Velika subota je kršćanski blagdan, dan Kristova otpočinka u grobu i drugi dan vazmenog trodnevlja. Slavi se u dan prije Uskrsa.
Na Veliku subotu, Crkva u tišini i molitvi kod groba čeka Gospodina. Vjernici pojedinačno ili roditelji s djecom dolaze preko dana, u slobodno vrijeme, posjetiti „Isusov grob“. Oltar ostaje simbolično nepokriven, misa se ne slavi niti se pričešćuje.
U subotu navečer, slavi se Vazmeno bdijenje. Crkva je u iščekivanju Isusovog uskrsnuća.
Bdijenje počinje lucenarijem ili službom svjetla.
Blagoslivlje se vatra izvan crkve, na njoj se pali uskrsna svijeća koja označava Isusa Krista uskrsloga, naše svjetlo. Unosi se u procesiji u župnu crkvu koja je u mraku. Tek unosom uskrsne svijeće u crkvu pale i vjernici svoje svijeće i pale se sva svijetla, nakon čega slijedi svečani pjevani hvalospjev uskrsnoj svijeći. Drugi dio bdijenja je Služba riječi. Čitanja svetopisamskih tekstova, pjevanje palama, slušamo Božju riječ o stvaranju, kroz psalme hvalimo i slavimo Gospodina i njegova djela.
Slijedimo put Božjeg naroda iz ropstva u slobodu i stvarnje novoga čovjeka čiji je vrhunac Kristovo djelo. Čitanja završavaju svečanom pjesmom Slava Bogu na visini i tada se oglase orgulje, sva zvona na crkvama, pale svijeće. Ovo je stvarni trenutak novog čovjeka, novog svijeta, novog vremena-pobijeđeni su grijeh i smrt. Kršćani se pozivaju na radosno slavlje Gospodina.
Ovo je redokus vječnosti. Poslije Službe riječi slijedi krsna služba, blagoslivlje se voda, krste se katekumeni. Katekumenat je priprava odraslih za primanje sakramenata kršćanske incijacije. Sakramenet kršćanske inicijacije jesu krštenje, Euharistije i potvrda. Svećenik katekumene krsti vodom iz studenca kojeg je blagoslovio na Vazmenom bdijenju. U taj se studenac također uranja i Uskrsna svijeća.
Uskrsna svijeća predstvalja Isusa Krista, svećenik na svijeću stavlja simbole A i Ω koji označavaju Krista kao početak i savršetak. Na uskrsnu svijeću staljaju se brojevi tekuće godine. Narav znaka iziskuje da se svake godine u Vazmeno bdijenju blagoslivlje nova uskrsna svijeća, napravljena od prirodnog voska. Uskrsna svijeća kroz čitavo vazmeno vrijeme stoji kod ambona te se pali u svim zajedničkim činima, tim bdijenjem vjernici započinju slaviti Uskrs.
Na današnji dan, 3. travnja 1992. godine, u ranim jutarnjim satima, točno u 5:45, tišinu slavonskog prostora prekinuli su prvi plotuni iz pravca Valpovštine prema Baranji. Time je započela vojna operacija poznata kao Operacija Baranja, jedna od prvih pokušaja oslobađanja okupiranog teritorija u toj ratnoj godini, tijekom Domovinski rat.
Operaciju je predvodila 107. brigada Hrvatske vojske, sastavljena od branitelja s područja Valpovštine i okolnih mjesta. Cilj akcije bio je jasan – neutralizirati neprijateljsku vatrenu moć koja je svakodnevno ugrožavala hrvatska sela i gradove te otvoriti put oslobađanju okupiranog dijela Baranje. Iako je početak operacije pokazivao odlučnost i snagu hrvatskih snaga, akcija je prekinuta zapovijedi o povlačenju te je završila bez konačnog ostvarenja cilja, ali je ostavila dubok trag u kolektivnom sjećanju – kao simbol hrabrosti i velike žrtve.
Sjećanje koje ne blijedi
Na Spomen-obilježje na bentu u Belišću svake se godine okupljaju obitelji poginulih, suborci i građani kako bi odali počast šesnaestorici pripadnika brigade koji su toga dana položili svoje živote za domovinu.
Prošle su 34 godine, ali emocije nisu izblijedjele. Ponos i tuga i dalje su snažno prisutni među onima koji su svjedočili tim događajima.
Svjedočanstva branitelja
Bivši pripadnik brigade, Boro Bogdan, prisjeća se tog dana:
„Ušli smo normalno, sve je išlo svojim tijekom, a onda je stigla zapovijed za povlačenje. Vjerovali smo da možemo probiti liniju. Da nije bilo povlačenja, sigurno bismo uspjeli.“
Sjećanja nosi i Deže Harci:
„Prešli smo prema bentu u ranim jutarnjim satima. Nismo ni izašli kako treba, a već je počela paljba. U prvom naletu bilo je najžešće.“
Njihove riječi i danas svjedoče o hrabrosti, zajedništvu i vjeri u uspjeh.
Obilježavanje 34. obljetnice
U srijedu, 8. travnja 2026. godine obilježava se 34. obljetnica Operacija Baranja, uz bogat program koji će okupiti branitelje, obitelji poginulih i građane.
Obilježavanje započinje u 12 sati Memorijalnom utrkom „Život za život“, koja kreće od spomenika 107. brigada Hrvatske vojske u Valpovo, a završava kod Gradska uprava Belišće u 13 sati.
Maratonci zatim kreću u 15 sati iz Beli Manastir, sa startom kod spomenika „Sveto hrvatsko tlo“.
Program se nastavlja u 16 sati okupljanjem sudionika i gostiju na mostu 107. brigada Hrvatske vojske u Belišće, nakon čega u 16:30 sati kreće svečani mimohod do spomenika u Baranji. U 17:30 sati održat će se vojni protokol polaganja vijenaca uz blagoslov i molitvu.
Misa zadužnica služit će se u 19 sati u Crkva Svetog Josipa Radnika u Belišću.
Trajna obveza sjećanja
Operacija Baranja ostaje jedno od najvažnijih i najtežih poglavlja Domovinski rat. Iako nije završila vojnom pobjedom, njezina snaga leži u hrabrosti i žrtvi hrvatskih branitelja.
Danas, više od tri desetljeća kasnije, sjećanje na te događaje nije samo čin pijeteta, već i odgovornost – prema istini, prema žrtvi i prema budućim generacijama.
Tijekom jučerašnjeg dana policijski službenici na području Osječko-baranjska županija proveli su pojačani nadzor prometa, pri čemu je evidentirano ukupno devet vozača koji su sudjelovali u prometu pod utjecajem alkohola. Riječ je o pet vozača osobnih automobila i četiri biciklista.
Najveća koncentracija alkohola u organizmu zabilježena je u večernjim satima u Đurđenovac. Oko 19.22 sata policija je zaustavila 52-godišnjeg biciklista kojem je alkotestiranjem utvrđeno čak 2,12 promila alkohola u organizmu.
Unatoč tome što se često smatraju manje opasnima u prometu, i biciklisti pod utjecajem alkohola predstavljaju ozbiljan rizik – kako za vlastitu sigurnost, tako i za druge sudionike u prometu. Policija stoga kontinuirano upozorava na nužnost odgovornog ponašanja svih sudionika u prometu, bez obzira na vrstu vozila.
Iz policije podsjećaju kako je vožnja pod utjecajem alkohola jedan od najčešćih uzroka prometnih nesreća, te najavljuju nastavak pojačanih kontrola s ciljem povećanja sigurnosti na cestama.
Nakon jučerašnje prometne nesreće koja se dogodila oko 9:30 sati na državnoj cesti D7 između Švajcarnice i Čeminca, poznati su novi detalji o okolnostima događaja, izvijestila je Policijska uprava osječko-baranjska.
Prema dostupnim informacijama, 27-godišnji vozač osobnog automobila belomanastirskih registracijskih oznaka kretao se istočnim prometnim trakom, a pritom nije koristio sigurnosni pojas. Dolaskom do 10. kilometra ceste, desnim je kotačem zahvatio travnatu površinu uz kolnik, nakon čega je izgubio nadzor nad vozilom.
Uslijedio je udar u metalnu odbojnu ogradu, a zatim i u rampu te svjetlosnu signalizaciju na željezničko-cestovnom prijelazu, kao i u ormarić s instalacijama. Od siline udara automobil se prevrnuo na bok.
U vozilu su se nalazili i 26-godišnja supruga vozača te troje male djece u dobi od jedne do pet godina. Nitko od putnika nije bio vezan sigurnosnim pojasom, a djeca nisu bila smještena u sigurnosnim sjedalicama.
Na mjesto nesreće brzo su stigle hitne službe, a djeca su prevezena u KBC Osijek u pratnji roditelja. Prema prvim informacijama, zadobila su lakše ozljede, dok roditelji nisu ozlijeđeni.
Vozač nije bio pod utjecajem alkohola, a protiv njega će biti podnesene odgovarajuće prekršajne prijave zbog počinjenih prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama.
Na prijelazu državne ceste D7 preko željezničke pruge između Švajcarnice i Čeminca, gdje se jučer oko 9.30 sati dogodila prometna nesreća s ozlijeđenim osobama i pri kojoj su oštećeni uređaji za signalizaciju i osiguranje prijelaza, danas su završeni radovi na sanaciji.
Kako doznajemo, HŽ Infrastruktura tijekom dana je otklonila kvar te su popravljeni uređaji svjetlosne signalizacije (treptači) i polubranici, koji su nakon intervencije ponovno stavljeni u funkciju.
Podsjetimo, zbog oštećenja nakon nesreće prijelaz je privremeno bio osiguran prometnim znakovima i dodatnom signalizacijom, uz poseban oprez svih sudionika u prometu.
Normalizacijom rada signalno-sigurnosnih uređaja ponovno su uspostavljeni uobičajeni uvjeti prometovanja na ovom pružnom prijelazu.
Policijski službenici I. policijske postaje Osijek s ispostavom Čepin dovršili su kriminalističko istraživanje nad 21-godišnjakom, za kojeg je utvrđeno postojanje osnova sumnje da je na području Osijeka počinio jedno kazneno djelo krađe te četiri kaznena djela teške krađe, od kojih je jedno ostalo u pokušaju.
Kako je izvijestila Policijska uprava osječko-baranjska, osumnjičeni je zajedno s 19-godišnjakom između 10. i 12. ožujka otuđio osobni automobil u vlasništvu 56-godišnjaka, čime je vlasniku pričinjena materijalna šteta od oko 600 eura.
Kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je i kako je 21-godišnjak 23. ožujka pokušao provaliti u prostorije nogometnog kluba u Osijeku, no u tome nije uspio. Već sljedećeg dana, 24. ožujka, ponovno se vratio na isto mjesto te je ovoga puta provalio u objekt iz kojeg je ukrao više boca alkoholnog pića, oštetivši pravnu osobu za oko 220 eura.
Nastavio je s kaznenim djelima i početkom travnja, pa se u noći između 1. i 2. travnja ponovno vratio na istu lokaciju, kada je ukrao nekoliko bezalkoholnih pića, pričinivši dodatnu štetu od oko 12 eura.
Protiv osumnjičenog 21-godišnjaka slijedi posebno izvješće nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu u Osijeku. O slučaju smo već izvijestili ranije, kada je riječ bila o provali u trgovinu, a sada su poznati i dodatni detalji cijelog kriminalističkog istraživanja.
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je u četvrtak javni poziv za provedbu Programa potpore za provedbu proljetne sjetve/sadnje u 2026., za što je u državnom proračunu osigurano 20 milijuna eura, a prijave su moguće do 17. travnja.
Kako su izvijestili iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, potpora iz ovog Programa dodjeljuje se u skladu s uredbom Europske komisije koja propisuje da ukupan iznos de minimis potpora po jednom poduzetniku ne smije prelaziti 50 tisuća euratijekom razdoblja od tri prethodne godine.
Za potporu su prihvatljivi korisnici koji su upisani u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, podnijeli Jedinstveni zahtjev za 2025. godinu, s poljoprivrednim površinama veličine 1 hektar i više, na kojima se uzgaja jedna ili više prihvatljivih kultura, podnijeli Zahtjev za potporu iz članka 6. stavka 3. predmetnog Pravilnika.
Prihvatljive kulture jesu poljoprivredne kulture koja pripadaju sektoru žitarica, krmnog bilja, uljarica, soje, šećerne repe, ostalog industrijskog bilja, voćnih vrsta ili povrća.
Osnova za izračun prihvatljivih hektara jest Jedinstveni zahtjev koji je korisnik podnio u skladu s Pravilnikom o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2025. godinu.
Minimalna poticana površina po korisniku je veličine 1 hektara zasijana/zasađena jednom ili više prihvatljivih kultura. Maksimalno poticana površina po korisniku je 20 hektara zasijana/zasađena jednom ili više prihvatljivih kultura. Jedinični iznos potpore za prvih 10 prihvatljivih hektara iznosi 100 EUR/ha, a 50 EUR/ha za sljedećih 10 prihvatljivih hektara.
Zahtjev za potporu popunjava se i podnosi putem AGRONET-a, zaštićene mrežne aplikacije Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, u modulu Zajednička organizacija tržišta/Pčelarstvo, od 2. travnja do 17. travnja 2026. godine. Zahtjev nije potrebno ispisivati i dostavljati Agenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Tekst Javnog poziva i sve informacije potrebne za ostvarivanje prava na ovu potporu možete pronaći ovdje.
Baranjska čistoća obavijestila je korisnike kako će se odvoz miješanog komunalnog otpada na Uskrsni ponedjeljak, 6. travnja, odvijati prema redovitom rasporedu, bez izmjena.
S druge strane, javni autobusni prijevoz na području grada Belog Manastira toga dana neće prometovati, stoga se građani mole da na vrijeme planiraju svoje obveze i kretanja.
Iz Baranjske čistoće poručuju kako je riječ o uobičajenoj organizaciji tijekom blagdana te zahvaljuju građanima na razumijevanju.
U svečanim prostorijama Osječko-baranjske županije, jučer (2. travnja 2026. godine) su županica Nataša Tramišak i pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj OBŽ Ilija Pranjić predstavili Javni poziv za dodjelu potpora za preradbene kapacitete u mlinarskoj industriji, namijenjenog registriranim prerađivačima žitarica.
– Danas smo predstavili otvoreni javni poziv za ulaganja u preradbene kapacitete u mlinskoj industriji kojeg smo najavljivali prethodnih mjeseci, a za što je Osječko-baranjska županija, u proračunu za 2026. godinu predvidjela milijun eura. Upravo ovih milijun eura stavili smo na raspolaganje našim poljoprivrednicima, našim proizvođačima, našim mlinarima i kompletnoj pekarskoj industriji. Ono što smo i najavljivali, upravo ispunjavamo, a sigurnost i stabilnost opskrbe hranom ostaju imperativi. Gledajući i ovu geopolitičku situaciju, mislim da ovakav poziv ne može doći u bolje vrijeme. Zapravo je i krajnje vrijeme da na području Osječko-baranjske županije, koja je najveća županija po pitanju proizvodnje žitarica, pokrenemo preradbene kapacitete u mlinskoj industriji. Podsjetit ću vas da smo prethodno već komunicirali da trenutno imamo 8 aktivnih mlinova sa ukupnim kapacitetom oko 65.000 tona pšenice, što je puno manje od onoga što godišnje proizvodimo. U 2025. godini na našem području proizveli smo 384.000 tona pšenice. To čini ukupno više od 40% proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Sudeći već po ovim brojkama, vidimo koliko trenutni kapaciteti proizvodnje koje imamo sigurno nisu dostatni kako bismo svu onu pšenicu koju naši poljoprivrednici i ratari, proizvedu, preradili u brašno, pekarske proizvode i kruh. Imajući u vidu da imamo kvalitetne proizvođače i tradiciju bavljenja mlinarskom proizvodnjom, moramo jednostavno jačati ove kapacitete i dati im snažniju podršku. Osječko-baranjska županija sa svojih 40% proizvodnje žitarica sigurno može učiniti stabilniju i sigurniju opskrbu za područje cijele Republike Hrvatske, stoga vjerujemo da ćemo u sljedećih nekoliko godina, a to je krajnji cilj ovoga poziva, stvoriti dodanu vrijednost poljoprivrednim proizvodima, ojačati naše poljoprivredne proizvođače i ratare i svakako ići u smjeru udvostručenja kapaciteta u mlinskoj industriji. Dakle, sigurna sam da u sljedećih nekoliko godina sa potporama i Osječko-baranjske županije, ali i najavljenim potporama Ministarstva poljoprivrede i Vlade Republike Hrvatske, možemo udvostručiti proizvodnju upravo na našem području i doći do minimalno 120.000-130.000 tona žitarica koje se mogu preraditi u našim mlinovima. Time ćemo posljedično ojačati i drugi segment proizvođačke industrije, proizvodnje pekarskih proizvoda, tjestenine i svega onoga za što se koristi upravo ova sirovina kao baza – kazala je županica i dodala da su proizvođači, odnosno prerađivači pšenice u prethodnom razdoblju iskazali interes i volju za nastavkom proizvodnje, zbog čega se i mogu javiti na javni poziv i udvostručiti svoje kapacitete.
– Ono što su informacije koje dolaze do nas, konkretno od Hrvatske poljoprivredne komore, to je da se naša pšenica, koja se ovdje kategorizira u nešto lošiju kategoriju vrste i kvalitete proizvoda, izvozom u druge države na području Europske unije, konkretno u Italiju, tamo pretvara u prvu kvalitetu. Kod nas ima oznaku treća, tamo dobiva prvu kvalitetu. Dakle, ono što se ovdje događa je da mi od 384.000 tona pšenice, preko 300.000 tona s područja Osječko-baranjske županije izvozimo. Mi uvozimo velike količine brašna, pekarskih proizvoda i kruha, što nikako nije logično. Sigurna sam da će, proizvođači kada budu imali dobru povezanost kratkog lanca vrijednosti, znači od proizvodnje sirovine na našim poljima, na našim oranicama, do dolaska do preradbenih kapaciteta, biti spremniji da ulagati više napora da bi i kvaliteta samog zrna pšenice bila još bolja. Zbog iskazanog interesa naših proizvođača idemo u smjeru udvostručenja proizvodnje. Svoj interes u svemu ovome ima i izvozni lobi, u smislu da žele da se naša pšenica, koja je, ja sam sigurna, među najvećom kvalitetom, ne prerađuje ovdje, nego da se izvozi negdje dalje i onda tamo prerađuje, stvara dodanu vrijednost i onda taj proizvod ima sigurno veću cijenu, dok našim ratarima ostaje po najnižoj cijeni proizvodnje. To nikako nije interes prerađivačke i mlinarske industrije, niti naših ratara i poljoprivrednih proizvođača, a niti Osječko-baranjske županije – rekla je županica.
Pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i ruralni razvoj Ilija Pranjić istaknuo je da je proizvodnja hrane strateška, strateški interes za Republiku Hrvatsku, čak i sigurnosni interes. – Jasno vidimo koliko su opskrbni lanci hrane krhki, osobito u kontekstu ratnih zbivanja na Bliskom istoku. Naša županija izrazito je poljoprivredna, a proizvodnja hrane ima iznimnu gospodarsku važnost – ona generira radna mjesta, dohodak, omogućuje ostanak ljudi na svojim ognjištima i doprinosi razvoju cijelog društva. Izdvojit ćemo nekoliko ključnih pokazatelja. Proizvodnja pšenice u 2025. godini odvijala se na ukupno 158.000 hektara u Republici Hrvatskoj, od čega je na području naše županije bilo 48.000 hektara, odnosno 32,88%. Ukupna proizvodnja pšenice iznosila je 1.050.000 tona, pri čemu je 384.000 tona proizvedeno u Osječko-baranjskoj županiji, što čini 40% ukupne proizvodnje. Prosječni prinos na razini Republike Hrvatske iznosio je 6,7 tona po hektaru, dok je u našoj županiji bio 8 tona, a najbolji proizvođači ostvarivali su i prinose do 10 tona. Upravo su ovi podaci, potaknuli županicu i Županiju na pokretanje projekta dodjele potpora za razvoj preradbenih kapaciteta. Naime, preradbeni kapaciteti su u posljednjih 20 godina bilježili značajan pad. Ako pogledamo podatke o uvozu i izvozu, vidljivo je sljedeće: uvoz žitarica iznosio je 78 milijuna eura, dok je izvoz bio 268 milijuna eura. Kod proizvoda mlinske industrije uvoz je iznosio 58 milijuna eura, a izvoz 27 milijuna eura. Međutim, kod proizvoda od žitarica bilježimo negativnu bilancu – uvoz je dosegao 461 milijun eura, dok je izvoz iznosio 268 milijuna eura. Sukladno tome, Skupština Osječko-baranjske županije u siječnju je donijela Program i Pravilnik o dodjeli potpora za preradbene kapacitete u mlinskoj industriji za razdoblje 2026.–2029. godine. Ciljevi programa odnose se na jačanje preradbenih kapaciteta i njihov značaj za gospodarski razvoj. Korisnici potpora mogu biti pravne i fizičke osobe registrirane za preradu žitarica. Intenzitet potpore iznosi do 65% prihvatljivih troškova, odnosno do 80% za mlade poljoprivrednike. Iznos potpore kreće se od 10.000 do 500.000 eura. U proračunu za ovu godinu osigurano je milijun eura, uz mogućnost povećanja sredstava ako se pokaže potreba. Prihvatljivi troškovi uključuju izgradnju novih objekata, rekonstrukciju i adaptaciju postojećih, nabavu i instalaciju opreme. Važno je naglasiti da se sve aktivnosti moraju provoditi na području Osječko-baranjske županije te da ne smiju započeti prije podnošenja zahtjeva. Uz to, definirani su i neprihvatljivi troškovi, koji su važni u procesu bodovanja projekata. Kriterije bodovanja određuje povjerenstvo. Postupak dodjele potpore započinje objavom javnog poziva na mrežnim stranicama županije, koji objavljuje županica. Javni poziv objavljen je 12. ožujka, a otvoren je do kraja rujna – naglasio je Pranjić.
Obrasci zahtjeva dostupni su na mrežnim stranicama županije te u Upravnom odjelu za poljoprivredu i ruralni razvoj. Isplata potpore može se izvršiti na dva načina, jednokratno ili u dvije rate. Kod isplate u dvije rate, druga rata slijedi nakon 12 mjeseci od završetka projekta i ne smije biti manja od 20% ukupnog iznosa. Alternativno, moguće je jednokratno plaćanje 24 mjeseca nakon potpisivanja ugovora. Za sve dodijeljene potpore provodi se kontrola i praćenje održivosti projekta. Nadležno upravno tijelo provodi terensku kontrolu prije isplate, a praćenje se nastavlja i u razdoblju od pet godina nakon završne isplate.Za sve dodatne informacije i pomoć, zainteresirani korisnici mogu se obratiti Upravnom odjelu za poljoprivredu i ruralni razvoj, čije stručne službe stoje na raspolaganju.
Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti
Slavi se u petak prije Uskrsa. Na ovaj se dan kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti. Ovo je jedini dan kada se zabranjuje slaviti sveta misna otajstva.
Naime, sveta je misa nekrvna žrtva Isusa Krista, a na taj je dan sam Isus Krist bio žrtvovan na žrtveniku križa i prinio Ocu sama sebe kao otkupninu za mnoge, tj. krvnu žrtvu. Stoga Katolička Crkva taj dan ne slavi misnu žrtvu.
Veliki petak zajedno s Velikim četvrtkom i Velikom subotom čini Vazmeno trodnevlje.
Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, ali je to ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge.
Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio Križni put.
U popodnevnim satima, obično u 15 sati kada je Isus izdahnuo na križu, puk se okuplja u crkve na slavljenje obreda Velikog petka: čitanje Svetoga pisma i navještaj muke, poklon i ljubljenje križa te sv. Pričest.
