Plenković: Očekujemo rast hrvatskog gospodarstva u 2023. od 2,2 posto

foto: Vlada RH

Što se tiče inflacijskih pritisaka, Vlada očekuje usporavanje inflacije u ovoj godini na 6,6 posto, a u idućim godina očekuje znatno usporavanje – 2,8 posto u 2024., 2,4 posto u 2025. i 2,2 posto u 2026.

“U tim okolnostima, kao što smo činili i do sada, svojim ćemo politikama nastojati obuzdavati cjenovne pritiske, pomagati najranjivijim skupinama u društvu i sačuvati socijalnu koheziju”, poručio je premijer Plenković.

Što se tiče Pakta o stabilnosti i rastu, Hrvatska je sa svim ovim podacima ispunila sve kriterije, kazao je premijer.

Udio javnog duga u BDP-u, dodao je, nastavit će ići prema dolje. Na kraju ove godine, prema Vladinim projekcijama, on bi trebao iznositi 62,6 posto, a u 2024. 59,8 posto, u 2025. 57,5 posto te 2026. 55,6 posto.

Time smo u situaciji da se smanji iznos koji plaćamo kao kamate na javni dug, čime također jačamo svoju fiskalnu i međunarodnu reputaciju i položaj, rekao je premijer Plenković.

Fiskalna politika kontinuirano fokusirana na smanjenje udjela javnog duga u BDP-u
 
Fiskalna politika bit će kontinuirano fokusirana na smanjenje udjela javnoga duga u BDP-u te na proračunski manjak koji treba biti manji od tri posto u srednjem roku.
 
U tom kontekstu, dodao je, Vlada će koristiti sve instrumente koje ima na raspolaganju, a koji će omogućiti da ove politike budu još učinkovitije, a to su strukturni fondovi, kraj aktualne financijske perspektive i cijela nova te Instrument EU iduće generacije.
 
Vladine projekcije za srednjoročno razdoblje su realne, kazao je premijer Plenković, a temeljene su na pozitivnim ekonomskim rezultatima ostvarenim u prošloj godini te uzimanju u obzir globalnih i europskih okolnosti.
 
“Lani smo ostvarili rast od 6,3 posto i u okružju brojnih napetosti, prije svega posljedica ruske agresije na Ukrajinu na globalnu ekonomiju, na Europu i na Hrvatsku, omogućili smo brojne pakete pomoći građanima u prošloj godini”, kazao je podsjetivši da je vrijednost svih Vladinih paketa mjera pomoći građanima i gospodarstvu bila 6,8 milijardi eura.
 
U prošloj godini ostvaren je proračunski višak od 0,4 posto BDP-a, a ujedno je smanjen javni dug za čak deset postotnih bodova sa 78 posto na 68,4 posto udjela u BDP-u, a Hrvatska je ostvarila članstvo u Schengenskom prostoru i europodručju te investicijski kreditni rejting.