Hrvatski mirovinski sustav sastoji se od više mirovinskih stupova. Znate li koliko ih ima i kako jednostavno možete provjeriti koliko ste u njih uplatili? Kako izabrati veću mirovinu i uštedjeti za bezbrižne dane u mirovini? Danas ćemo odgovoriti na ova pitanja.
Kao što možemo vidjeti na platnoj listi, navedena su dva mirovinska stupa – prvi i drugi mirovinski stup. Prvi i drugi mirovinski stup obvezni su mirovinski stupovi i njih za nas iz plaće uplaćuje poslodavac. Osim njih, postoji i treći mirovinski stup koji je dobrovoljan.
Prvi mirovinski stup
Prvi mirovinski stup je obvezan i iznosi 15 % bruto plaće te se uplaćuje direktno Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno u državni proračun. Temelji se na međugeneracijskoj solidarnosti i iz njega se isplaćuju mirovine današnjim umirovljenicima.
Drugi mirovinski stup
Kao i prvi, i drugi mirovinski stup je obvezan te iznosi 5 % bruto plaće. Za razliku od prvog stupa, uplaćuje se u obvezni mirovinski fond. Mirovinskim fondovima upravljaju privatna mirovinska društva. Rad tih društava reguliran je Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima i Zakonom o mirovinskim osiguravajućim društvima, a nadzire ih Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa).
Drugi mirovinski stup je vid kapitalne štednje u kojem mirovinski fond koji ste sami izabrali investira vaš novac na financijskom tržištu te povećava vaša sredstva kada ostvari prinose. Drugi stup sastoji se od tri kategorije: A, B i C.
Kategorija A
Kategorija A je kategorija u kojoj mirovinska društva u vaše ime kupuju dionice, obveznice te druge vrijednosne papire na financijskom tržištu i na taj način ostvaruju prinose za vas kako biste u budućnosti imali više novca, a samim time i veću mirovinu. Udio dionica, koje dugoročno donose najveće prinose, može iznositi do maksimalnih 65 %, što je dobro, ali i dalje prilično konzervativno.
U 2025. godini fondovi kategorije A imali su prosječan prinos veći od 13 % (AZ 15,2 %, Erste Plavi 13 %, PBZ-CO 18,1 % i Raiffeisen 8,6 %), dok su u razdoblju od 10 godina prosječni godišnji prinosi iznosili 7,75% (AZ 7,3 %, Erste Plavi 8,2 %, PBZ-CO 9,5 % i Raiffeisen 6,0 %). Kao što možemo vidjeti, ni u kategoriji A nemaju svi fondovi iste prinose, pa stoga nije svejedno u kojoj smo kategoriji, ali ni u kojem fondu.
Kategorija B
Kategorija B slična je kategoriji A. Jedina razlika je u tome što se u tom portfelju nalazi manji udio dionica, približno 20 %, te su samim time prinosi značajno manji, a time i naša buduća mirovina. U ovoj kategoriji nalazi se približno 75 % zaposlenih.
U 2025. godini fondovi kategorije B imali su prosječan prinos od 9 % (AZ 9,2 %, Erste Plavi 11,3 %, PBZ-CO 11,5 % i Raiffeisen 4 %), dok su u razdoblju od 10 godina prosječni godišnji prinosi iznosili 5,35% (AZ 4,6 %, Erste Plavi 6,4 %, PBZ-CO 6,2 % i Raiffeisen 4,2 %).
Kategorija C
Za razliku od kategorija A i B, kategorija C uopće ne ulaže u dionice te su samim time prinosi vrlo niski. Do prije nekoliko godina svi stariji od 60 godina automatizmom su bili prebacivani iz kategorije A ili B u kategoriju C, no dobra vijest je da to više nije slučaj.
U 2025. godini prinosi kategorije C bili su između 1,9 % i 2,4 % godišnje, a u posljednjih 10 godina iznosili su između 2,9 % godišnje. Kao što vidimo, prinosi ovih fondova ne pokrivaju inflaciju i ljudi koji su štedjeli u tim fondovima danas mogu kupiti manje dobara i usluga nego prije pet godina. Iako su ostvarili određeni prinos, on je bitno manji od rasta cijena.
Zaključak
Kada pogledamo sve podatke, lako je izvući zaključak da najbolje prinose ostvaruju mirovinska društva u kategoriji A, i to u prosjeku 2 do 3 % godišnje više u odnosu na kategoriju B. Iako to ne djeluje kao velika razlika, na dugi rok – od zaposlenja do mirovine – ljudi koji uplaćuju u kategoriju A imat će otprilike 50 % veću mirovinu iz drugog stupa u odnosu na one koji uplaćuju u kategoriju B.
Kako provjeriti i promijeniti mirovinski fond i kategoriju?
Važno je istaknuti da se jednom godišnje može izvršiti promjena mirovinskog fonda i/ili kategorije. Promjena je potpuno besplatna te se cjelokupan do tada uplaćeni iznos sredstava prebacuje bez ikakvih gubitaka.
Provjera i promjena mogu se učiniti na dva načina. Prvi je online putem sustava e-Građani, u sustavu REGOS, gdje svi mogu provjeriti u kojem se mirovinskom fondu i kategoriji nalaze. Promjenu na ovaj način mogu napraviti oni koji imaju visoku razinu sigurnosti za pristup sustavu e-Građani, dok će ostali morati osobno posjetiti FINU i ondje izvršiti promjenu.
Drugi način provjere i izmjene je u poslovnicama FINA-e, na šalteru REGOS-a. Za provjeru i izmjenu mirovinskog fonda i/ili kategorije potrebna je osobna iskaznica, odluka o tome u kojoj kategoriji i fondu želimo držati svoja sredstva te oko pet minuta vremena koliko je potrebno službeniku da obradi zahtjev.
Upozorenje:
Stav iznesen u ovom tekstu predstavlja stručno mišljenje autora, diplomiranog ekonomista, temeljeno na analizi tržišta mirovinskih sustava i povijesnih podataka. Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja individualni investicijski savjet.
Autor teksta: Branko Vuk dipl. oec.
