Alergijom se smatra svaka pretjerana reakcija organizma na neku tvar iz okoline koja najčešće ne može bitno naštetiti organizmu. Sa djetetom alergeni mogu doći u kontakt putem hrane, zraka ili dodira. Kod djece su veoma česte alergije na hranu koje tokom života slabe, kako snaga imunološkog sustava raste, piše Mamin kutak.
Alergije kod djece mogu razviti astmu, peludnu groznicu ili razne dermatitise (ekceme). Od hrane kod veoma malene djece najčešće se razvija alergija na mlijeko i mliječne proizvode i orošaste plodove. Sklonost alergijama je nerijetko nasljedna, no ne mora nužno i dijete biti osjetljivo na iste alergene kao i roditelj. Sve sterilniji uvjeti života povećavaju broj alergičara jer se onemogućava organizmu da samo stvori otpornost na neke bakterije.
Što se događa u tijelu za vrijeme alergijske reakcije?
Kada tijelo osjeti prisutnost nekog alergena počinje sa proizvodnjom imunoglobina koji je ujedno i antitijelo za obranu i veže se za mastocite koji su smješteni u nosu, očima, plućima i u obilju se nalaze pod površinom kože. Do alergijske reakcije dolazi kada se alergen pojavi u organizmu, a imunoglobin probudi mastocite koji započinju proizvoditi kemikalije (ujedno i histamin) što izaziva alergijsku reakciju, najčešće je to kihanje, svrbež i suzenje očiju te osip na koži.
Ponekad može doći i do alergijskih reakcija opasnih po život koje otežavaju disanje i dovode do naglog pada vrijednosti krvnog tlaka. U tim slučajevima je veoma bitno u što kraćem roku pružiti djetetu liječničku pomoć. Mlijeko kod djece često uzrokuje reakciju koja kao posljedice ima razne dermatitise po koži, povraćanje, proljev ili zatvor i refluks.
Kako dijagnosticirati i liječiti alergiju?
Kada se pojavi sumnja na alergiju liječnik će dijete vjerojatno podvrgnuti kožnom testu gdje se na ruke stavljaju mogući alergeni te se napravi malen ubod kod svakog od mogućih alergena i promatra se kako koža na pojedini alergen reagira. Moguće je detektirati alergene i putem krvnih pretraga. Način za liječenje djece od alergija je jednostavno izbjegavanje okidača alergije ukoliko želite izbjeći liječenje djeteta antihistaminicima i steroidima.
Peludnu groznicu pokušajte spriječiti izbjegavanjem boravka na otvorenom kada je razina peluda visoka, a u slučaju dermatitisa obratite se liječniku kako bi vam preporučio prikladnu kremu ili mast kojom bi tretirali djetetovu nježnu kožu. Ako je vašem djetetu dijagnosticirana astma pokušavajte što češće provjetravati prostorije u kojima boravi, držati ga podalje od prašine te često prati plišane igračke i posteljinu koje znaju biti pravi topli dom za grinje. Utješna činjenica je da se većina alergija već kroz nekoliko godina smiri te ne mora značiti da će vaše dijete biti alergično i kada odraste, zaključuje Mamin kutak.
