Za istok Hrvatske danas od 19 sati upaljen je žuti meteoalarm zbog mogućnosti lokalno izraženijih pljuskova praćenih grmljavinom. Uz pljuskove je prolazno moguć i jak, na udare ponegdje olujan sjeverozapadni vjetar, a vjerojatnost grmljavine veća je od 60 posto.
Vrijeme će tijekom dana biti pretežno sunčano, no u unutrašnjosti se od sredine dana očekuje jači razvoj oblaka. Mjestimice su mogući pljuskovi s grmljavinom, a ponegdje oni mogu biti i izraženiji. Nestabilnosti će se prema večeri zadržavati i premještati, zbog čega se osobit oprez preporučuje upravo u večernjim satima.
Na Jadranu će biti pretežno sunčano, ali također nestabilno. Navečer pljuskova može biti i na sjevernom Jadranu.
Vjetar će na kopnu biti slab do umjeren sjeverozapadni, dok uz pljuskove prolazno može biti i jak. Na Jadranu će puhati jugozapadni vjetar, a navečer mjestimice i jugo.
Najviša dnevna temperatura zraka bit će uglavnom od 27 do 32 °C.
U Vardarcu su 30. svibnja 2026. godine održana finala Kupa Nogometnog središta Beli Manastir za mlađe kategorije. Mladi nogometaši pokazali su borbenost, talent i sportski duh, a publika je mogla uživati u četiri finalna susreta.
U kategoriji prednatjecatelja naslov pobjednika osvojio je NK Borac iz Kneževih Vinograda, koji je uvjerljivo svladao HNK Bilje rezultatom 5:0. Za najboljeg igrača finala proglašen je Jakov Brumen iz NK Borac.
U kategoriji početnika slavila je momčad ŠNK Baranja-Belje 2, koja je bila bolja od NK Bratstvo Jagodnjak rezultatom 6:2. Najboljim igračem proglašen je Amon Horvat iz ŠNK Baranja-Belje.
Finale mlađih pionira donijelo je vrlo neizvjesnu utakmicu u kojoj je HNK Bilje minimalnim rezultatom 1:0 pobijedio NK Borac iz Kneževih Vinograda. Najbolji igrač susreta bio je Filip Devald iz HNK Bilje.
U kategoriji pionira odigrana je uzbudljiva završnica između NK Vardarac i NK Borac iz Kneževih Vinograda. Pobjedu je odnijela momčad NK Borac rezultatom 2:1, a za najboljeg igrača proglašen je Matej Knez iz NK Borac.
Kada je sletio u Budimpeštu, Matthew McGrath već je znao da se vraća tamo gdje mu je srce ostalo. Iako formalno nije sletio u Hrvatsku, osjećaj je bio isti — ponovno je bio blizu Baranje, ljudi koji su ga prihvatili i kraja koji je u kratkom vremenu postao njegov dom.
Omiljeni baranjski Amerikanac ovih je dana ponovno u Baranji. Došao je na deset dana, kako bi riješio privatne obveze, platio režije za kuću, odradio nekoliko sastanaka vezanih uz moguće suradnje i ponovno vidio ljude koji mu, kako kaže, daju snagu.
– Kad sam sletio u Budimpeštu, bio sam presretan jer sam znao da se vraćam kući. Pomislio sam: evo me opet blizu Hrvatske, opet sam tu. Taj osjećaj teško je opisati. Ovdje imam jako puno prijatelja, poznanika i ljudi koji su me uvijek dočekivali gostoljubivo, srdačno i s puno pozitive. To mi daje dodatnu snagu – ispričao je Matthew McGrath.
Na pitanje kako se danas osjeća ponovno biti u Baranji, nakratko je zastao. Odgovor nije došao odmah. Emocije su bile jače od riječi, a kroz suze je priznao ono što njegovi pratitelji i prijatelji već dobro znaju — Baranja za njega nije samo mjesto u kojem je živio, nego prostor kojem se vraća kao kući.
– Ovdje mi se jako sviđa i ovdje se osjećam kao kod kuće. Hvala mojim ljudima, prijateljima i poznanicima. Ovo pitanje me baš dirnulo. Nisam očekivao da ću pustiti suze – rekao je McGrath.
Njegova povezanost s Baranjom nije nastala preko noći. Matthew je u Hrvatsku doselio u listopadu 2004. godine iz Pittsburgha. Najprije je živio u Zagrebu, a potom se preselio u Zmajevac. Ondje je vrlo brzo postao dio lokalne zajednice, čovjek kojeg su ljudi zaustavljali, pozdravljali i prihvatili kao svoga.
Široj javnosti postao je poznat zahvaljujući profilu @gdje_si_metju na TikToku, Facebooku i Instagramu. U svojim videima na autentičan, duhovit i topao način prikazivao je svakodnevni život u Slavoniji i Baranji, lokalne običaje, male obrte, tradiciju i ljude. Upravo zbog toga mnogi su ga doživjeli kao najboljeg promotora ruralne Hrvatske — ne službenog, nego iskrenog.
No njegova hrvatska priča prekinuta je administrativnim pravilima. Dozvolu boravka nije mogao produžiti jer nije uspio pronaći posao s dovoljno visokom plaćom koja bi mu omogućila dobivanje takozvane plave karte. Kaže kako bi danas možda mogao pronaći način da sam riješi pitanje stalnog boravka, no problem je što je ista procedura znatno složenija za ostatak njegove obitelji. Zbog toga su morali tražiti drugo rješenje i krenuti dalje.
Baranju su napustili u listopadu 2025. godine i otišli u Pittsburgh, gdje su nekoliko mjeseci živjeli kod njegove majke.
– Živjeli smo kod moje mame, što je u Baranji sasvim normalno, da više generacija bude u istoj kući, ali u Americi to nije toliko često. Moja mama nas je jako lijepo primila. Bilo joj je drago što smo došli kao obitelj – rekao je Matthew.
Djeca su ondje krenula u školu koju je i sam pohađao, a Matthew se zaposlio i nastavio raditi ono po čemu je postao prepoznatljiv — snimati priče, ljude i atmosferu. Radio je i za Hrvatsku bratsku zajednicu u dijaspori, a hrvatska zajednica u Pittsburghu, kaže, dočekala ga je otvorena srca.
– Svi su me jako lijepo primili. Radio sam snimanja za Hrvatsku bratsku zajednicu, zvali su me i na Tamburica Fest. U Pittsburghu smo bili oko šest mjeseci – ispričao je.
Ipak, život u Americi nije bio ono što su tražili. Obitelj je morala donijeti novu odluku. Povratak u Hrvatsku nije bio moguć zbog neriješenog statusa boravka, a životni planovi ponovno su morali biti prilagođeni okolnostima.
– Supruga nije htjela roditi dijete u SAD-u. Razmišljali smo što dalje i odlučili otići u Meksiko, jer ondje dijete po rođenju može dobiti državljanstvo, a na temelju toga i mi bismo mogli riješiti stalni boravak. Amerika nam kao način života nije odgovarala, a povratak u Hrvatsku tada nije bio opcija zbog papira. Morali smo smisliti plan B – objasnio je McGrath.
Danas s obitelji živi u Meksiku. Djeca idu u španjolsku školu i ondje svakodnevno koriste španjolski jezik, no kod kuće razgovaraju na hrvatskom. Obitelj se, kaže, prilagođava novoj sredini jer drugog izbora nema. Ipak, Hrvatska ostaje plan kojem se žele vraćati.
– Čim riješimo stalni boravak u Meksiku, planiramo doći u Hrvatsku na 90 dana. Još ne znam kada, jer put nije jeftin, pogotovo za nas šestero, ali doći ćemo sigurno – istaknuo je.
I dok se njegov privatni život odvija između kontinenata, otvorilo se i novo profesionalno poglavlje. Kontaktirala ga je Hrvatska radiotelevizija, koja je prepoznala njegov način rada, energiju, poznavanje hrvatskog jezika i snažnu povezanost s publikom.
– HRT me kontaktirao jer su čuli da dobro radim videe, da imam dosta ljudi koji me prate i podržavaju, a uz to dobro govorim hrvatski. Dali su mi priliku i uputili me u hotel u kojem će Hrvatska imati bazni kamp i gdje će boraviti reprezentacija. Otišao sam tamo sam i napravio reportažu na svoj način. Snimao sam pripreme i nakon toga su mi ponudili posao – rekao je.
Na Svjetskom prvenstvu 2026. godine trebao bi raditi za HRT tijekom grupne faze. Bit će akreditirani novinar, imat će pristup stadionima i treninzima, no njegova zadaća neće biti klasično praćenje utakmica. Njegov posao bit će ono što najbolje radi — tražiti ljude, atmosferu i priče.
Pratit će navijače, snimati odakle dolaze, kako se osjećaju, što očekuju od prvenstva i kako doživljavaju Hrvatsku reprezentaciju. Upravo u takvim pričama Matthew se najbolje snalazi, jer ih ne promatra samo kao novinar, nego kao čovjek koji zna što znači pripadati dvjema kulturama.
Priznaje, ipak, da mu televizijska ozbiljnost nije uvijek najprirodnija.
– Moram priznati, nije mi bilo lako jer sam morao biti ozbiljan. Ja sam po prirodi uvijek za smijeh i zezanciju, ali ovo je posao koji traži odgovornost – rekao je.
Zanimljivo je da mu ovo neće biti prvi televizijski angažman na Svjetskom prvenstvu. Još 2006. godine, tijekom prvenstva u Njemačkoj, radio je za japansku televiziju kao prevoditelj s hrvatskog na engleski. Budući da su Hrvatska i Japan igrali u istoj skupini, bio je prisutan na konferencijama za medije, postavljao pitanja igračima i izbornicima te uzimao izjave nakon utakmica. S japanskom ekipom proveo je 19 dana putujući i prateći reprezentaciju izbliza.
– Tada sam sam sebi rekao da je to najbolji posao u mom životu. I stvarno je ostao najbolji posao sve do danas. A sada, nakon 20 godina, ponovno sam dobio gotovo isti posao – prisjetio se Matthew.
Na kraju, u svom prepoznatljivom stilu, uz osmijeh je dodao kako sada ima još jedan razlog više da navija za Hrvatsku.
– Očekujem da Hrvatska dođe do finala, jer ću tako duže zadržati posao na HRT-u – rekao je kroz smijeh.
Iza osmijeha i šale, ipak, ostaje priča o čovjeku koji je u Baranji pronašao nešto što se ne može jednostavno administrativno objasniti. Pronašao je ljude koji ga nisu zaboravili.
– Kad god mi dođu teški trenuci, pročitam poruke podrške ili komentare ispod svojih videa. Odmah mi bude lakše i srce mi bude puno. Ljudi me nisu zaboravili, iako dugo nisam bio s njima. To mi jako puno znači – rekao je Matthew.
Njegov povratak u Baranju traje kratko, ali emocija koju je donio sa sobom pokazuje da udaljenost nije prekinula vezu. Za Matthewa McGratha Baranja je ostala mjesto kojem se vraća, kraj koji ga je prihvatio i dom daleko od doma.
U Interpretacijskom etno-centru Karanac jučer je svečano otvoren šesti Vinatlon, manifestacija koja u organizaciji Udruge vinogradara Baranje Zmajevac i uz snažnu podršku Osječko-baranjske županije okuplja vrhunske vinare i vinogradare iz Slavonije, hrvatskog Podunavlja, ali i šire.
Dvodnevni program, koji se danas nastavlja u Zmajevcu, započeo je dodjelom šampionskih titula Dunava, a otvorenju su nazočili osječko-baranjska županica Nataša Tramišak, saborski zastupnici Stipan Šašlin i Robert Jankovics, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Domagoj Mikulić, načelnik Općine Kneževi Vinogradi Vedran Kramarić te brojni drugi uzvanici.
Županica Nataša Tramišak istaknula je kako je Vinatlon izvrsna prilika za predstavljanje vrhunskih i kvalitetnih vina, ponajprije baranjskih, ali i vina iz drugih vinogorja uz Dunav.
– Vinatlon je lijepa prilika da se prezentiraju vrhunska i kvalitetna vina, prvenstveno baranjska, ali i iz drugih vinogorja uz Dunav jer, kao što i sam naziv najvažnije nagrade kaže, ona je šampion Dunava. Sigurna sam da sva vina koja su ovdje predstavljena postižu sve bolju kvalitetu i da na poseban način dodatno privlače turiste na naše područje – naglasila je županica Tramišak.
Dodala je kako se Osječko-baranjska županija sve snažnije pozicionira kao atraktivna eno-gastro i turistička destinacija.
– Volimo se pohvaliti svojom eno i gastro ponudom, a sve više to prepoznaju i turisti koji nam dolaze. Osječko-baranjska županija je prošle godine bila rekorder po rastu broja noćenja i dolazaka. Do sada imamo 120.000 ostvarenih noćenja, što je porast od 8 posto, a svima će ovo sigurno biti rekordan mjesec. Tomu, naravno, doprinose svi naši vrijedni vinari, ugostitelji i turistički djelatnici. Puno je investicija u javnu turističku infrastrukturu, a probudilo se i poduzetništvo. Grade se novi hoteli i drugi smještajni kapaciteti i sigurna sam da će sve to zajedno biti dobra osnova za privlačenje još više turista i jačanje te gospodarske grane – poručila je Tramišak.
Načelnik Općine Kneževi Vinogradi Vedran Kramarić istaknuo je kako je općina posljednjih godina prepoznata kao jedna od najvažnijih ruralnih turističkih destinacija u Hrvatskoj.
– Odnijeli smo dvije nagrade za najbolju destinaciju ruralnog turizma i brojne nagrade Suncokret ruralnog turizma. Struka je prepoznala 20 vrhunskih vinara, jedinstvenu vinsku ponudu, kao i vinsku arhitekturu naših vinskih cesta i podruma. Vinatlon i slične manifestacije služe tomu da privučemo nove goste i posjetitelje – rekao je Kramarić.
O ovogodišnjem interesu vinara najbolje govori podatak koji je iznijela Gabriela Gerštmajer iz organizacije manifestacije.
– Ove godine na ocjenjivanje je pristiglo 119 uzoraka vina iz tri države. Nikad veći odaziv i moram napomenuti da prevladavaju cvjetna vina – istaknula je Gerštmajer.
Najvažnija nagrada, Šampion Dunava, pripala je vinu „Demon Syrah“ iz 2024. godine vinarije Maul iz Villánya u Mađarskoj, a nagradu je dodijelila županica Nataša Tramišak.
Uz glavnog šampiona dodijeljene su i šampionske titule za najbolja vina u više kategorija. Najboljim bijelim vinom proglašena je „Goldberg graševina“ iz 2024. godine Vina Belje iz Darde. Najbolje predikatno vino je „Graševina i.b.b.“ iz 2017. godine vinarije Kovats iz Suze, dok je najboljim ružičastim vinom proglašen „Rosé“ iz 2024. godine Royal Hilla iz Draža. Titulu novinarske graševine osvojila je „Graševina Jarčevo brdo“ iz 2025. godine vinarije Svijetli dvori iz Karanca.
Prvi dan Vinatlona zaokružen je koncertom Gorana Karana, a program se danas nastavlja u Zmajevcu, gdje će baranjski surduci ponovno postati prava vinska razglednica Baranje.
Od 14 sati posjetitelje očekuju kušanje vina, vinske igre, stručne radionice, vođene degustacije, slikanje vinom, sajam domaćih proizvoda te opuštena šetnja od vinarije do vinarije. Organizatori pozivaju sve ljubitelje vina, domaće hrane, tradicije i dobre atmosfere da posjete Vinatlon i uživaju u bogatom programu.
Subotnji program završit će velikim koncertom Nine Badrić, čime će šesti Vinatlon dobiti snažnu glazbenu završnicu i još jednom potvrditi da je Baranja jedno od najprivlačnijih eno-gastro odredišta kontinentalne Hrvatske.
Kako vinsku tradiciju, autentične podrume i priče vinogradarskih krajeva pretvoriti u snažnije turističke doživljaje i cjelogodišnji razlog dolaska gostiju, bila je središnja tema Konferencije o vinskom turizmu „Iter Vitis – Vinski krug baštine i turizma“, održane jučer u Novoj vinariji Vina Belje u Kamencu.
Konferencija je okupila predstavnike turističkog i vinskog sektora, stručnjake, institucije i dionike regionalnog razvoja iz Hrvatske i susjednih zemalja, s ciljem jačanja vinskog turizma, očuvanja baštine te povezivanja regija uz Dunav kroz zajedničke turističke sadržaje i iskustva.
Organizator konferencije bila je Hrvatska udruga za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“, uz pokroviteljstvo i partnerstvo Ministarstva turizma i sporta, Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Hrvatske turističke zajednice, Općine Kneževi Vinogradi, Turističke zajednice Osječko-baranjske županije, Turističke zajednice Baranje, Europske kulturne rute Iter Vitis i Udruge vinogradara Baranje Zmajevac.
Konferenciju je otvorio David Vlajčić, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, koji je istaknuo važnost vina, vinarstva i vinogradarstva u povezivanju poljoprivredne proizvodnje, kulturne baštine i turizma.
– Vino nije samo proizvod. Ono je emocija, baština i priča koja se prenosi kroz svaku čašu. Našim vinarima želim dobre godine i još kvalitetnija vina, kako bi hrvatsko vinarstvo bilo još snažnije pozicionirano, konkurentno i održivo – poručio je ministar Vlajčić.
Okupljene su pozdravili i Dijana Katica, predsjednica Hrvatske udruge za turizam i ruralni razvoj „Klub članova Selo“, Vedran Kramarić, načelnik Općine Kneževi Vinogradi, Mislav Matišić, direktor Turističke zajednice Osječko-baranjske županije, Igor Pavelić, gradonačelnik Belog Manastira i predsjednik Turističke zajednice Baranje, te Goran Ivanović, zamjenik župana Osječko-baranjske županije.
Dijana Katica naglasila je kako je konferencija posvećena vinskom turizmu, međunarodnoj suradnji, baštini, tradiciji i novim tehnologijama. Dodala je kako se događanje održava u okviru projekta Wine Heritage, koji se provodi kroz program Interreg Hrvatska – Srbija.
– Upravo je u Kamencu prije nekoliko godina potpisana povelja o povezivanju tridesetak hrvatskih vinskih destinacija. Taj se vinski krug danas širi, razvijaju se projekti diljem Hrvatske, a u izradi je nacionalna vinska turistička ruta – istaknula je Katica.
Zamjenik župana Goran Ivanović rekao je kako sam naziv događanja „vinski krug“ dobro opisuje ono što je potrebno u turizmu – zaokružena ponuda koja će goste dovesti u Slavoniju i Baranju.
– Bez eno-gastronomske ponude nema ozbiljnog turizma, ali nema ga ni bez kvalitetnih proizvoda i privatnih ulaganja. Osječko-baranjska županija posljednjih osam godina bilježi snažan turistički razvoj, a brojke to potvrđuju – rekao je Ivanović.
U uvodnim izlaganjima otvorene su teme koje određuju budućnost vinskog turizma, od stvaranja atraktivnih vinskih ruta i digitalne vidljivosti destinacija do prilagodbe vinogradarstva klimatskim promjenama. U nastavku konferencije održani su razgovori i panel-rasprave o razvoju vinskog turizma, povezivanju regija i revitalizaciji tradicijskih podruma.
Direktor Turističke zajednice Osječko-baranjske županije Mislav Matišić istaknuo je kako je konferencija ujedno i uvod u šesti Vinatlon.
– Prekrasan je dan u Baranjskom vinogorju, gdje međunarodnom konferencijom otvaramo šesti Vinatlon, priču koja spaja vino, baštinu, znanje, glazbu i gastronomiju. Sutra nastavljamo uz Bačvatlon, vrhunska vina i najbolji doživljaj Baranje – poručio je Matišić.
Načelnik Općine Kneževi Vinogradi Vedran Kramarić istaknuo je kako Vinatlon iz godine u godinu raste i prerasta u jednu od najvažnijih eno-vinskih manifestacija ovoga kraja.
– Vjerujem da će se Općina Kneževi Vinogradi upravo kroz ovakva događanja dodatno pozicionirati na vinskoj turističkoj karti Hrvatske kao jedna od vodećih vinskih destinacija kontinentalnog dijela zemlje. Ovogodišnja manifestacija predstavlja novi iskorak jer ima međunarodni karakter i povezana je s projektom Wine Heritage u okviru INTERREG Programa prekogranične suradnje Hrvatska – Srbija – istaknuo je Kramarić.
U panelima su sudjelovali predstavnici Hrvatske, Srbije i Mađarske, a govorilo se o potencijalu zajedničkog turističkog nastupa vinskih regija uz Dunav, razmjeni iskustava te stvaranju sadržaja koji povezuju vino, kulturnu baštinu i međunarodnu vidljivost destinacija.
Konferencija u Kamencu potvrdila je kako vinska baština predstavlja jedan od najsnažnijih turističkih potencijala Baranje i dunavskog prostora. Povezivanje destinacija, ulaganje u sadržaje, očuvanje tradicijskih podruma i razvoj suvremenih načina interpretacije otvaraju prostor za novu fazu vinskog turizma – onu u kojoj gost ne dolazi samo kušati vino, nego doživjeti kraj iz kojeg ono dolazi.
U povodu Dana državnosti Republike Hrvatske, članovi izaslanstva Osječko-baranjske županije, predvođeni županicom Natašom Tramišak jučer (29. svibnja 2026. godine) su položili vijenac i upalili svijeće ispred križa na platou Kapelice Kraljice mira u Osijeku. Vijence su položili i članovi izaslanstava Grada Osijeka na čelu sa zamjenikom gradonačelnika Draganom Vulinom, Policijske uprave osječko-baranjske, Hrvatske vojske te Koordinacije udruga branitelja i stradalnika Domovinskog rata Osječko-baranjske županije.
– S ponosom danas obilježavamo Dan državnosti Republike Hrvatske, sjećajući se svih onih koji su svojom žrtvom stvarali neovisnu i slobodnu Hrvatsku. Ponajprije, naravno, svih naših hrvatskih branitelja, ali i svih onih koji su se stoljećima, kroz generacije borili kako bi Hrvatska danas bila ono što jest: to je slobodna, neovisna i suverena država, koja pripada NATO savezu i koja hrabro korača naprijed. Nama koji danas obnašamo različite dužnosti velika je odgovornost i briga da nastavimo razvijati Hrvatsku kako bi sve one generacije koje su godinama sanjale hrvatsku državu imale priliku ostati ovdje, graditi svoju budućnost i kako bi se svi oni koji su odlazili iz zemlje imaju priliku vratiti se – naglasila je županica Nataša Tramišak.
Zamjenik gradonačelnika Osijeka, Dragan Vulin kazao je kako danas stojimo ispred popisa ljudi koji su svoje živote utkali u našu slobodu i neovisnost i ne smijemo ih zaboraviti. – Dugujemo im da ovaj grad i cijelu našu domovinu izgrađujemo kako bi bila što sličnija država onoj kakvu su je i oni sanjali – istaknuo je Vulin.
Grad Beli Manastir obilježit će Dan državnosti Republike Hrvatske u subotu, 30. svibnja 2026. godine, svečanim polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća u znak sjećanja i zahvalnosti hrvatskim braniteljima.
Obilježavanje će se održati s početkom u 10 sati na Trgu slobode, kod spomen-obilježja hrvatskim braniteljima „Hrvatska zemlja”.
Vijence će položiti i svijeće zapaliti gradonačelnik Igor Pavelić, zajedno s članovima Gradskog vijeća Grada Belog Manastira te predstavnicima i članovima braniteljskih udruga.
Program obilježavanja bit će održan dostojanstveno, s ciljem odavanja počasti hrvatskim braniteljima i svima koji su dali svoj doprinos stvaranju i obrani Republike Hrvatske.
Iz Gradske uprave Grada Belog Manastira pozivaju građane da se pridruže obilježavanju Dana državnosti Republike Hrvatske.
Prije 36 godina, 30. svibnja 1990., konstituiran je prvi demokratski izabrani Hrvatski sabor, čime je započelo novo poglavlje hrvatske povijesti. Taj datum danas se obilježava kao Dan državnosti Republike Hrvatske, u spomen na trenutak koji je označio prekid gotovo pola stoljeća dugog komunističkog sustava i početak demokratskih promjena.
Prvi višestranački Sabor radio je nešto više od dvije godine, ali je u tom razdoblju donio odluke koje su otvorile put hrvatskoj suverenosti i samostalnosti. U vrlo složenim političkim i međunarodnim okolnostima, upravo je taj saborski saziv imao ključnu ulogu u procesu raskida državno-pravnih sveza s bivšom SFRJ.
Samo nekoliko mjeseci nakon konstituiranja Sabora, Hrvatska se suočila s oružanom pobunom dijela lokalnih Srba, poznatom kao balvan revolucija, koja je 1991. godine prerasla u ratnu agresiju potpomognutu Jugoslavenskom armijom. Ipak, 30. svibnja 1990. godine bio je dan velikih očekivanja i nade, kada su oči hrvatske javnosti bile usmjerene prema Markovu trgu i prvom zasjedanju novoizabranih zastupnika.
Za predsjednika prvog demokratskog Sabora izabran je Žarko Domljan, dok su za potpredsjednike izabrani Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks. Stipe Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a dr. Franjo Tuđman za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske. U svom obraćanju Tuđman je istaknuo povijesnu ulogu Hrvatskog sabora kao čuvara suvereniteta hrvatskog naroda.
Prvi demokratski izbori održani su u dva kruga, u travnju i svibnju 1990. godine, uz vrlo visok odaziv birača od 84,40 posto. U tadašnjem Saboru, koji je imao 351 zastupnika raspoređenih u tri vijeća, najviše mandata osvojila je Hrvatska demokratska zajednica. Taj saziv ostao je zapamćen kao početak moderne hrvatske demokracije.
Dan državnosti obilježavao se 30. svibnja od 1991. do 2001. godine, nakon čega je taj datum bio Dan Hrvatskog sabora, dok je Dan državnosti premješten na 25. lipnja. Od 2020. godine Dan državnosti ponovno se obilježava 30. svibnja. Tim povodom diljem Hrvatske održavaju se svečana obilježavanja, polaganja vijenaca, mise za domovinu i prigodni programi u čast stvaranja suvremene hrvatske države.
