Međunarodni dan biološke raznolikosti proglasili su Ujedinjeni narodi 1993. godine, kako bi ukazali na veliku ulogu koju biološka raznolikost ima u održivom razvoju. Obilježava se svake godine 22. svibnja kao spomen na 22. svibnja 1992., datum usvajanja teksta Konvencije o biološkoj raznolikosti.
Republika Hrvatska pridružila se svijetu u nastojanjima za očuvanje biološke raznolikosti i unapređenje zaštite prirode, a Hrvatski sabor je, donošenjem Zakona o zaštiti prirode, odredio da se 22. svibnja na Međunarodni dan biološke raznolikosti obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj.
Ove godine se obilježava uz temu “Budi dio plana” i uz poziv na provedbu Globalnog okvira za bioraznolikost – The Biodiversity Plan, kojim bi se planetarno zaustavio gubitak bioraznolikosti.
U Hrvatskoj, zahvaljujući njenom geografskom položaju, nalazimo izuzetno bogatstvo divljih vrsta koje obitavaju u raznolikim ekosustavima.
Jedan od tih ekosustava je Park prirode Kopački rit gdje će se u povodu Dana biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode u RH održati radionice za djecu “Škola Kopačkog rita”.
Posebnost divljih vrsta Hrvatske očituje se u brojnim endemima
“Smještaj Hrvatske na dodiru triju biogeografskih regija, razlog je što se na relativno malom prostoru može pronaći širok spektar različitih ekoloških uvjeta za razvoj gljivljeg te biljnog i životinjskog svijeta. Zbog ovog je razloga Hrvatska jedna od najbogatijih zemalja Europe po bioraznolikosti”, ističu iz Ministarstva.
Točna brojnost divljih vrsta u Hrvatskoj još uvijek nije poznata, no do sada je ukupno zabilježeno oko 40 tisuća vrsta, iako je pretpostavljeni broj znatno veći, moguće od 50 tisuća preko 100 tisuća, a znanstvenici svake godine otkrivaju i opisuju nove vrste i podvrste.
Posebnost divljih vrsta Hrvatske očituje se po brojnim endemima (biljne i životinjske svojte rasprostranjene na određenom, često malenom ili vrlo malenom, geografski ograničenom teritoriju) koji čine gotovo 2,7 posto od ukupnog broja poznatih vrsta.
Hrvatska je jedna od rijetkih, iako po površini teritorija manjih država EU, u kojoj danas žive sve tri velike zvijeri – ris, vuk i medvjed, što ukazuje na visoko stanje očuvanosti ekosustava kao i na zdravu i uravnoteženu bioraznolikost.
Prema podacima iz 2019. područje Balkana prepoznato je kao žarište bioraznolikosti za faunu kopnenih sisavaca Europe, a Hrvatska se s ukupnim brojem od 116 poznatih vrsta sisavaca nalazi na njenom samom vrhu.
Sa zabilježene 34 vrste šišmiša, Hrvatska je na prvom mjestu po brojnosti vrsta u Europi. Također zahvaljujući očuvanoj prirodi, u Hrvatskoj su sa značajnim populacijama zastupljene neke u Europi izrazito ugrožene vrste ptica.
Zakonom strogo zaštićeno gotovo 2500 vrsta
Bogata i raznolika priroda najvrjedniji je resurs kojim Hrvatska raspolaže, a očuvana priroda osigurava sve funkcionalnosti neophodne za život i ekonomski razvoj, ističu u Ministarstvu.
Upozoravaju kako je priroda pod stalnim pritiskom ljudskih djelatnosti, a iako se ulažu značajni napori za njeno očuvanje, sve je ugroženija.
“Podaci iz Izvješća RH o stanju očuvanosti vrsta i stanišnih tipova od interesa za EU iz 2019. ukazuju da je stanje očuvanosti u Hrvatskoj nažalost nedovoljno poznato, a podatak o čak 47 posto stanišnih tipova u nepovoljnom stanju osobito zabrinjava, kažu iz Ministarstva.
U Ministarstvu ističu kako je jedan od glavnih mehanizama za očuvanje vrsta i njihova stroga zaštita. U Hrvatskoj je zakonom strogo zaštićeno gotovo 2500 vrsta.
Republika Hrvatska 22. svibnja obilježava i Dan zaštite prirode u Hrvatskoj, koji je donošenjem Zakona o zaštiti prirode 2003. proglasio Hrvatski sabor.
