Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je u četvrtak javni poziv za provedbu Programa potpore za provedbu proljetne sjetve/sadnje u 2026., za što je u državnom proračunu osigurano 20 milijuna eura, a prijave su moguće do 17. travnja.
Kako su izvijestili iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, potpora iz ovog Programa dodjeljuje se u skladu s uredbom Europske komisije koja propisuje da ukupan iznos de minimis potpora po jednom poduzetniku ne smije prelaziti 50 tisuća euratijekom razdoblja od tri prethodne godine.
Za potporu su prihvatljivi korisnici koji su upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, podnijeli Jedinstveni zahtjev za 2025. godinu, s poljoprivrednim površinama veličine 1 hektar i više, na kojima se uzgaja jedna ili više prihvatljivih kultura, podnijeli Zahtjev za potporu iz članka 6. stavka 3. predmetnog Pravilnika.
Prihvatljive kulture jesu poljoprivredne kulture koja pripadaju sektoru žitarica, krmnog bilja, uljarica, soje, šećerne repe, ostalog industrijskog bilja, voćnih vrsta ili povrća.
Osnova za izračun prihvatljivih hektara jest Jedinstveni zahtjev koji je korisnik podnio u skladu s Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2025. godinu.
Minimalna poticana površina po korisniku je veličine 1 hektara zasijana/zasađena jednom ili više prihvatljivih kultura. Maksimalno poticana površina po korisniku je 20 hektara zasijana/zasađena jednom ili više prihvatljivih kultura. Jedinični iznos potpore za prvih 10 prihvatljivih hektara iznosi 100 EUR/ha, a 50 EUR/ha za sljedećih 10 prihvatljivih hektara.
Zahtjev za potporu popunjava se i podnosi putem AGRONET-a, zaštićene mrežne aplikacije Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u modulu Zajednička organizacija tržišta/Pčelarstvo, od 2. travnja do 17. travnja 2026. godine. Zahtjev nije potrebno ispisivati i dostavljati Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Tekst Javnog poziva i sve informacije potrebne za ostvarivanje prava na ovu potporu možete pronaći ovdje.
Baranjska čistoća obavijestila je korisnike kako će se odvoz miješanog komunalnog otpada na Uskrsni ponedjeljak, 6. travnja, odvijati prema redovitom rasporedu, bez izmjena.
S druge strane, javni autobusni prijevoz na području grada Belog Manastira toga dana neće prometovati, stoga se građani mole da na vrijeme planiraju svoje obveze i kretanja.
Iz Baranjske čistoće poručuju kako je riječ o uobičajenoj organizaciji tijekom blagdana te zahvaljuju građanima na razumijevanju.
U svečanim prostorijama Osječko-baranjske županije, jučer (2. travnja 2026. godine) su županica Nataša Tramišak i pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj OBŽ Ilija Pranjić predstavili Javni poziv za dodjelu potpora za preradbene kapacitete u mlinarskoj industriji, namijenjenog registriranim prerađivačima žitarica.
– Danas smo predstavili otvoreni javni poziv za ulaganja u preradbene kapacitete u mlinskoj industriji kojeg smo najavljivali prethodnih mjeseci, a za što je Osječko-baranjska županija, u proračunu za 2026. godinu predvidjela milijun eura. Upravo ovih milijun eura stavili smo na raspolaganje našim poljoprivrednicima, našim proizvođačima, našim mlinarima i kompletnoj pekarskoj industriji. Ono što smo i najavljivali, upravo ispunjavamo, a sigurnost i stabilnost opskrbe hranom ostaju imperativi. Gledajući i ovu geopolitičku situaciju, mislim da ovakav poziv ne može doći u bolje vrijeme. Zapravo je i krajnje vrijeme da na području Osječko-baranjske županije, koja je najveća županija po pitanju proizvodnje žitarica, pokrenemo preradbene kapacitete u mlinskoj industriji. Podsjetit ću vas da smo prethodno već komunicirali da trenutno imamo 8 aktivnih mlinova sa ukupnim kapacitetom oko 65.000 tona pšenice, što je puno manje od onoga što godišnje proizvodimo. U 2025. godini na našem području proizveli smo 384.000 tona pšenice. To čini ukupno više od 40% proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Sudeći već po ovim brojkama, vidimo koliko trenutni kapaciteti proizvodnje koje imamo sigurno nisu dostatni kako bismo svu onu pšenicu koju naši poljoprivrednici i ratari, proizvedu, preradili u brašno, pekarske proizvode i kruh. Imajući u vidu da imamo kvalitetne proizvođače i tradiciju bavljenja mlinarskom proizvodnjom, moramo jednostavno jačati ove kapacitete i dati im snažniju podršku. Osječko-baranjska županija sa svojih 40% proizvodnje žitarica sigurno može učiniti stabilniju i sigurniju opskrbu za područje cijele Republike Hrvatske, stoga vjerujemo da ćemo u sljedećih nekoliko godina, a to je krajnji cilj ovoga poziva, stvoriti dodanu vrijednost poljoprivrednim proizvodima, ojačati naše poljoprivredne proizvođače i ratare i svakako ići u smjeru udvostručenja kapaciteta u mlinskoj industriji. Dakle, sigurna sam da u sljedećih nekoliko godina sa potporama i Osječko-baranjske županije, ali i najavljenim potporama Ministarstva poljoprivrede i Vlade Republike Hrvatske, možemo udvostručiti proizvodnju upravo na našem području i doći do minimalno 120.000-130.000 tona žitarica koje se mogu preraditi u našim mlinovima. Time ćemo posljedično ojačati i drugi segment proizvođačke industrije, proizvodnje pekarskih proizvoda, tjestenine i svega onoga za što se koristi upravo ova sirovina kao baza – kazala je županica i dodala da su proizvođači, odnosno prerađivači pšenice u prethodnom razdoblju iskazali interes i volju za nastavkom proizvodnje, zbog čega se i mogu javiti na javni poziv i udvostručiti svoje kapacitete.
– Ono što su informacije koje dolaze do nas, konkretno od Hrvatske poljoprivredne komore, to je da se naša pšenica, koja se ovdje kategorizira u nešto lošiju kategoriju vrste i kvalitete proizvoda, izvozom u druge države na području Europske unije, konkretno u Italiju, tamo pretvara u prvu kvalitetu. Kod nas ima oznaku treća, tamo dobiva prvu kvalitetu. Dakle, ono što se ovdje događa je da mi od 384.000 tona pšenice, preko 300.000 tona s područja Osječko-baranjske županije izvozimo. Mi uvozimo velike količine brašna, pekarskih proizvoda i kruha, što nikako nije logično. Sigurna sam da će, proizvođači kada budu imali dobru povezanost kratkog lanca vrijednosti, znači od proizvodnje sirovine na našim poljima, na našim oranicama, do dolaska do preradbenih kapaciteta, biti spremniji da ulagati više napora da bi i kvaliteta samog zrna pšenice bila još bolja. Zbog iskazanog interesa naših proizvođača idemo u smjeru udvostručenja proizvodnje. Svoj interes u svemu ovome ima i izvozni lobi, u smislu da žele da se naša pšenica, koja je, ja sam sigurna, među najvećom kvalitetom, ne prerađuje ovdje, nego da se izvozi negdje dalje i onda tamo prerađuje, stvara dodanu vrijednost i onda taj proizvod ima sigurno veću cijenu, dok našim ratarima ostaje po najnižoj cijeni proizvodnje. To nikako nije interes prerađivačke i mlinarske industrije, niti naših ratara i poljoprivrednih proizvođača, a niti Osječko-baranjske županije – rekla je županica.
Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Ilija Pranjić istaknuo je da je proizvodnja hrane strateška, strateški interes za Republiku Hrvatsku, čak i sigurnosni interes. – Jasno vidimo koliko su opskrbni lanci hrane krhki, osobito u kontekstu ratnih zbivanja na Bliskom istoku. Naša županija izrazito je poljoprivredna, a proizvodnja hrane ima iznimnu gospodarsku važnost – ona generira radna mjesta, dohodak, omogućuje ostanak ljudi na svojim ognjištima i doprinosi razvoju cijelog društva. Izdvojit ćemo nekoliko ključnih pokazatelja. Proizvodnja pšenice u 2025. godini odvijala se na ukupno 158.000 hektara u Republici Hrvatskoj, od čega je na području naše županije bilo 48.000 hektara, odnosno 32,88%. Ukupna proizvodnja pšenice iznosila je 1.050.000 tona, pri čemu je 384.000 tona proizvedeno u Osječko-baranjskoj županiji, što čini 40% ukupne proizvodnje. Prosječni prinos na razini Republike Hrvatske iznosio je 6,7 tona po hektaru, dok je u našoj županiji bio 8 tona, a najbolji proizvođači ostvarivali su i prinose do 10 tona. Upravo su ovi podaci, potaknuli županicu i Županiju na pokretanje projekta dodjele potpora za razvoj preradbenih kapaciteta. Naime, preradbeni kapaciteti su u posljednjih 20 godina bilježili značajan pad. Ako pogledamo podatke o uvozu i izvozu, vidljivo je sljedeće: uvoz žitarica iznosio je 78 milijuna eura, dok je izvoz bio 268 milijuna eura. Kod proizvoda mlinske industrije uvoz je iznosio 58 milijuna eura, a izvoz 27 milijuna eura. Međutim, kod proizvoda od žitarica bilježimo negativnu bilancu – uvoz je dosegao 461 milijun eura, dok je izvoz iznosio 268 milijuna eura. Sukladno tome, Skupština Osječko-baranjske županije u siječnju je donijela Program i Pravilnik o dodjeli potpora za preradbene kapacitete u mlinskoj industriji za razdoblje 2026.–2029. godine. Ciljevi programa odnose se na jačanje preradbenih kapaciteta i njihov značaj za gospodarski razvoj. Korisnici potpora mogu biti pravne i fizičke osobe registrirane za preradu žitarica. Intenzitet potpore iznosi do 65% prihvatljivih troškova, odnosno do 80% za mlade poljoprivrednike. Iznos potpore kreće se od 10.000 do 500.000 eura. U proračunu za ovu godinu osigurano je milijun eura, uz mogućnost povećanja sredstava ako se pokaže potreba. Prihvatljivi troškovi uključuju izgradnju novih objekata, rekonstrukciju i adaptaciju postojećih, nabavu i instalaciju opreme. Važno je naglasiti da se sve aktivnosti moraju provoditi na području Osječko-baranjske županije te da ne smiju započeti prije podnošenja zahtjeva. Uz to, definirani su i neprihvatljivi troškovi, koji su važni u procesu bodovanja projekata. Kriterije bodovanja određuje povjerenstvo. Postupak dodjele potpore započinje objavom javnog poziva na mrežnim stranicama županije, koji objavljuje županica. Javni poziv objavljen je 12. ožujka, a otvoren je do kraja rujna – naglasio je Pranjić.
Obrasci zahtjeva dostupni su na mrežnim stranicama županije te u Upravnom odjelu za poljoprivredu i ruralni razvoj. Isplata potpore može se izvršiti na dva načina, jednokratno ili u dvije rate. Kod isplate u dvije rate, druga rata slijedi nakon 12 mjeseci od završetka projekta i ne smije biti manja od 20% ukupnog iznosa. Alternativno, moguće je jednokratno plaćanje 24 mjeseca nakon potpisivanja ugovora. Za sve dodijeljene potpore provodi se kontrola i praćenje održivosti projekta. Nadležno upravno tijelo provodi terensku kontrolu prije isplate, a praćenje se nastavlja i u razdoblju od pet godina nakon završne isplate.Za sve dodatne informacije i pomoć, zainteresirani korisnici mogu se obratiti Upravnom odjelu za poljoprivredu i ruralni razvoj, čije stručne službe stoje na raspolaganju.
Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti
Slavi se u petak prije Uskrsa. Na ovaj se dan kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti. Ovo je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva.
Naime, sveta je misa nekrvna žrtva Isusa Krista, a na taj je dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge, tj. krvnu žrtvu. Stoga Katolička Crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu.
Veliki petak zajedno s Velikim četvrtkom i Velikom subotom čini Vazmeno trodnevlje.
Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, ali je to ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge.
Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio Križni put.
U popodnevnim satima, obično u 15 sati kada je Isus izdahnuo na križu, puk se okuplja u crkve na slavljenje obreda Velikog petka: čitanje Svetoga pisma i navještaj muke, poklon i ljubljenje križa te sv. Pričest.
Polufinalni susreti Kupa Nogometnog središta Beli Manastir za sezonu 2025./2026. donijeli su uzbuđenja i potvrdili kvalitetu najboljih momčadi s područja Baranje. Nakon dvije odigrane utakmice poznati su finalisti koji će se boriti za naslov pobjednika kupa.
U prvom polufinalu, odigranom 1. travnja u Jagodnjaku, NK Borac (Kneževi Vinogradi) slavio je protiv NK Bratstvo (Jagodnjak) minimalnim rezultatom 1:0. Bila je to tvrda i neizvjesna utakmica u kojoj su nijanse odlučivale pobjednika, a Borac je iskoristio svoju priliku i osigurao mjesto u finalu.
Dan kasnije, 2. travnja u Belom Manastiru, ŠNK Baranja-Belje uvjerljivo je nadigrao NK Šokadija (Draž) rezultatom 3:0. Domaćin je dominirao tijekom susreta, kontrolirao igru i bez većih problema potvrdio plasman u završnicu natjecanja.
Veliko finale na rasporedu je 8. travnja u 18 sati na stadionu V Arena u Vardarcu, gdje će se sastati NK Borac (KV) i ŠNK Baranja-Belje. Očekuje se kvalitetan i neizvjestan susret dviju momčadi koje su kroz polufinale pokazale ozbiljnu formu.
Na pružnom prijelazu državne ceste D7 preko željezničke pruge između Švajcarnice i Čeminca danas oko 9.30 sati dogodila se prometna nesreća u kojoj je bilo ozlijeđenih osoba, izvijestila je policija.
U nesreći je došlo do oštećenja ključne signalizacije na prijelazu, uključujući uređaj za davanje znakova koji upozorava na približavanje vlaka (tzv. treptač), kao i uređaje za zatvaranje prometa – polubranike. Zbog oštećenja, navedeni uređaji trenutačno su izvan funkcije i neće biti u uporabi do njihove sanacije.
Do završetka popravka, promet na ovom prijelazu regulirat će se prometnim znakom upozorenja A37 „Andrijin križ“, uz dodatnu privremenu signalizaciju. Riječ je o standardnom prometnom znaku koji upozorava vozače na pružni prijelaz bez aktivne zaštite, što zahtijeva dodatni oprez.
Policija apelira na sve sudionike u prometu koji koriste ovu dionicu da budu posebno oprezni, obrate pozornost na moguće nailaske vlakova, prilagode brzinu kretanja uvjetima na cesti te strogo poštuju postavljenu prometnu signalizaciju.
U vremenu kada se često ističu negativne priče, iz Belog Manastira dolazi primjer koji vraća vjeru u ljude. Šesnaestogodišnji prijatelji Luka Nikolić i Josip Horvatić pokazali su kako istinska veličina čovjeka ne ovisi o godinama, već o vrijednostima koje nosi i djelima koja čini.
Sve se dogodilo 27. ožujka 2026. godine oko 21.30 sati, kada su prolazeći Ulicom hrvatskih branitelja uočili izgubljeni novčanik. U njemu su se nalazili osobni dokumenti i kartice – stvari bez kojih svakodnevni život može postati iznimno otežan. Bez imalo dvojbe, dvojica mladića odmah su odlučila postupiti ispravno.
„Krenuli smo kod prijatelja kada smo na cesti u Ulici hrvatskih branitelja pronašli novčanik. U početku smo mislili da je netko odbacio stari ili lažni novčanik, ali kada smo ga uzeli vidjeli smo da ima puno kartica i da je riječ o pravom novčaniku. Nismo ga otvarali, nego smo ga odmah odnijeli u policijsku postaju, gdje su uzeli naše podatke i rekli da će oni dalje postupati“, rekao je Josip Horvatić.
Njegove riječi nadovezao je i Luka Nikolić:
„Nismo uopće razmišljali što napraviti – to nam je bilo potpuno normalno. Tako smo odgojeni od malih nogu, da ne uzimamo tuđe i da uvijek pomognemo drugome kad je u nevolji. U tom trenutku nismo razmišljali ni o čemu drugom, samo da novčanik što prije dođe do vlasnika.
Iskreno, nismo se ni osjećali kao da radimo nešto posebno. Smatram da bi svatko trebao tako postupiti, jer to je jednostavno ispravno. Drago nam je ako smo nekome pomogli i ako smo barem malo uljepšali nečiji dan.“
U skladu s tim, novčanik su odnijeli u Policijsku postaju Beli Manastir, odakle je ubrzo vraćen vlasniku.
Novčanik je, kako doznajemo, pripadao suprugu Božice Flügel (60) koji je teško bolestan, a njegova supruga Božica nije ni znala da je novčanik izgubljen sve dok ju nije nazvala policija.
Upravo taj trenutak za nju je bio posebno emotivan:
„Roditelji na njih mogu biti neizmjerno ponosni jer u ovim teškim vremenima da dvoje dječaka tako postupe – to je zaista za svaku pohvalu. Njihova dobrota i iskrenost toliko su me dirnule da vam to riječima ne mogu opisati, iskreno… jako su me obradovali. Nama novac uopće nije bio važan. Najvažniji su nam bili dokumenti u novčaniku, jer mi je suprug jako bolestan i sve te iskaznice i papiri su nam od presudne važnosti. Kad sam potom vidjela da ništa ne nedostaje, rasplakala sam se od sreće. To je bio trenutak ogromnog olakšanja, ali i duboke zahvalnosti”, rekla je supruga Božica.
„Posebno me dirnulo njihovo poštenje i način na koji su postupili. Takva djeca su nada i dokaz da dobrota još uvijek postoji.“, dodala je.
Božica je izrazila i posebnu želju upoznati mladiće koji su pronašli novčanik kako bi im se osobno zahvalila, a za ovu lijepu priču doznala je i Baranja info, nakon čega je kontaktirala sve uključene strane.
Ova priča nije samo o pronalasku izgubljenog novčanika, već o vrijednostima koje se prenose iz obitelji i oblikuju mlade generacije. Luka i Josip svojim su postupkom pokazali odgovornost, poštenje i empatiju – vrijednosti koje su temelj svakog zdravog društva.
Njihov primjer snažno odjekuje zajednicom i šalje jasnu poruku – u Belom Manastiru odrastaju mladi ljudi velikog srca, spremni pomoći i učiniti ispravnu stvar bez očekivanja nagrade.
Bravo za Luku i Josipa – njihov čin razlog je za ponos cijelog grada.
Program će se održati u subotu, 04. travnja na SRC Kneževi Vinogradi s početkom u 13 sati.
Organizatori su pripremili program u kojem će moći uživati djeca ali i odrasli. Za najmlađe kao i zadnjih godina organizatori su pripremili potragu za pisanicama, zeko-slavne radionice, uskrsni STEM laboratorij sa Nansen Dijalog Centar, natjecanje u tucanju jaja, face painting za djecu.
Za roditelje, bake, djedove i sve željne dobre zabave bit će Uskrsni kviz u kojem možete provjeriti svoje znanje i osvojiti nagrade.
Od 15:00 sati slijedi zabavni program; podjela nagrada (uključujući nagrade iz zagonetne potrage za jajima), Zekin disco za djecu, Zekih show program
“Povedite obitelj, prijatelje i dobro raspoloženje – proslavimo zajedno Uskrs uz igru, smijeh i druženje u prirodi!”, navode organizatori.
U osobnom automobilu nalazilo se pet putnika, od toga troje djece. Troje djece prevezeno u KBC Osijek na ukazivanje liječničke pomoći
Danas oko 09:30 sati došlo je do prometne nesreće iz smjera Švajcarnice prema Čemincu.
Vozač osobnog automobila je izgubio nadzor nad vozilom, prešao na desnu stranu i vozilom udario u odbojnik koji ga je odbacio na svjetlosnu signalizaciju i branike od željezničkog prijelaza.
U osobnom automobilu nalazilo se pet putnika, od toga troje djece. Troje djece prevezeno u KBC Osijek na ukazivanje liječničke pomoći. Težina ozljeda nije poznata.
Obavijest za vozače
Vozači se pozivaju na oprez. Branici i polubranici nisu u funkciji, a Andrijin križ će biti postavljen dok se ne riješi signalizacija i branici.
Vozači su dužni poštivati Andrijin križ, što znači obavezno zaustavljanje prije prelaska pruge.
Županica Nataša Tramišak sudjelovala je na 50. Kongresu lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe, koji se tijekom ovog tjedna održava u Strasbourgu te je u ime regionalnih vlasti Republike Hrvatske predstavljala hrvatske županije.
Riječ je o jednom od najvažnijih međunarodnih foruma za jedinice lokalne i regionalne samouprave, koji okuplja predstavnike 46 država članica Vijeća Europe s ciljem jačanja demokracije, zaštite ljudskih prava i promicanja održivog razvoja na svim razinama upravljanja.
U fokusu ovogodišnjeg Kongresa su ključne teme koje obilježavaju današnje globalne okolnosti, među kojima se posebno ističe obnova Ukrajine nakon ruske agresije, uz naglasak na zaštitu ljudskih prava, očuvanje demokratskih vrijednosti i obnovu života pogođenih ratnim razaranjima. Raspravljalo se i o ulozi lokalnih i regionalnih vlasti u jačanju otpornosti društava, razvoju zelene ekonomije te ravnomjernom razvoju svih država članica.
foto: OBŽ
Županica Tramišak istaknula je važnost sudjelovanja na ovom događanju. – Na ovom Kongresu u Strasbourgu, u ime hrvatskih županija predstavljam Republiku Hrvatsku i aktivno sudjelujem u raspravama o ključnim temama za budućnost Europe. Lokalne i regionalne zajednice temelj su svakog društva – one su snaga Hrvatske i cijele Europe, jer upravo na toj razini gradimo razvoj, otpornost i kvalitetu života naših građana. Uz najvažniji cilj – završetak rata u Ukrajini – u fokusu su zaštita ljudskih prava, očuvanje demokracije i obnova života ljudi pogođenih ratnim razaranjima. Ukrajina je danas veliki test za cijelu Europu, a upravo na tom testu pokazat će se snaga i otpornost svih 46 država članica Vijeća Europe – rekla je županica.
Njezino sudjelovanje na ovom Kongresu dodatno potvrđuje važnu ulogu Republike Hrvatske u europskom kontekstu, kao i potrebu aktivnog uključivanja regionalnih vlasti u procese donošenja odluka na razini Europe. Kroz ovakve platforme omogućuje se razmjena iskustava, jačanje međunarodne suradnje te zastupanje interesa lokalnih zajednica, što je od posebnog značaja za daljnji razvoj Osječko-baranjske županije, ali i Hrvatske u cjelini.
Kongres lokalnih i regionalnih vlasti Vijeća Europe kontinuirano ističe važnost decentralizacije, jačanja kapaciteta lokalne i regionalne samouprave te njihove ključne uloge u očuvanju demokratskih vrijednosti i stabilnosti europskog prostora. Sudjelovanjem na ovom skupu, Osječko-baranjska županija aktivno doprinosi tim procesima i potvrđuje svoju usmjerenost prema europskim vrijednostima, suradnji i održivom razvoju.
