Napadaj astme uglavnom započinje sve težim disanjem koje postaje ubrzano i plitko i popraćeno je hriptanjem.
Astma je kronična bolest specifična po upali dišnih puteva, a mnogo toga iz okoline može biti okidač za pogoršanje stanja i napadaje astme. Atopija i alergije kod djece najznačajniji su rizični faktor za pojavu astme.
Najčešći simptomi astme su napadaji kašlja, iritacija grla i nosa, teški izdisaji te općenito otežano disanje.
Kod nekih astmatičara se prije napada pojavljuje i bol u prsima te osoba tijekom napadaja zbog stezanja mišića grla često ima osjećaj kao da će se ugušiti. Napadaj astme uglavnom završava iskašljavanjem guste i ljepljive sluzi.
Astma se može spriječiti. Važno je pažljivo pratiti djecu kod kojih u obitelji postoji povijest bolesti astme jer su oni svakako pod većim rizikom. Jedini način za izbjeći napadaj jest izbjegavati uzročnike, prenosi Mamin kutak.
Pravilnim pristupom napadaji astme se u velikoj mjeri mogu izbjeći na sljedeće načine:
1. uzimajte terapiju redovito (po preporuci liječnika)
2. liječenjem akutnih stanja asmte
3. izbjegavajte okidače iz okoline
4. pratite stanje (te u dogovoru s liječnikom prilagođavajte terapiju)
5. usvojite plan liječenja u sve sfere svakodnevnog života (naučite “živjeti s astmom”)
Kod liječenja koriste se dvije vrste lijekova, oni koji djeluju trenutno na najizraženiji simptom kod napadaja i oni koji dugoročno sprječavaju pojavu simptoma.
