Nakon ječma, kraju se privodi i žetva ozime pšenice. Požnjet će se s oko 140 tisuća hektara. To je 30 tisuća hektara manje nego lani. Ipak, gledajući prinos, a riječ je o nekih 6 do 9 tona po hektaru, u konačnici će pšenice biti kao prošle godine – oko 850 tisuća tona. Cijena i dalje ostaje glavni razlog sukoba ratara i otkupljivača. – Piše HRT.
Ovo bi po mnogo čemu trebala biti prekretnička godina za seljake. Poznato je da je ovo ranija žetva nego ikada u povijesti,.
Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, rekao je da su prinosi od žetve prosječni i dobri, ali što se tiče cijena, ona je “katastrofalno loša te apsolutno neprihvatljiva”.
175 eura po toni, kažu poljoprivrednici na europskim burzama se to kreće i preko 200 eura.
– Ona je negdje oko 230 eura, dio smo zajedničke poljoprivredne politike zajedničkog tržišta. Zašto je ona 60 eura niža u Hrvatskoj, to vjerojatno samo naši trgovci znaju, naglasio je.
– Naša je želja da jednako kako njemački poljoprivrednik ima cijenu tako da ima i hrvatski. Ušli smo u zajedničku poljoprivrednu politiku, zajedničko tržište i apsolutno bi trebali uvjeti potpuno isti biti, istaknuo je Brlošić.
Klimatske promjene nisu zaobišle ni Hrvatsku. Žega u ožujku, mrazovi u travnju odrazili su se na poljoprivredu.
– Kvaliteta nije najbolja, ali je daleko bolja nego što je to bila prošle godine. Očito i poljoprivrednici su malo vještiji u uzgoju te kulture, kazao je.
