Za sve dodatne informacije oko odnošenja robe možete nazvati na 031/499-924 ili 031/701-275.
Gradsko društvo Crvenog križa Beli Manastir uputilo je apel građanima da ne ostavljaju donacije ispred zgrade, jer roba često tijekom noći završi razbacana i oštećena.
Kako navode iz Crvenog križa, trenutačno ne primaju robu zbog raščišćavanja skladišta, pa mole građane za razumijevanje dok se ne stvore uvjeti za ponovno zaprimanje donacija.
– Molimo vas da ne ostavljate robu ispred zgrade jer preko noći završi razbacana, kao što se može vidjeti na fotografiji – poručili su iz Crvenog križa.
Za sve dodatne informacije oko odnošenja robe možete nazvati na 031/499-924 ili 031/701-275.
Kako neslužbeno doznaje RTL, postoji mogućnost da distributeri i ne podignu cijene ovog utorka, kako bi izbjegli mogućnost da im Vlada ponovo uvede uredbu o ograničenju maloprodajnih cijena
U utorak bi na benzinskim postajama u Hrvatskoj trebale stupiti na snagu nove cijene goriva. Prema neslužbenim informacijama, očekuje se osjetnije poskupljenje dizela, i to za oko 21 cent po litri, što bi značilo približno 10 i pol eura više za puni spremnik. Benzin bi također trebao poskupjeti, ali nešto manje – oko 7 centi po litri, odnosno oko tri i pol eura više po rezervoaru.
Gorivo je poskupjelo na mediteranskom tržištu, pogotovo dizel, 40 posto, objašnjava za RTL predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike.
“Što kad prevedemo u situaciju kod nas na crpkama to znači da bi prema današnjim cijenama benzin mogao otići gore za 7 centi, a dizel za 21 cent. Takva je znači situacija”, rekao je Marijan Krpan.
Dodaje i da bi nas takve cijene na benzinskim postajama trebale očekivati već u utorak.
No pojavila se i jedna druga mogućnost. Kako neslužbeno doznaje RTL, postoji mogućnost da distributeri i ne podignu cijene ovog utorka, kako bi izbjegli mogućnost da im Vlada ponovo uvede uredbu o ograničenju maloprodajnih cijena.
Procjena je, naime, da je financijski isplativije samostalno podnijeti teret onoga što se događa na tržištu naftnih derivata nego da im Vlada ponovno ograniči cijene, kako je bilo s početkom rata u Ukrajini.
Najviša dnevna temperatura ovih dana od 16 do 19 °C
U petak će u većini Hrvatske biti pretežno sunčano i razmjerno toplo. Ujutro mjestimice magla. Vjetar slab, poslijepodne na istoku do umjeren istočni, na Jadranu jugozapadni i sjeverozapadni. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom od 15 do 19 °C, prognoza je DHMZ-a.
foto: DHMZ
Vikend pred nama pretežno sunčan i iznadprosječno topao
U subotu nas čeka pretežno vedro i danju iznadprosječno toplo. Ujutro tek ponegdje magla. Vjetar većinom slab, na moru ujutro ponegdje umjerena bura, popodne jugozapadnjak. Najniža temperatura od -1 do 4, na obali i otocima između 6 i 10 °C. Najviša dnevna od 16 do 19 °C, stoji u prognozi.
U nedjelju se nastavlja pretežno sunčano i stabilno vrijeme. Ujutro svježije, uz temperature između 4 i 7 °C u unutrašnjosti. Tijekom dana bit će ugodno toplo uz najvišu temperaturu od 15 do 17 °C, uz slab do umjeren vjetar.
Realni promet od trgovine na malo u Hrvatskoj u siječnju 2026. godine porastao je na godišnjoj razini, dok je u odnosu na prethodni mjesec zabilježen pad, pokazuju podaci koje je objavio Državni zavod za statistiku.
Prema objavljenim podacima, sezonski i kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo u siječnju 2026. realno je pao za 1,2 posto u odnosu na prosinac 2025. godine.
Na mjesečnoj razini rast je zabilježen u segmentu trgovine prehrambenim proizvodima, gdje je promet porastao za 1,9 posto. Istodobno je došlo do pada u drugim kategorijama. Promet na malo motornim gorivima i mazivima smanjen je za 11,3 posto, dok je promet od trgovine na malo neprehrambenim proizvodima (bez goriva i maziva) pao za 0,5 posto.
S druge strane, na godišnjoj razini nastavlja se pozitivan trend u maloprodaji. U siječnju 2026. godine, u usporedbi s istim mjesecom 2025., kalendarski prilagođeni promet od trgovine na malo realno je porastao za 3,0 posto, čime se nastavlja rast koji traje već 34 mjeseca zaredom.
Najveći godišnji rast ostvaren je u segmentu trgovine hranom, pićem i duhanskim proizvodima, gdje je promet porastao za 6,1 posto. Rast je zabilježen i kod neprehrambenih proizvoda (bez goriva i maziva), gdje je promet veći za 5,4 posto u odnosu na prošlu godinu.
Istodobno je promet na malo motornim gorivima i mazivima pao za 5,7 posto na godišnjoj razini, što je jedina kategorija koja je zabilježila pad u odnosu na siječanj prošle godine.
Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da unatoč blagom mjesečnom padu, maloprodaja u Hrvatskoj i dalje bilježi stabilan rast na godišnjoj razini, ponajviše zahvaljujući povećanoj potrošnji hrane i neprehrambenih proizvoda.
Stopa od pet posto za plin, grijanje i ogrjev trebala bi vrijediti do 31. ožujka 2027. kako bi se izbjeglo poskupljenje od travnja ove godine
Vlada Republike Hrvatske u četvrtak je predložila izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost prema kojima bi se primjena snižene stope PDV-a od pet posto na energente produžila do 31. ožujka 2027. godine.
Snižena stopa PDV-a odnosi se na isporuke prirodnog plina i grijanja iz toplinskih stanica, uključujući i pripadajuće naknade, kao i na ogrjevno drvo, pelete, brikete i sječku.
Ova mjera, koja je već nekoliko puta produljivana, trenutno vrijedi do 31. ožujka ove godine. Predloženim izmjenama njezina bi se primjena nastavila kako bi se spriječilo povećanje cijena energenata od 1. travnja.
Naime, bez produženja snižene stope PDV-a porez na energente ponovno bi porastao na 13 posto. Ministarstvo financija procjenjuje da bi takvo povećanje moglo utjecati na rast cijena energenata, ali i na standard građana te poslovanje poduzetnika.
Prema procjeni fiskalnog učinka, produljenje ove mjere značit će manji prihod državnog proračuna od oko 47 milijuna eura. Od toga se oko 35 milijuna eura odnosi na razdoblje od 1. travnja do 31. prosinca ove godine, dok se preostalih 12 milijuna eura odnosi na razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka sljedeće godine.
Nekoliko darivatelja dali su krv više od 88, 82, 71, 69 i 68 puta, a darivanju je pristupilo i nekoliko novih davatelja
U organizaciji Policijske uprave osječko-baranjske i Regionalnog kluba IPA (Internarional police association) osječko-baranjske jučer je provedena akcija dobrovoljnog darivanja krvi u Policijskoj upravi osječko-baranjskoj kojoj se odazvalo 52 davatelja.
Za istaknuti je nekoliko darivatelja koji su dali krv više od 88, 82, 71, 69 i 68 puta, a darivanju je pristupilo i nekoliko novih davatelja.
“U ime organizatora akcije zahvaljujemo svima davateljima na sudjelovanju i iskazanoj humanosti jer su svojim primjerom pokazali solidarnost i brigu za zajednicu.
Policijska uprava osječko-baranjska i Regionalni klub IPA osječko-baranjske će i u buduće organizirati dobrovoljno darivanje krvi u svojim prostorima.”, navodi se u priopćenju.
Po drugi put u Baranji, u organizaciji Hrvatskih šuma, održat će se gastro manifestacija „Dani divljači – lov na gurmanske užitke“. Manifestacija će se održati od 20. do 22. ožujka od 9 do 21 sat u Lovačkom domu „Zlatna Greda“.
S dolaskom proljeća, kada se priroda budi, dani postaju duži, a mirisi svježine i zelenila ispunjavaju zrak – pravo je vrijeme za uživanje u autentičnim okusima domaće kuhinje.
Upravo takav doživljaj, po drugi put na prostoru Baranje, a u organizaciji Hrvatskih šuma, očekuje posjetitelje gastro manifestacije „Dani Divljači – lov na gurmanske užitke“, koja će se održati u proljetnom periodu od 20. do 22. ožujka u vremenu od 09.00 do 21.00 sati u Lovačkom domu „Zlatna Greda“ u srcu Baranje.
Zbog ograničenosti kapaciteta svoj dolazak potrebno je prethodno najaviti na broj 099 527 0623 ili na broj 091 907 4795.
Nakon uspješno održanog jesenskog izdanja u Delnicama, Bjelovaru i na Jankovcu prošle godine, „Dani Divljači“ nastavljaju svoju gastronomsku priču proljetnim izdanjem u Baranji – poznate po bogatoj tradiciji, netaknutoj prirodi i vrhunskoj eno-gastro ponudi.
Posjetitelje očekuju jela pripremljena prema tradicionalnim recepturama, s naglaskom na kvalitetne sastojke i autentične okuse divljači. Na meniju će se tako naći gulaš od divljači, burgeri, rižota od fazana i jelena, špikovani jelenski but, odrezak od divlje svinje i divlje prase pod pekom
Ova manifestacija idealna je prilika za bijeg iz svakodnevice i uživanje u prvom proljetno vikendu uz slasne zalogaje, ugodnu atmosferu i druženje u prirodnom okruženju Baranje. Hrvatske šume pozivaju sve ljubitelje dobre hrane, tradicionalne kuhinje i boravka na svježem zraku da posjete Lovački dom Zlatna Greda i dožive jedinstveni gastronomski doživljaj.
Rat na Bliskom istoku već se odražava na globalna energetska tržišta, a posljedice se postupno prelijevaju i na hrvatsko tržište goriva i plina. Stručnjaci upozoravaju na rast cijena nafte i derivata, ali ističu kako trenutačno nema neposredne prijetnje sigurnosti opskrbe energentima u Hrvatskoj.
O utjecaju sukoba na energetski sustav u HRT-ovoj emisiji “U mreži Prvog” govorili su predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan i predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin Dalibor Pudić. Krpan je upozorio da je već u prvih nekoliko dana sukoba zabilježen rast cijena nafte na svjetskim tržištima.
“Kako ulazimo u šesti dan rata, cijene su porasle i za Brent i za West Texas Intermediate. Prije napada bile su ispod 70 dolara po barelu, a sada je Brent iznad 80 dolara, dok je WTI nešto ispod 80”, rekao je.
Poskupljenje dizela i benzina
Za hrvatsko tržište, međutim, važniji je rast cijena derivata na mediteranskom tržištu. “Bitnije je da su derivati skočili. Benzin je porastao oko 100 dolara po toni, a dizel čak 300 dolara po toni i taj rast se nastavlja. Kada tih 300 dolara prevedemo na cijene na benzinskim crpkama, to znači poskupljenje od oko 20 do 21 centa”, objasnio je Krpan.
Ako se trenutačne razine zadrže, procjenjuje da bi benzin mogao poskupjeti između pet i šest centi po litri.
Krpan ističe da bi strateške zalihe energenata trebale ublažiti eventualne poremećaje na tržištu. “Svaka država Europske unije mora imati obavezne zalihe za 90 dana. Sjedinjene Američke Države imaju i veće rezerve, u Louisiani više od pola milijarde barela, što omogućuje brzu reakciju na tržišne šokove”, kazao je.
Dodaje i da Hrvatska raspolaže vlastitim strateškim zalihama. “Agencija za ugljikovodike drži obavezne zalihe i imamo dovoljno za tri mjeseca”, istaknuo je.
Skok cijena plina na europskom tržištu
Kada je riječ o kretanjima na tržištu plina, Pudić je kazao da je i ondje zabilježen nagli rast cijena. “Skočile su s oko 32 eura na više od 60 eura po megavatsatu, no potom su se korigirale i sada su oko 50 eura”, kazao je.
Dodaje i da to za sada ne znači izravan rast cijena za kućanstva. “Za kućanstva na javnoj usluzi to ne znači ništa, a i oni koji su na tržišnoj usluzi imaju ugovore koji vrijede do 1. listopada”, pojasnio je Pudić.
Ako kriza potraje i cijene ostanu povišene, posljedice bi se prije svega mogle osjetiti u gospodarstvu. “Ako dođe do većih poremećaja, oni će se prije svega preliti na poduzetnike koji plin kupuju na tržištu”, upozorava.
Unatoč napetostima na tržištu, sigurnost opskrbe plinom u Hrvatskoj trenutačno nije ugrožena. “I ove zime smo imali razdoblja vrlo niskih temperatura i potrošnja je bila oko 30 posto veća nego u prvih 15 dana prošle godine, ali nije bilo poremećaja”, kazao je Pudić.
Dodaje da Hrvatska raspolaže s više dobavnih pravaca te skladištima plina, iako su ona trenutačno relativno slabo popunjena. “Skladišta su prije desetak dana bila popunjena oko 13 posto. To sada nije problem, ali ako kriza potraje, može se postaviti pitanje tko će ih puniti po tako visokim cijenama”, zaključio je.
Tvrtke su podnosile zahtjeve za donacije iako nisu organizirale događaje, a dio dobivenog novca vraćao se osumnjičenima. Na taj je način isplaćeno gotovo 384 tisuće eura, od čega više od 321 tisuće eura nije utrošeno u predviđene svrhe
USKOK je, na temelju kaznene prijave zadarske policije i financijskih izvida Porezne uprave, pokrenuo istragu protiv 20 osoba i dvije tvrtke zbog sumnje u zlouporabu položaja i ovlasti, primanje i davanje mita te pranje novca u sklopu zločinačkog udruženja. Među osumnjičenima je 19 hrvatskih državljana i jedna osoba s dvojnim, hrvatskim i talijanskim, državljanstvom, objavio je USKOK.
Prema sumnjama istražitelja, okrivljenici su se od 2018. do kraja 2025. u Zagrebu i drugim gradovima povezali u zajedničko djelovanje kako bi pribavili znatnu nepripadnu imovinsku korist. Novac se, kako se navodi, izvlačio kroz račune za radove na objektima u vlasništvu HEP-a koji uopće nisu izvedeni ili su izvedeni samo djelomično.
Osoba zadužena za nabavu slala je narudžbenice odabranim tvrtkama, koje su potom izdavale račune za radove. Račune je odgovorna osoba odobravala iako je, prema sumnjama USKOK-a, bilo poznato da radovi nisu obavljeni. Nakon isplate novca, dio sredstava vraćan je preko drugih tvrtki i dijeljen među sudionicima.
Sumnja se da su na taj način HEP oštećen za najmanje 1,2 milijuna eura.
Drugi dio sumnjivih aktivnosti odnosi se na donacije i sponzorstva za sportske događaje. Prema navodima istrage, tvrtke su podnosile zahtjeve za donacije iako nisu organizirale događaje, a dio dobivenog novca vraćao se osumnjičenima. Na taj je način isplaćeno gotovo 384 tisuće eura, od čega više od 321 tisuće eura nije utrošeno u predviđene svrhe.
Istražitelji također sumnjaju da je dio nezakonito stečenog novca opran kroz kupnju nekretnina u Zagrebu, Novskoj, Zlarinu i drugim lokacijama, u ukupnom iznosu većem od 650 tisuća eura.
USKOK je najavio da će sucu istrage predložiti određivanje istražnog zatvora za deset osumnjičenika, dok za ostale takav prijedlog nije podnesen. Istraga se nastavlja.
