Marić: Dojam za Hrvatsku pozitivan, najraniji ulazak u eurozonu 2023.

foto: Vlada RH

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić gostovao je u emisiji “A sada Vlada” na HRT-u. Govorio je o aktualnoj situaciji s financijama u državnom proračunu, dobrim vijestima oko rasta BDP-a te očekivanjima oko uvođenja eura.

Na rasporedu u Saboru danas je rasprava o rebalansu proračuna.

“Četiri godine za redom rebalans smo predlagali krajem godine, radilo se o tehničkim rebalansima. Četiri godine za redom imali smo rezultat koji je bolji od plana, imali smo i suficit. Covid je nažalost okrenuo taj trend, a za to bih rekao da nije nešto neočekivano”, istaknuo je ministar.

Hrvatska dobro balansirala situaciju s obzirom na pandemiju

Smatra da je Hrvatska dobro balansirala situaciju, a s obzirom na pandemiju.

“U ovoj krizi nismo zabilježili porast nezaposlenosti, kao u ekonomskoj krizi 2008. godine”, rekao je Marić.

Što se tiče zdravstva, ministar je kazao da problem nisu samo novi već i stari dugovi.

“Dogovorili smo se s veledrogerijama. Dugovi se nastoje smanjiti. Iscrpili smo sve zakonom omogućene transfere novca za zdravstvo. Držimo rokove plaćanja u bolnicama na 180 dana, a ljekarni na 120. Samim tim izričajem znamo da su to rokovi izvan zakonom predviđenih, ali opet je to bolje kada znamo da su bolnice bile i preko 900 dana dužne”, dodao je.

Marić je izrazio nadu da će se idući petak u Saboru izglasati rebalans proračuna, istaknuvši da je rebalans po njemu početak neke dugotrajnije reforme u zdravstvu, a ne “gašenje požara”.

“Obveze su visoke, i dalje se kumuliraju. Najsretniji bih bio kada bi se problem u zdravstvu odnosio samo na stare dugove i obveze, ali problem je što se iz mjeseca u mjesec kumuliraju nove obveze. Idemo definirati do kraja godine, ne dozvoliti da rokovi plaćanja ponovno počnu rasti. Da držimo tempo. Kolega Vili Beroš radi sa svojim timom na tome da krene i racionalizacija na troškovnoj strani”, ustvrdio je.

Dodao je da je pandemija otvorila oči i pokazala koliko je važna samodostatnost hrane i energije, koliko je važan i zdravstveni sustav.

Kazao je da je svaki dio porezne reforme donio dobro.

Nema daljnjeg povećanja doprinosa

“Svaki krug porezne reforme doveo je do pozitivnih efekata, do rasta plaća, zaposlenosti i na jaču gospodarsku aktivnost”, dodao je Marić.

Rekao je da neće dopustiti daljnje povećanje doprinosa.

“Naš smjer što se tiče poreza je jasan. Cijelo vrijeme smo smanjivali poreze, nismo za time posezali niti za vrijeme Covida, kao što je bio slučaj u nekim prethodnim krizama”, poručio je.

Hrvatska nakon Irske ima najveći kvartalni rast BDP-a u odnosu na prethodno razdoblje.

“Lijepo je vidjeti taj graf, doduše to je samo jedan kvartal. Mi imamo bazni efekt takav jer je Hrvatska imala najveći pad. Tim smjerom treba nastaviti, očekujemo da ćemo u drugom kvartalu zabilježiti pozitivnu stopu rasta. Javni dug je lani porastao, a da nije bilo Covida, on bi bio ispod 70% BDP-a. Mi bi i prije kraja mandata ove Vlade bili unutar čuvenih 60% kriterija iz Maastrichta”, kazao je.

Ove godine predviđa se rast BDP-a na 5,2%

Dodao je da se ove godine predviđa rast BDP-a od 5,2% i da će se javni dug ponovno vratiti u silaznu putanju.

“To je najveći i najvažniji sukus cijelog rebalansa i fiskalne politike. Mi uspijevamo nalaziti kvalitetan balans, a u isto vrijeme ne zanemarujući fiskalnu odgovornost i odgovornost  prema poreznim obveznicima”, naglasio je Marić.

Što se tiče uvođenja eura, kazao je da je najveći fokus na deficitu.

“On mora biti unutar tri posto, ali ono što je važno jest da je na snazi privremena suspenzija fiskalnih pravila. Moramo paziti da se protiv nas ne pokreću neke procedure, sjetite se da smo odmah po ulasku u EU ušli u proceduru prekomjernog deficita”, podsjetio je.

Marić se nada da bi u skorije vrijeme mogli imati javno dostupne informacije oko uvođenja eura, kaže da se vode intenzivni razgovori, kako bilateralni, tako i sa svim europskim financijskim institucijama.

“Dojam je što se tiče Hrvatske pozitivan. Nadam se uskoro nekim vijestima. Najraniji datum za ulazak u eurozonu je 2023. godina, pa ćemo vidjeti”, zaključio je ministar.