Danas oko 18 sati izbio je požar na odlagalištu otpada u Belom Manastiru, gdje se zapalio dio ranije deponiranog smeća. Zahvaljujući brzoj intervenciji vatrogasaca spriječeno je širenje požara na ostatak otpada.
Na teren su odmah izašli pripadnici javne vatrogasne postrojbe s jednim navalnim vozilom i tri vatrogasca. Požar je u trenutku dolaska bio u početnoj fazi, što je omogućilo brzu reakciju i njegovo brzo gašenje.
Na mjesto događaja stigao je i direktor Baranjske čistoće, Damir Paulić, koji je kroz razgovor rekao kako mu nije jasno kako je došlo do požara.
„Riječ je o otpadu koji je ovdje deponiran od ranije, a dodatno je bio mokar i vlažan od kiše. Imamo postavljene kamere i pregledat ćemo snimke“, istaknuo je Paulić.
Točan uzrok požara bit će poznat nakon pregleda snimki nadzornih kamera i provedenog policijskog očevida.
U uskrsnom ozračju vjere, nade i zajedništva, Đuro Hranić predvodio je svečano misno slavlje u katedrali u Đakovo, uputivši snažnu poruku o pobjedi dobra nad zlom i potrebi prekida spirale nasilja u suvremenom društvu.
U svojoj homiliji naglasio je kako Kristovo uskrsnuće predstavlja temeljnu poruku kršćanske vjere – pobjedu života nad smrću, ljubavi nad grijehom i dobra nad zlom. Upozorio je kako se zlo ne može pobijediti uzvraćanjem istom mjerom, jer takav pristup samo produbljuje sukobe i produžuje krug nasilja.
„Kad na zlo odgovaramo zlim, samo nastavljamo spiralu zla. Osveta se tada uvijek iznova rađa i nikada nema kraja. No, ako ne uzvratimo istom mjerom, ako znamo biti iznad vlastitog poniženja, tada pobjeđujemo zlo i potvrđujemo snagu uskrsnuća u vlastitom životu“, poručio je nadbiskup.
Govoreći o značenju Uskrsa, istaknuo je kako je riječ o istovremeno najradosnijoj i najpotresnijoj vijesti u povijesti – vijesti koja čini srce Evanđelja i poziva na dublje razumijevanje života, vjere i odnosa prema drugima. Vjera u uskrsnuće, naglasio je, ne ostaje samo na duhovnoj razini, već se očituje kroz konkretna djela – solidarnost, brigu za bližnje i zalaganje za opće dobro.
Posebno se osvrnuo na izazove današnjeg vremena, obilježenog ratovima, napetostima, ekonomskim nesigurnostima i rastućim nepovjerenjem među ljudima. Takvo stanje, istaknuo je, stvara osjećaj nesigurnosti i straha, zbog čega mnogi život počinju doživljavati kao prijetnju, a ne kao dar.
„Danas postaje hrabrost živjeti, stvarati i darivati život. Upravo zato važno je ponovno otkriti njegov smisao, koji nas nosi naprijed i kroz najteže okolnosti“, rekao je Hranić.
Naglasio je kako je život dar koji čovjek nije sam sebi dao, ali ga je pozvan neprestano njegovati i razvijati. Pronaći smisao života, dodao je, znači imati vjeru i povjerenje u ono što još ne vidimo, ali što nas vodi prema cilju.
Na kraju je pozvao vjernike na obnovu nade i povjerenja, ističući kako upravo uskrsna poruka donosi snagu za prevladavanje svakodnevnih izazova te potiče na izgradnju društva utemeljenog na ljubavi, razumijevanju i međusobnom poštovanju.
Jučer oko 21:40 sati na području Petlovca, na protupožarnom putu kod stare pruge, došlo je do požara otvorenog prostora.
Prema dostupnim informacijama, gorjelo je ranije odbačeno smeće uz kanal. Na teren je izašlo jedno navalno vozilo s tri vatrogasca iz DVD Petlovac koji su brzom intervencijom lokalizirali i ugasili požar.
Požar je ubrzo stavljen pod kontrolu, a daljnje širenje vatre spriječeno je pravovremenom reakcijom vatrogasaca.
Uskrs je najveći blagdan kršćanstva, to je dan Uskrsnuća Isusa Krista. Dan na koji se slavi blagdan Uskrsnuća računa se 40 dana od Pepelnice, vrijeme koje se naziva Korizmom.
Jedan od najstarijih izvora koji govore o Uskrsu jest Pashalna homilija iz 2. stoljeća koju je napisao Meliton Sardski. Sokrat Skolastik u 4. stoljeću govori da je slavljenje Uskrsa nastalo iz lokalnog običaja, ali govori i da je samo slavlje ipak bilo univerzalno – samo su pojedinosti vezane uza nj bile lokalizirane.
U zapadnom kršćanstvu priprema za Uskrs jest korizma. Nakon završetka korizme dolazi Cvjetnica, Veliki tjedan koji uključuje Vazmeno trodnevlje – Veliki petak, Veliku subotu i Uskrs. Nakon Uskrsa slijedi Uskrsni ponedjeljak. Tradicionalna priprema započinje Velikom subotom kad se odlazi na bdijenje. Na misi se pali uskrsna vatra na žutoj ili bijeloj uskrsnoj svijeći. Nekoć je Uskrs bio smatran savršenim trenutkom krštenja stoga se na toj misi novi članovi pridružuju Crkvi, a stari članovi obnavljaju zavjete. Sutradan se na samu nedjelju pjevaju veselije i svečanije pjesme te slavi samo uskrsnuće.
Uz slavlje Uskrsa najčešće se vežu brojni simboli i običaji koji variraju od zemlje do zemlje. No većini je zajedničko ukrašavanje pisanica. Česti simboli jesu zečevi i pilići, a također i brojne slastice.
Blagdan Uskrsa ne slavi se svake godine u isto vrijeme, već u prvu nedjelju nakon prvoga proljetnoga punog mjeseca (uštapa). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. ožujka i 25. travnja, Uskrs se slavi unutar toga vremena.
Rast cijena goriva posljednjih mjeseci zahvatio je cijelu Europu, a najnoviji podaci i procjene upućuju na novi val poskupljenja koji bi mogao stupiti na snagu već od utorka. Prema dostupnim informacijama, Eurosuper 95 mogao bi poskupjeti za oko četiri centa po litri, dizel za 13 centi, dok bi plavi dizel mogao porasti za 14 centi.
Istodobno, razlike u cijenama goriva među europskim državama postaju sve izraženije. Najskuplje gorivo trenutačno se prodaje u Nizozemska, gdje cijena benzina prelazi 2,33 eura po litri, a dizela čak 2,46 eura. Među najskupljima su i Danska, Njemačka i Finska. S druge strane, najniže cijene bilježe se u Malta, Bugarska, Slovenija i Mađarska.
Razlika između najskupljih i najjeftinijih država prelazi jedan euro po litri, što jasno pokazuje koliko porezi, standard i nacionalne politike utječu na konačne cijene goriva.
U Hrvatska trenutačne cijene iznose oko 1,62 eura za Eurosuper 95, 1,73 eura za eurodizel te 1,19 eura za plavi dizel. Važno je naglasiti kako su ove cijene ograničene odlukom Vlade, odnosno radi se o reguliranim maksimalnim cijenama koje vrijede na većini benzinskih postaja, dok se na autocestama cijene formiraju slobodno i u pravilu su više.
Kako bi se ublažili poremećaji na tržištu i osigurala stabilnost opskrbe, Hrvatska je odlučila pustiti 35.000 tona dizela iz strateških zaliha. Ova mjera dio je šireg europskog odgovora na energetsku krizu.
Na razini Europe i saveznika, koordinaciju vodi Međunarodna agencija za energiju, koja je najavila puštanje čak 400 milijuna barela nafte i naftnih derivata iz strateških rezervi. Riječ je o jednoj od najvećih intervencija na tržištu energenata, čiji je cilj ublažiti posljedice poremećaja u opskrbi, uključujući probleme u tranzitu kroz Hormuški tjesnac i smanjenu proizvodnju na Bliskom istoku.
Unatoč tim mjerama, tržište i dalje ostaje nestabilno, a konačne cijene goriva u Hrvatskoj bit će poznate nakon sjednice Vlade koja se očekuje u ponedjeljak. Upravo ta odluka pokazat će hoće li najavljeno poskupljenje biti ublaženo ili će vozači već od utorka osjetiti puni udar rasta cijena.
U kontekstu nadolazeće turističke sezone i povećane potražnje, jasno je da će svako novo poskupljenje imati izravan utjecaj na standard građana i troškove života, dok će daljnje kretanje cijena i dalje ovisiti o globalnim okolnostima i stabilnosti opskrbe energentima.
Baranja info obilježava 11 godina kontinuiranog rada, razvoja i svakodnevne prisutnosti u životu Baranje.
U tom razdoblju portal je izrastao u stabilan, relevantan i prepoznatljiv izvor informacija, s jasnim fokusom na lokalne teme, događaje i ljude. Od samih početaka cilj je bio pravovremeno, točno i odgovorno informirati javnost te biti prisutan tamo gdje se događaju važne priče.
Krenuli smo s idejom stvaranja portala koji će čitateljima omogućiti pristup vijestima 24 sata dnevno, 365 dana u godini. Kroz godine rada, uz trud, zalaganje i brojna odricanja, ta ideja prerasla je u stvarnost i dovela nas do samog vrha.
Do vrha se ne dolazi slučajno – dolazi se radom, upornošću i odgovornošću. Upravo taj put oblikovao nas je i učinio najboljima u onome što radimo.
Kroz godine rada objavljene su tisuće vijesti koje prate sve segmente života u Baranji – od odluka lokalne samouprave i razvoja gospodarstva, do sportskih događanja, kulturnih aktivnosti i svakodnevnih situacija koje čine život zajednice.
Posebnu vrijednost portala čini povezanost s čitateljima. Velik broj informacija dolazi upravo iz zajednice – kroz dojave, fotografije i prijedloge tema, čime Baranja info postaje platforma u kojoj publika aktivno sudjeluje.
Bez čitatelja i partnera ne bi bilo ni kvalitete koju danas imamo. Njihovo povjerenje i kontinuirana podrška temelj su na kojem Baranja info raste i razvija se već 11 godina.
Od travnja Baranja info dodatno pojačava svoje djelovanje kroz intenzivnije praćenje svih važnih vijesti iz Baranje i šire regije, uz podršku portala Slavonija info, s ciljem pružanja još kvalitetnijih, pravovremenih i cjelovitih informacija.
Istovremeno, radi se na proširenju sadržaja i razvoju novih medijskih formata koji će dodatno unaprijediti informiranje, no detalji će biti predstavljeni u narednom razdoblju.
Baranja info ostaje usmjeren na svoju temeljnu ulogu – biti brz, točan i vjerodostojan izvor informacija, s naglaskom na teme koje izravno utječu na život ljudi u Baranji.
Zahvaljujemo svim čitateljima, suradnicima, partnerima i oglašivačima na povjerenju koje su pružali tijekom ovih 11 godina.
Baranja info nastavlja dalje – stabilno, odgovorno i s jasnim ciljem: biti pouzdan izvor informacija za Baranju i njezine ljude.
Marko Balukčić osnivač i glavni urednik Baranje info
U tvornici u Valpovo jučer oko 13.05 sati izbio je požar na dimnjaku radnog stroja za zavarivanje. Brzom reakcijom djelatnika tvrtke požar je ugašen prije dolaska žurnih službi, korištenjem protupožarnih aparata.
Zbog povišene temperature krovišta hale, na mjesto događaja izašli su pripadnici Dobrovoljnog vatrogasnog društva Valpovo koji su preventivno natopili krov kako bi spriječili mogućnost ponovnog izbijanja požara.
Očevid su proveli policijski službenici Policijska uprava osječko-baranjska u suradnji s inspektorom zaštite od požara. Utvrđeno je kako je do požara došlo uslijed kvara ventilatora na stroju za zavarivanje, što je uzrokovalo njegovo pregrijavanje.
U događaju nije bilo ozlijeđenih osoba, a materijalna šteta procijenjena je na oko 2.000 eura.
Velika subota je kršćanski blagdan, dan Kristova otpočinka u grobu i drugi dan vazmenog trodnevlja. Slavi se u dan prije Uskrsa.
Na Veliku subotu, Crkva u tišini i molitvi kod groba čeka Gospodina. Vjernici pojedinačno ili roditelji s djecom dolaze preko dana, u slobodno vrijeme, posjetiti „Isusov grob“. Oltar ostaje simbolično nepokriven, misa se ne slavi niti se pričešćuje.
U subotu navečer, slavi se Vazmeno bdijenje. Crkva je u iščekivanju Isusovog uskrsnuća.
Bdijenje počinje lucenarijem ili službom svjetla.
Blagoslivlje se vatra izvan crkve, na njoj se pali uskrsna svijeća koja označava Isusa Krista uskrsloga, naše svjetlo. Unosi se u procesiji u župnu crkvu koja je u mraku. Tek unosom uskrsne svijeće u crkvu pale i vjernici svoje svijeće i pale se sva svijetla, nakon čega slijedi svečani pjevani hvalospjev uskrsnoj svijeći. Drugi dio bdijenja je Služba riječi. Čitanja svetopisamskih tekstova, pjevanje palama, slušamo Božju riječ o stvaranju, kroz psalme hvalimo i slavimo Gospodina i njegova djela.
Slijedimo put Božjeg naroda iz ropstva u slobodu i stvarnje novoga čovjeka čiji je vrhunac Kristovo djelo. Čitanja završavaju svečanom pjesmom Slava Bogu na visini i tada se oglase orgulje, sva zvona na crkvama, pale svijeće. Ovo je stvarni trenutak novog čovjeka, novog svijeta, novog vremena-pobijeđeni su grijeh i smrt. Kršćani se pozivaju na radosno slavlje Gospodina.
Ovo je redokus vječnosti. Poslije Službe riječi slijedi krsna služba, blagoslivlje se voda, krste se katekumeni. Katekumenat je priprava odraslih za primanje sakramenata kršćanske incijacije. Sakramenet kršćanske inicijacije jesu krštenje, Euharistije i potvrda. Svećenik katekumene krsti vodom iz studenca kojeg je blagoslovio na Vazmenom bdijenju. U taj se studenac također uranja i Uskrsna svijeća.
Uskrsna svijeća predstvalja Isusa Krista, svećenik na svijeću stavlja simbole A i Ω koji označavaju Krista kao početak i savršetak. Na uskrsnu svijeću staljaju se brojevi tekuće godine. Narav znaka iziskuje da se svake godine u Vazmeno bdijenju blagoslivlje nova uskrsna svijeća, napravljena od prirodnog voska. Uskrsna svijeća kroz čitavo vazmeno vrijeme stoji kod ambona te se pali u svim zajedničkim činima, tim bdijenjem vjernici započinju slaviti Uskrs.
