Koronakriza je u prvi plan iznijela pitanje rada na daljinu. U tijeku je javna rasprava o promjenama Zakona o radu koji bi rad od kuće trebao olakšati i radnicima i poslodavcima. Tema je to okruglog stola HUP-a održanog u Osijeku.
U Hrvatskoj je lani, najvećim dijelom zbog pandemije, od kuće radilo oko 11 posto zaposlenih. U ostatku Europske unije dvostruko više. Hrvatski su se radnici pri tome suočili s brojnim problemima poput obračuna troškova rada i radnog vremena.
– Nama je pri reguliranju takvog rada važno da budu jasno postavljena pravila i pri tome stavljamo naglasak na naknadu za korištenje svojih resursa prilikom rada na daljinu, pravo na isključenje, pravo na prekovremeni rad, na radno vrijeme i na pauzu, kaže Siniša Vinković iz Sindikata naftnog gospodarstva.
Rad na daljinu trebao bi biti prilika za zadržavanje radnih mjesta, smatraju sindikati, ali najveći problem je nejasna i zastarjela zakonska regulativa. Jedan od većih prijepora je pokrivanje troškova rada od kuće.
U Hrvatskoj udruzi poslodavaca smatraju da nema smisla duplicirati troškove. “Nema smisla da poslodavac i dalje nastavi plaćati troškove uredskog prostora, a paralelno da nadoknađuje i troškove rada od doma”, poručuje Iva Tomić, glavna ekonomistica HUP-a.
Postojeći Zakon o radu ni poslodavcima ne ide na ruku kad je riječ o angažiranju radnika na daljinu. Propisa je previše i komplicirani su. Od novog zakona traže da omogući hibridnu varijantu zapošljavanja koja bi bila bolje prilagođena današnjem tržištu rada na kojemu radne snage nedostaje.
Istraživanja pokazuju da se oko trećina svih poslova u Europi danas može obavljati od kuće. Stoga iz HUP-a poručuju kako je jako bitno donijeti što povoljnije zakonsko rješenje – na tripartitnoj razni. I okrugli stol HUP-a, norveške udruge poslodavaca i Sindikata naftnoga godspodarstva korak je prema modernizaciji hrvatskoga tržišta rada.
