Danas, 29. rujna, obilježava se Međunarodni dan osviještenosti o gubicima i otpadu od hrane
U Hrvatskoj godišnje bacimo čak 280.000 tona hrane, odnosno oko 72 kg po osobi, a više od 3/4 otpada nastaje u našim kućanstvima. Najviše se baca voće i povrće, iako mnogi jedva spajaju kraj s krajem.
Sanja Kolarić Kravar, načelnica Sektora za kvalitetu hrane Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva rekla je u HRT-ovoj emisiji da se u Hrvatskoj baca 286 tisuća tona hrane. Od toga je 106 tisuća tona jestivi dio na koji se, kako kaže, može utjecati.
“Istraživanja pokazuju da se prosječno godišnje po potrošaču baci 71 kilogram, a prosjek EU-a je 132 kilograma. Podaci pokazuju da 76 posto otpada od hrane nastaje u kućanstvu i moramo educirati potrošače. 14 posto otpada nastaje na primarnoj proizvodnji, uključujući OPG-ove, 5 posto u ugostiteljstvu, 3 posto proizvodnji i 2 posto u maloprodaji i distribuciji”, rekla je.
Bacanje hrane možemo smanjiti:
- planiranjem obroka i kuhanjem onoliko hrane koliko će se pojesti,
- korištenjem manjih tanjura i zdjelica koja će spriječiti serviranje prevelikih porcija,
- zamrzavanjem ili pripremom novih obroka od ostataka hrane,
- pravilnim skladištenjem hrane, prema uputama proizvođača,
- ispravnim tumačenjem oznaka za rok trajanja hrane i ne bacanjem sigurne hrane odmah po isteku roka,
- stavljanjem hrane kraćeg roka trajanja na vidljivije mjesto u hladnjaku i policama,
- nošenjem ostataka hrane iz restorana,
- dijeljenjem hrane s obitelji, prijateljima i kolegama.
Istraživanja koja je EK napravila pokazala su da 10 posto otpada od hrane nastaje zbog nerazumijevanja potrošača dva načina prikazivanja važenja roka.
– ‘Upotrijebiti do’ je datum sigurnosti i on se označava na hrani koja je s mikrobiološkog stajališta lako kvarljiva i iza tog roka se hrana ne smije konzumirati. ‘Najbolje upotrijebiti do’ je rok kvalitete, hrana i iza tog roka zadržava svoja svojstva, ali možda je malo manje kvalitete, no ako se pravilno čuva ona je zdravstveno ispravna, naglasila je.
