Hrvatski rast BDP-a u 2021. od 13,1 posto drugi najviši u EU

foto: vlada.gov.hr

“Mislim sa smo postigli dogovor koji je fiskalno održiv, a koji prati trenutnu ekonomsko-socijalnu situaciju prije svega vezanu za pitanje utjecaja inflacije na standard naših građana”, poručio je premijer Plenković otvarajući današnju sjednicu Vlade. Dodao je da je, uz dva paketa mjera pomoći iz travnja i rujna vrijedna 26 milijardi kuna i odluku o povećanju minimalne plaće, i ovaj iskorak prema zaposlenicima državnih i javnih službi,  cjelovita i konzistentna politika Vlade Republike Hrvatske koja se temelji na tri cilja – politička stabilnost, socijalna kohezija i izbjegavanje socijalne frakture.

Otvarajući jučerašnju 161. sjednicu Vlade, predsjednik Vlade Andrej Plenković osvrnuo se na nekoliko aktualnih tema u proteklome tjednu.

Govoreći o Prvom parlamentarnom summitu Međunarodne krimske platforme, koji je održan prije dva dana u Zagrebu, premijer Plenković kazao je kako je Hrvatska organizacijom toga sastanka na vrhu ostvarila tri važna cilja.

“Prvi je da smo još jednom vrlo jasno podržali teritorijalni integritet i suverenitet Ukrajine, uključivši sve njene privremeno okupirane teritorije, pa naravno i Krim.

Drugo je da smo poslali poruku partnerstva, suradnje i ohrabrenja Vrhovnoj Radi, zastupnicima i predsjedniku Stefančuku, koji su također u posebnim okolnostima vrlo angažirani da zemlja i njeno predstavničko tijelo funkcioniraju i obavljaju svoju zadaću.

I treće je da smo poslali poruku da je Hrvatska, zajedno s brojnim demokratskim zemljama, osobito transatlantskoga kruga, na tragu poštivanja međunarodnog prava, osude agresije, osude kršenja svih načela međunarodnog poretka koje je Rusija napravila, a isto tako i iskaza solidarnosti”, istaknuo je premijer Plenković poručivši kako je biti uz Ukrajinu u ovome trenutku biti na pravoj strani povijesti.

Dogovor o plinu poslao dobru poruku europskim tržištima

Prošloga tjedna održan je i važan sastanak Europskoga vijeća, dominanto obilježen političkim dogovorom država članica o plinu, kazao je predsjednik Vlade.

Prva točka toga dogovora odnosi se na dobrovoljnu zajedničku nabavu plina putem jedinstvene platforme.

Druga je okvir za model kojim će se ograničiti cijena plina na način da se napravi jedan privremeni dinamički koridor u okviru kojega će se regulirati cijena tako da ona bude priuštiva.

Premijer je dodao kako su već reakcije u petak ujutro na europskim burzama pokazale da je taj odvažan i snažan političku konsenzus lidera uputio dobru poruku europskim tržištima.

Hrvatski rast BDP-a u 2021. od 13,1 posto drugi najviši u EU

Spomenuo je i podatak koji je objavio Državni zavod za statistiku prošlog petka, u kojem je revidirano kretanje rasta BDP-a, pa i rasta za 2021. 

Procjenu rasta s dotadašnjih 10,3 posto revidirali su na 13,1 posto, što je, istaknuo  je premijer Plenković, bez ikakvih dilema druga najveća stopa rasta BDP-a među državama članicama Europske unije. Jedino Irska sa 13,6 posto ima višu stopu rasta BDP-a.

Podsjetio je da je 2021. prosječni rast BDP-a na razini EU-a bio 5,3 posto.

Osvrnuo se i na cijene naftnih derivata. Podsjetio je da je administrativnim ograničenjem prošloga ponedjeljka Vlada produžila dotadašnju cijenu na tri tjedna.

Pratit će se sljedeća dva tjedna kakva će situacija biti na tržištima i ponovno reagirati na način koji bi trebao ublažiti efekte za građane i gospodarstvo, najavio je, istaknuvši da je današnja i dizela i benzina 2 kune manja nego što bi bila bez Vladinih mjera.

Izrazio je zadovoljstvo pozitivnim glasovanjem Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnju politiku Europskog parlamenta o Izvješću izvjestitelja Rangela u vezi ispunjavanja uvjeta za primjenu schengenske pravne stečevine.

Dodao je da će  Europski parlament 10. studenoga raspravljati, a potom i glasati, o mišljenju o primanju Hrvatske u Schengenski prostor, koje će onda poslati Europskom vijeću.

Tri cilja politike Vlade – politička stabilnost, socijalna kohezija i izbjegavanje socijalne frakture

Izdvojio je jučerašnji dogovor Vlade i predstavnika sindikata javnih i državnih službi.

Kazao je da je Vlada sindikatima predložila povećanje osnovice za 6 posto s 1. listopadom, te povećanje od još dva posto s 1. travnja te povećanje božićnice s 1500 na 1750 kuna, povećanje regresa s 1500 na 1750 kuna i dara za djecu sa 600 na 750 kuna.

“Mislim sa smo postigli dogovor koji je fiskalno održiv, a koji prati trenutnu ekonomsko-socijalnu situaciju prije svega vezanu za pitanje utjecaja inflacije na standard naših građana”, poručio je premijer Plenković.

Dodao je da je, uz dva paketa mjera pomoći iz travnja i rujna vrijedna 26 milijardi kuna i odluku o povećanju minimalne plaće, i ovaj iskorak prema zaposlenicima državnih i javnih službi,  cjelovita i konzistentna politika Vlade Republike Hrvatske koja se temelji na tri cilja – politička stabilnost, socijalna kohezija i izbjegavanje socijalne frakture.