Procjenjuje se da od posljedica pušenja godišnje umre oko 14 tisuća ljudi, što je grad veličine, primjerice, Makarske
Na prvi dan korizme obilježava se Hrvatski dan nepušenja, odnosno Dan bez duhanskog dima. A unatoč sve skupljim cigaretama i zabranama pušenja, u Hrvatskoj i dalje puši gotovo 40% odraslih, a i više od toga u dobi između 25. i 34. godine.
Procjenjuje se da od posljedica pušenja godišnje umre oko 14 tisuća ljudi, što je grad veličine, primjerice, Makarske.
Mnogi dugogodišnji pušači priznaju da su rijetko pokušavali ostaviti cigarete, a kada bi to i učinili, apstinencija bi bila kratkog vijeka. I dok je želja za prestankom jaka, ovisnost je ipak jača i mnogi se teško bore protiv nje te prestaju pušiti tek kada se suoče s ozbiljnim zdravstvenim problemima, poput dijagnoze raka.
Pušenje je uzrok mnogih bolesti, uključujući kardiovaskularne i plućne bolesti te različite vrste karcinoma.
Među brojnim bolestima koje su povezane s pušenjem istaknimo karcinom mokraćnog mjehura, koji je gotovo isključivo posljedica dugotrajnog konzumiranja duhana. Također, pušenje može uzrokovati neurološke poremećaje i probleme s plodnošću.
Važno je naglasiti da pasivno pušenje nosi jednaku opasnost kao i aktivno. Svake godine milijuni ljudi umiru od bolesti uzrokovanih udisanjem duhanskog dima, upozorava u Dnevniku HTV-a prof. dr. sc. Marko Jakopović, dr. med., voditelj Zavoda za tumore pluća i sredoprsja u KBC-u Zagreb.
Rast broja pušača među mladima
Unatoč brojnim preventivnim mjerama, broj pušača u Hrvatskoj nastavlja rasti, pri čemu zabrinjava povećana konzumacija duhanskih proizvoda među mladima i maloljetnicima. Iako su zabrane i ograničenja koristan alat u suzbijanju pušenja, još uvijek postoje pravne prepreke koje otežavaju provedbu strožih mjera.
Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, istaknuo je kako Europa razmatra potpunu zabranu pušenja na otvorenim prostorima, dok u Hrvatskoj još uvijek postoji zakonska odredba koja dopušta pušenje u manjim kafićima.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prosječna dob u kojoj mladi počinju pušiti iznosi 16 godina, dok je za elektroničke cigarete ta dobna granica još niža.
Pušači sada mogu anonimno razgovarati sa stručnjacima i dobiti korisne savjete o prestanku pušenja.
