U tvornici stočne hrane Belje u Dardi jučer je u 12,43 sati izbio požar na stroju za obradu soje, što je zahtijevalo brzu reakciju vatrogasaca.
Na mjesto događaja izašlo je Dobrovoljno vatrogasno društvo Darda s jednim vozilom i tri vatrogasca. Po dolasku su odmah započeli s gašenjem požara i sprječavanjem njegova širenja na ostatak pogona.
„Na mjesto događaja izašli smo ubrzo po dojavi. Požar je izbio na stroju unutar tvornice, a koliko sam upoznat, radi se o stroju za tostiranje soje. Po dolasku na mjesto događaja započeli smo s gašenjem te oslobađanjem soje iz tostera. Intervencija je završila u 14,31 sati“, rekao je Patrik Pongračić, voditelj intervencije.
Brzom i učinkovitom intervencijom požar je stavljen pod kontrolu bez ozlijeđenih osoba, dok će točan uzrok izbijanja požara biti utvrđen policijskim očevidom.
Riječ je o redovnoj proceduri za koju nema razloga za uznemirenost jer je opskrba stabilna i sigurna
Vlada je u srijedu donijela odluku o puštanju na tržište 35 tisuća tona dizela iz obveznih zaliha nafte i naftnih derivata, čiji je smisao sudjelovanje u europskim naporima za stabilizaciju tržišta, te se ne radi o izvanrednoj mjeri ili situaciji, jer je opskrba gorivom u Hrvatskoj redovna.
Ministar gospodarstva Ante Šušnjar podsjetio je da je na sastanku Međunarodne agencije za energiju održanom 10. ožujka “dogovoreno otpuštanje ukupno 400 milijuna barela ekvivalenta sirove nafte iz obveznih zaliha država članica”. “Mjera je na nivou EU donesena radi stabilizacije tržišta pogođenog poremećajima u tranzitu kroz Hormuški tjesnac i smanjenom proizvodnjom na Bliskom istoku”, dodao je.
Agencija za ugljikovodike će pustiti obvezne zalihe na tržište, po tržišnim cijenama.
Na motociklima i mopedima za vrijeme vožnje danju moraju i dalje biti upaljena kratka svjetla tijekom cijele godine
S ljetnim računanjem vremena stiže još jedna promjena za vozače. Zakonom o sigurnosti prometa na cestama propisano je da od 1. travnja na motornim vozilima za vrijeme vožnje danju više nisu obvezna dnevna ili kratka svjetla.
Zakonom je propisana obveza korištenja dnevnih ili kratkih svjetala je od 1. studenoga do 31. ožujka.
Osim toga na motociklima i mopedima za vrijeme vožnje danju moraju i dalje biti upaljena kratka svjetla tijekom cijele godine.
Vozači bicikla i osobnog prijevoznog sredstva od prvog sumraka do potpunog svanuća moraju imati upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani.
Policija poziva građane da podatke sa svoje bankovne kartice ne upisuju na sumnjivim stranicama ili aplikacijama
PU osječko-baranjska je izvijestila o prevari koja se dogodila na području naše županije.
Naime, 50-godišnjak je krajem ožujka na jednom od Internet-oglasnika oglasio prodaju kajaka. Nedugo nakon objave oglasa stigla mu je poruka nepoznatog počinitelja, koji mu je nakon kratkog dogovora oko kupoprodaje oglašenog predmeta, poslao link u koji je oštećeni upisao sve svoje osobne podatke i podatke bankovne kartice, nakon čega mu je s računa skinuto više od 3.300 eura.
Policija traži nepoznatog počinitelja.
Policija upozorava građane
Policija poziva građane da podatke sa svoje bankovne kartice ne upisuju na sumnjivim stranicama ili aplikacijama, a više o računalnim prijevarama i njihovim oblicima možete pročitati OVDJE.
Također, CARNET-ov Nacionalni CERT u rad je pustio novi servis CERT iffy koji korisnicima, prije ili prilikom online kupovine, omogućuje provjeru ima li internetska trgovina obilježja lažnog weba. Korištenje servisa je jednostavno, a sve što korisnici trebaju napraviti kako bi provjerili internetsku trgovinu je da na stranici https://iffy.cert.hr upišu ili zalijepe URL adresu trgovine koju žele provjeriti te pritisnuti gumb za provjeru.
Preko 3500 intervencija u svoje prve dvije godine rada zabilježila je Helikopterska hitna medicinska služba (HHMS). Projekt je to koji se nastavlja razvijati do 2031. godine, istaknuto je na održanoj konferenciji u Ministarstvu zdravstva
Ministrica zdravstva Irena Hrstić istaknula je kako je sustav opravdao svoju svrhu te ulazi u novu fazu razvoja usmjerenu na daljnje praćenje i unaprjeđenje.
„Primarni cilj su spašeni životi. Mislim da smo u tome uspjeli. Projekt, unatoč izazovima, ne završava nego se nastavlja kroz praćenje, analizu i unaprjeđenje sustava“, poručila je ministrica Hrstić, naglasivši da su financijska sredstva za nastavak projekta osigurana te da nema dvojbe o njegovoj daljnjoj provedbi.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, najviše intervencija zabilježeno je iz baze Split (1509), zatim Rijeka (1236), Zagreb (543) i Osijek (259). Ravnateljica Zavoda Maja Grba-Bujević istaknula je kako je sustav u prosjeku aktiviran pet puta dnevno, što jasno potvrđuje njegovu nužnost u zdravstvenom sustavu.
Najčešći razlozi aktiviranja bili su moždani i srčani udar, odnosno stanja koja zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju i brzi transport u bolničku ustanovu. Posebna vrijednost sustava očituje se u dostupnosti zdravstvene skrbi stanovnicima udaljenih, otočnih i prometno slabije dostupnih područja, gdje liječenje započinje već tijekom leta.
U sustavu trenutno djeluje oko 120 posebno educiranih zdravstvenih djelatnika – liječnika, medicinskih sestara i tehničara – osposobljenih za rad u specifičnim uvjetima zračnog medicinskog prijevoza. Aktivacija se provodi isključivo u slučajevima životno ugrožavajućih stanja, prema jasno definiranim medicinskim protokolima.
HHMS danas djeluje iz četiri baze – u Rijeci, Splitu, Zagrebu i Osijeku – uz dodatno pokrivanje dubrovačkog područja u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova. Sustav predstavlja važan iskorak u osiguravanju pravovremene i jednako dostupne hitne medicinske skrbi na području cijele Hrvatske.
Ukupna vrijednost projekta iznosi 62,5 milijuna eura, a njegov daljnji razvoj planiran je do 2031. godine. U tijeku je i izrada prijedloga reorganizacije hitne medicinske djelatnosti, koji će uskoro biti predstavljen javnosti, s ciljem dodatnog unaprjeđenja učinkovitosti i održivosti sustava.
Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB) u 2025. godini, prihodi stranih turista iznosili su 15 milijardi i 298 milijuna eura što predstavlja rast od 2 posto u odnosu na isto razdoblje 2024. godine, odnosno prihodovano je 292,5 milijuna eura više.
U četvrtom tromjesečju 2025. godine prihodi stranih turista iznosili su 1 milijardu i 886 milijuna eura što predstavlja povećanje od 3,8 posto u odnosu na isto razdoblje 2024. godine, odnosno prihodovano je 69,5 milijuna eura više.
„Zadovoljni smo ostvarenim rezultatima u 2025. godini. Uz rekordne turističke dolaske i noćenja, ostvareni su i rekordni prihodi, što jasno potvrđuje da hrvatski turizam nastavlja rasti, ali sada na promišljen, strateški i dugoročno održiv način. Pozitivni trendovi nastavljeni su i u 2026. godini“, rekao je ministar turizma i sporta Tonči Glavina.
Ipak, dodao je, u okolnostima obilježenima globalnim izazovima i neizvjesnostima, nezahvalno je iznositi precizne prognoze o daljnjem tijeku turističke godine.
„Realno je očekivati kako će se ove godine, više nego ranije, odluke o putovanjima donositi u posljednjem trenutku, jer će velika većina gostiju odlučivati unutar tjedan, dva uoči putovanja, što dodatno naglašava važnost naše konkurentnosti na međunarodnom tržištu“, ustvrdio je Glavina.
Zato je, poručio je, ključno zadržati visoku razinu odgovornosti u oblikovanju turističke ponude i cjenovne politike, jer će upravo ti elementi biti presudni za očuvanje stabilnosti i nastavak pozitivnih trendova u hrvatskom turizmu.
Prvi april ili prvotravanjska šala označava običaje kada osobe 1. travnja jedni drugima smišljaju bezopasne smicalice ili objavljuju krivotvorene ili lažne novosti, priče ili informacije.
Cilj je da se primjerice članovi obitelji, prijatelji, radni kolege itd. želi dovesti u smiješan položaj. Prvotravanjske su šale običajne u većini europskih zemalja, a poznate su već od 16. stoljeća međutim samo porijeklo je nejasno.
Neki dan ludih vežu za smjenu godišnjih doba, dok drugi govore da je u pitanju reakcija na uvođenje Gregorijanskog kalendara, odnosno pomicanje Nove godine s kraja ožujka na 1. siječanj.
Još je jedna teorija oko nastanka prvog aprila i vezana je za Konstantina i Kugela:
Profesor povijesti s Boston Universitya, Joseph Boskin, objasnio je kako je ta praksa nastala za vrijeme vladavine Konstantina kada je grupa dvorskih luda rekla rimskom imperatoru kako bi oni vodili imperij bolje od njega. Konstantina je to nasmijalo i dozvolio je dvorskoj ludi Kugelu da bude „kralj za jedan dan“. Kugel je tada donio proglas u kojem je tražio apsurdnosti taj dan i tako postavio godišnji običaj. To objašnjenje je objavilo Associated Press 1983 i printale su ga mnoge novine. Postojala je samo jedna kvaka u cijeloj priči: Boskin je cijelu stvar izmislio. Ap-u je trebalo par tjedana da shvate kako su bili žrtve prvoaprilske šale.
Kako nema definiranog objašnjenja, sigurno je samo jedno. Mnoge kulture su imale, neovisno jedna o drugoj, običaj početkom travnja slaviti dan/dane neozbiljnosti.
Na izvještajno-izbornoj Skupštini Vatrogasne zajednice Baranja, održanoj 27. ožujka 2026. godine u prostorijama Dobrovoljnog vatrogasnog društva Jagodnjak, došlo je do promjena u vodstvu baranjskih vatrogasaca. Svi dužnosnici iz mandata 2021. – 2026. razriješeni su svojih dužnosti, a Skupština je nastavila rad prema utvrđenom dnevnom redu.
U sklopu sjednice podnesena su izvješća predsjedništva, zapovjedništva te financijsko-materijalnog poslovanja za 2025. godinu, kao i planovi rada za nadolazeće razdoblje. Ključna točka sjednice bio je izbor novih tijela i dužnosnika Zajednice, koji je održan pod točkom 11.
Za funkciju predsjednika kandidirali su se dosadašnji predsjednik Zdenko Čarapar i njegov zamjenik Josip Molnar. Tajnom glasovanju pristupila su 33 od ukupno 39 članova Skupštine, koje čine predsjednici i zapovjednici dobrovoljnih vatrogasnih društava s područja Belog Manastira i okolnih općina. Nakon prebrojavanja glasova, izborno povjerenstvo utvrdilo je kako je Josip Molnar dobio 19 glasova, dok je Čarapar osvojio 14, čime je Molnar izabran za novog predsjednika Vatrogasne zajednice Baranja.
Novi predsjednik Josip Molnar, među vatrogascima poznat kao Popaj, dugogodišnji je član Dobrovoljnog vatrogasnog društva Beli Manastir, u kojem djeluje od 1985. godine. Nakon Domovinskog rata aktivno sudjeluje u obnovi vatrogastva na području Baranje, a kroz godine je obnašao niz važnih funkcija. Posebno se istaknuo kao predavač u edukaciji vatrogasaca i građana te kao operativni vatrogasac s više od 400 intervencija, od kojih je u više od 200 bio voditelj. Njegov rad s mladima i doprinos razvoju vatrogastva prepoznati su kao iznimno vrijedni za cijelu zajednicu.
U svom programu za narednih pet godina Molnar najavljuje jačanje aktivnosti dobrovoljnih vatrogasnih društava, posebno onih koja su manje aktivna, kao i dodatno stručno usavršavanje vatrogasaca i voditelja mladeži. Planira se i intenzivnija suradnja s Hrvatskom vatrogasnom zajednicom te Vatrogasnom zajednicom Osječko-baranjske županije, ali i širenje međunarodne suradnje s vatrogascima iz susjednih zemalja.
Uz predsjednika, važnu ulogu u radu Zajednice imat će i Ivica Novak, zapovjednik DVD-a Darda, koji nastavlja obnašati dužnost područnog zapovjednika u svom drugom mandatu. Novak iza sebe ima dvadeset godina vatrogasnog staža te bogato iskustvo u vođenju složenih intervencija i organizaciji rada.
Za zamjenika zapovjednika izabran je Tomislav Mihajlović, zapovjednik DVD-a Duboševica, dok će dužnost tajnice i u novom mandatu obnašati Renata Čete, predsjednica DVD-a Batina.
Novoizabrano vodstvo preuzima odgovornost u razdoblju pred njima s brojnim planovima i izazovima, s ciljem daljnjeg razvoja i unaprjeđenja vatrogastva na području Baranje. Na kraju sjednice upućena je zahvala dosadašnjem predsjedniku Zdenku Čaraparu na njegovom doprinosu i radu, uz želje za uspjeh u daljnjem životu i radu.
Danas je održana 10. sjednica Gradskog vijeća Grada Belog Manastira koja je započela minutom šutnje u znak počasti preminulom dugogodišnjem vijećniku Ivanu Šutalu, koji je preminuo u 75. godini života.
Na sjednici je bilo prisutno 13 od ukupno 14 vijećnika, a raspravljalo se o 19 točaka dnevnog reda. Naglasak je stavljen na izvješća o upravljanju objektima u vlasništvu Grada, uključujući peer centar i društvene domove, dok su pojedine točke obuhvatile i davanje potrebnih suglasnosti za rad gradskih ustanova. Vijećnici su također većinom glasova donijeli odluku o davanju suglasnosti za preuzimanje manjeg poslovnog udjela u trgovačkom društvu Baranjska čistoća od strane Općina Bilje.
Među važnijim odlukama izdvojene su izmjene Odluke o socijalnoj skrbi, kojima se uvodi nova mjera prijevoza onkoloških bolesnika do Klinički bolnički centar Osijek.
Gradonačelnik Igor Pavelić prije same sjednice istaknuo je:
„Današnja sjednica je u fokusu upravljanja objektima u vlasništvu Grada, tu su Peer centar i društveni domovi. Osim toga, jedna od važnijih odluka je izmjena Odluke o socijalnoj skrbi, kojom dodajemo članak koji definira prijevoz onkoloških bolesnika do KBC-a Osijek. Ovom odlukom Grad želi pokriti tu osjetljivu skupinu osoba.“
Dodao je i:
„Po pitanju onkoloških bolesnika, javnost će biti pravovremeno informirana. Planiramo uputiti i javni poziv kako bi se zainteresirane osobe mogle prijaviti, a ujedno ćemo na taj način imati jasan uvid u broj korisnika. Detalji se još usuglašavaju, a donošenje odluke na sjednici Gradskog vijeća prvi je korak.“
U sklopu aktualnog sata, vijećnici su postavljali pitanja o aktualnim temama. Vijećnik Marko Bogatić (SDP) postavio je pitanje o projektu proširenja pročistača otpadnih voda u Belom Manastiru, istaknuvši kako su prošle gotovo dvije godine od raskida ugovora s turskom tvrtkom Ersa, vrijednog oko 7 milijuna eura.
Gradonačelnik je odgovorio kako se u narednim tjednima očekuje potpisivanje ugovora s novim izvođačem, uz rok završetka radova od godinu dana, dok je spor s tvrtkom Ersa trenutno na sudu i iznos eventualne naknade još nije poznat.
Na pitanje vijećnika Andrej Jurić (SDP), vezano uz nedostatak parkirnih mjesta kod dječjeg vrtića, gradonačelnik je pojasnio:
„Svjestan sam da je prostor sužen i ograničen. Uz proširenje vrtića planira se izgradnja šest novih parkirnih mjesta za djelatnike, čime će se osloboditi postojeći prostor, a dodatnim projektom osigurat ćemo još deset parkirnih mjesta.“
Vijećnik Ivan Juratovac s nezavisne liste osvrnuo se na rad odbora, naglasivši kako termini održavanja sjednica pojedinih odbora u jutarnjim satima ne odgovaraju svim članovima jer dio njih radi u jutarnjim smjenama, te je zatražila da se ubuduće više pažnje posveti određivanju termina kako bi svi ili barem većina članova odbora mogli sudjelovati.
Bogatija Uskrsna košarica ove godine stoji 486,05 eura i skuplja je za 11,7 posto, srednja stoji 282,11 eura i skuplja je za deset posto, a skromna košta 129,01 eura i skuplja je 5,09 posto nego lani, pokazuje izračun Nezavisnih hrvatskih sindikata (NZS) predstavljen u utorak.
Uskrs je blagdan koji se tradicionalno slavi u krugu obitelji, uz zajednički stol i osjećaj pripadnosti, bez obzira na materijalne mogućnosti. Međutim, i ove godine mnoge će obitelji Uskrs dočekati s povećanom zabrinutošću, nastojeći, unatoč rastu troškova života, zadržati dostojanstvo i obilježiti blagdane u skladu s običajima.
Prema posljednjim podacima godišnja stopa inflacije u veljači 2026. godine iznosila je 3,8%,dok su cijene hrane rasle za 2,9% na godišnjoj razini.
Istraživanjem cijena na terenu zapaženo je kako i dalje postoje velike razlike u cijenama istih namirnica, ovisno o lokaciji, kako na tržnicama, tako i u trgovačkim lancima”, stoji u priopćenju NZS-a. Dodaju kako su osobito izražene razlike u cijenama voća i povrća, svježeg mesa, ribe, jaja i pekarskih proizvoda.
Čak i na istoj lokaciji cijene mogu varirati i do 100 posto, najčešće zbog razlika u kvaliteti i podrijetlu proizvoda, upozoravaju iz NZS-a, naglašavajući kako takve okolnosti zahtijevaju dodatne napore građana u potrazi za povoljnijom kupnjom.
Kako navode, većina proizvoda iz uskrsne potrošačke košarice i ove je godine bila obuhvaćena akcijskim ponudama, pri čemu su sniženja u nekim slučajevima dosezala i do 60 posto. Unatoč tome, ukupna vrijednost košarice i dalje je viša nego prošle godine, što pokazuje da su i proizvodi na popustu skuplji nego lani, stoji u priopćenju.
Nezavisni hrvatski sindikati navode kako sadržaj blagdanskog stola prate od Velikog petka do Uskrsnog ponedjeljka, a potrošačku košaricu dijele na skromnu, srednju i bogatiju, kako bi prikazali razlike u mogućnostima građana.
Sadržaj košarica razlikuje se prema vrsti i kvaliteti namirnica. Tako bogatija košarica uključuje skuplje proizvode poput bakalara, teletine, janjetine i kuhane šunke, dok srednja sadrži jeftinije varijante poput oslića, odojka i rolane šunke. Skromna košarica temelji se na osnovnim namirnicama, poput jeftinijih dijelova svinjetine, srdele i sušene lopatice, uz vrlo ograničen izbor ostalih proizvoda, ističe se u priopćenju.
Dodaju kako skromna košarica ne uključuje slatkiše, grickalice ni pića, već podrazumijeva isključivo osnovne namirnice potrebne za blagdanske dane, uz dodatni napor građana u traženju najjeftinijih proizvoda.
Cijene su bilježene u velikim trgovačkim lancima i na tržnicama, a pri obradi su korištene prosječne i najčešće zabilježene cijene, navode iz NZS-a.
U usporedbi s prošlom godinom, bogatija košarica poskupjela je s 435,12 na 486,05 eura, srednja s 256,47 na 282,11 eura, a skromna sa 122,76 na 129,01 euro.
Tako je bogatija košarica ove godine skuplja za 11,70%, srednja za 10%, a skromna za 5,09%.
U izračun nisu uključeni darovi ni troškovi putovanja, a iz NZS-a upozoravaju kako dio građana ni ove godine neće moći priuštiti ni najskromniju blagdansku košaricu, stoji u priopćenju.
