećane naoblake.

Tijekom dana u Slavoniji, Baranji i Srijemu bit će dosta svijetlih i sunčanih razdoblja, no mjestimice se može prolazno naoblačiti.

Vjetar će biti uglavnom slab, a vremenske prilike ostat će mirne tijekom većeg dijela dana.

Najviša dnevna temperatura zraka kretat će se većinom od 24 do 29 Celzijevih stupnjeva.

Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, zajedno s ministricom zdravstva Irenom Hrstić, predstavio je prijedloge zakonodavnih izmjena koje idu u tri ključna smjera. Najvažnija najavljena promjena odnosi se na uvođenje doživotnog zatvora, o čemu se u javnosti počelo intenzivno govoriti nakon ubojstva 19-godišnjeg Luke Milovca u Drnišu. Za njegovo ubojstvo osumnjičen je 50-godišnji Kristijan Aleksić, muškarac koji je i ranije bio osuđen za ubojstvo, a slučaj je ponovno otvorio pitanje sigurnosti građana i funkcioniranja sustava nakon izlaska počinitelja teških kaznenih djela iz zatvora.

Habijan je istaknuo kako se zakonske izmjene kreću u tri glavna smjera: uvođenje instituta doživotnog zatvora, izvršenje pune kazne zatvora te donošenje posebnog zakona kojim bi se osobe opasne za društvo, nakon potpunog izdržavanja kazne, mogle smjestiti pod poseban nadzor. Prema njegovim riječima, doživotni zatvor postao bi alternativa za kaznena djela za koja je sada predviđena kazna dugotrajnog zatvora, odnosno od 21 do 40 godina. Doživotna kazna mogla bi se izreći i u slučaju dva ili više kaznenih djela za koja je propisan dugotrajni zatvor, a predviđa se i mogućnost uvjetnog otpusta nakon 25 godina.

Jedna od važnih promjena odnosi se i na mlađe punoljetnike, odnosno osobe od 18 do 21 godine, kojima bi se također mogla izreći kazna doživotnog zatvora. Habijan je naglasio kako je treći smjer izmjena posebno važan jer se odnosi na osobe koje su odslužile punu kaznu zatvora, ali se i dalje procjenjuju opasnima za društvo. U takvim slučajevima sud bi, na prijedlog kaznionice, mogao odrediti posebnu mjeru nadzora nakon izvršenja kazne. Za kaznena djela počinjena na štetu djece trajanje takve mjere povećalo bi se na deset godina, uz mogućnost produljenja za još tri godine.

Ministar je pojasnio kako će se posebna mjera regulirati posebnim zakonom, odvojeno od Kaznenog zakona, zbog standarda Europskog suda za ljudska prava. Kao model odabran je njemački sustav, koji je nakon dorada prošao pravnu provjeru. Prema najavama, osobe koje bi mogle biti obuhvaćene ovim institutom morale bi biti osuđene na najmanje deset godina zatvora za kaznena djela protiv života, tijela, osobne slobode ili spolnog integriteta, morale bi odslužiti cijelu kaznu, a sud bi morao utvrditi da kod njih prevladavaju nasilne crte ličnosti i da i dalje predstavljaju opasnost za društvo. O njihovom smještaju odlučivao bi sud, uz stručna vještačenja i periodične provjere.

Ministrica zdravstva Irena Hrstić naglasila je kako se neće raditi o zdravstvenoj ni kaznenoj ustanovi, nego o potpuno novom modelu smještaja i tretmana osoba koje nisu duševni bolesnici, ali imaju nasilne crte ličnosti. Radni naslov novog zakona je Nacrt zakona o tretmanu i smještaju osoba po potpunom izvršenju kazne zatvora. Hrstić je istaknula kako će tretman biti individualiziran, utemeljen na dokazima, uz poštovanje dostojanstva osobe i jasne kriterije. Mjera bi mogla trajati onoliko dugo koliko traje procijenjena opasnost za društvo, uz obvezne periodične provjere.