Madeži se formiraju pri pretjeranom porastu melanocita koji se grupiraju i raspoređuju po koži. Prosječna odrasla osoba ima između 10 i 45 madeža po tijelu. Jedinstveni su i raznoliki, baš kao i otisci prstiju. Teško da ćete naići na dva ista madeža na tijelu, piše Mamin kutak.
„Madeži su većinom bezopasni, ali ponekad mogu biti i zloćudno izmijenjeni i tada se radi o kožnim karcinomima – melanomu. Osim melanoma, najčešće zloćudne promjene na koži su planocelularni i bazocelularni karcinomi. Kako biste na vrijeme otkrili potencijalno opasne madeže, važno je uočiti sve promjene na koži i pravovremeno reagirati na one sumnjive. Obični madeži su okruglog ili ovalnog oblika s jasnim rubom koji ih dijeli od kože. Većinom su smeđe boje, s tim da nijanse variraju od tamnije skoro crne do svijetle, žuto-smeđe boje.“ – rekla nam je Vana Kljaković Gašpić, dr. med. specijalistica dermatovenerologije.
Kako raditi samopreglede madeža i na što paziti?
Redoviti samopregledi jednom mjesečno i pregledi kod specijaliste dermatologa jednom godišnje, izrazito su važni. Pri samopregledima postoji ABCDEF pravilo koje pojašnjava na što obratiti pozornost. Treba se fokusirati na moguću asimetriju, pregled rubova madeža, boju, promjer te zadnje, ali ne manje bitno – osjećaj svrbeža, boli ili peckanja. Više o ovom pravilu možete pročitati ovdje.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, dva do tri milijuna ljudi godišnje oboli od nekog oblika zloćudnog tumora kože, pa je stoga pregled madeža vrlo važna preventivna mjera.
Što znači izraz “koža pamti” i zašto je bitan?
U medicinskom i u kontekstu melanoma, izraz “koža pamti” često se odnosi na mogućnost kože da zadrži tragove izloženosti određenim faktorima ili stanjima koji su se dogodili u prošlosti. Primjerice, koža pamti izlaganje suncu kroz promjene kao što su hiperpigmentacija, promjene teksture kože ili razvoj sunčevih pjega. Kao što smo na početku teksta spomenuli, madeži su obično rezultat nakupljanja pigmenta melanina u određenim dijelovima kože, a njihova pojava može biti rezultat pretjeranog izlaganja UV zračenju.
„Tijekom života nastaju i beningne promjene na koži koje su uglavnom degenerativne, a jako sliče madežima. Radi se pretežno o seboroičnim keratozama koje nastaju uglavnom nakon 30 godine života i vrlo su slične madežima no dermatolog će dermatoskopskim pregledom razlučit o čemu se radi.“ – napomenula je doktorica Kljaković-Grašpić.
Dermatoskop je važan alat za pomoć liječnicima specijalistima pri dijagnozi jer se pregled kože ne može raditi ni vizualno ni putem fotografije. Dermatoskopija je neinvazivna dijagnostička metoda u medicini koja služi za praćenje pigmentnih promjena kože i otkrivanje struktura koje nisu vidljive golim okom. Dermatoskop omogućava povećanje od 10 puta te koristi posebno LED svjetlo. Specijalist dermatolog u mogućnosti je vidjeti je li kožna promjena normalna i bezopasna, ili je istu potrebno odstraniti i napraviti patohistološku analizu.
Ako vam se i jedan madež učini sumnjivim, posavjetujte se s dermatologom. Zapamtite, svaka promjena na madežu ne mora biti loš znak, ali ne riskirajte već ugovorite pregled.
„Ovo razdoblje prije ljeta, dok sunce još nije u punoj snazi, idealno je za dermatoskopski pregled madeža. Madeži su uobičajeni i normalni dio ljudske kože, ali nažalost u praksi imamo sve veći broj slučajeva melanoma i zato savjetujem svima redovit samopregled tijekom godine i prije ljeta pregled kod dermatologa kako biste bili sigurni da nema zabrinjavajućih promjena.“ – istaknula je Vana Kljaković Gašpić, specijalistica je dermatovenerologije s dugogodišnjim iskustvom u području kožnih oboljenja iz Poliklinike Nova.
