Organizacijski odbor NK “Škoadija poziva vas na turnir Nogometnih klubova „ŠOKADIJA“ sa područja Osječko baranjske, Vukovarsko srijemske i Brodsko posavske Županije koji u svom nazivu nose ime „Šokadija“.
Nogometni turnir će održati u Duboševici, danas 23. lipnja 2019. godine na igralištu nogometnog kluba u Duboševici s početkom u 12 sati. Gosti su: Šokadija BABINA GREDA, STRIZIVOJNA, STARI MIKANOVCI, ŠUMEĆE I DUBOŠEVICA.
Natjecanje se odvija u ukupno tri discipline; nogomet, šah i stolni tenis.
Raspored i satnica turnira:
12,00 sati Pozdravna riječ domaćina i otvaranje turnira 12,30 sati Polaganje vijenaca za sve poginule i nestale Hrvatske branitelje 13,00 sati Kvalifikacijske utakmice po skupinama 14,00 sati Natjecanje u igranju šaha i stolni tenis 15,00-17,30 sati Stanka i odmor 17,30 sati Polufinalna utakmica 18,30 sati Finale turnira i podjela pokala, plaketa i zahvalnica 20,00 sati Zajednička večera i druženje
Dan antifašističke borbe je državni blagdan u Republici Hrvatskoj koji se slavi 22. lipnja.
Obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kad je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi.
U bivšoj SFRJ se Dan antifašističke borbe slavio 27. srpnja – što je također bio Dan ustanka naroda Hrvatske – što je bilo povezano s događajima u Srbu, iako je osnutak sisačkoga odreda tom danu prethodio više od mjesec dana.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, utapanje je treći vodeći uzrok nenamjernih ozljeda u svijetu s udjelom od 7 % u skupini ozljeda. U svijetu godišnje od utapanja umre oko 360 000 osoba. Najviše je stradalih, njih 90 %, u gospodarski slabo i srednje razvijenim državama svijeta. Utapanje je među deset vodećih uzroka smrti u djece i mladih. Utapanje je, s oko stotinu umrlih osoba godišnje u zadnjem petogodišnjem razdoblju u Hrvatskoj treći ili četvrti uzrok smrtnosti od nenamjernih ozljeda iza padova, prometnih nesreća i otrovanja.
Povećanom riziku od utapanja izložene su sljedeće skupine: – mala djeca – neplivači – osobe muškog spola – osobe koje boluju od određenih kroničnih bolesti – osobe koje su konzumirale alkohol – osobe koje se kupaju u rijekama i jezerima
PREPORUKE ZA POVEĆANJE SIGURNOSTI U VODI Stalan nadzor djece u vodi Djeca trebaju biti pod stalnim nadzorom, čak i pri kupanju u kadi i malim, plastičnim bazenima. Mala se djeca mogu utopiti u vrlo maloj količini vode (u svega nekoliko centimetara visine) u kratkom vremenskom razdoblju. Stalan nadzor roditelja ili drugih odraslih osoba jedno je od osnovnih pravila sigurnosti i prevencije utapanja male djece.
Zaštita prilaza bazenima i kontejnerima za vodu Djeci je potrebno onemogućiti slobodan pristup bazenima, kontejnerima s vodom i drugim izvorima vode. Bazeni trebaju imati dovoljno visoke zaštitne ograde. Sigurnosni poklopci na kontejnerima s vodom, bunarima i drugim sličnim mjestima trebaju biti zaključani i osigurani od pristupa djece. U dvorištima u blizini kuća ne smiju se ostavljati kontejneri ili veće posude koje se mogu napuniti vodom.
Svladavanje vještine plivanja Plivanje povoljno utječe na srčano-žilni i dišni sustav, omogućuje ravnomjerno oblikovanje mišića i jača samopouzdanje. Naučeno plivanje smanjuje rizik utapanja kod male djece za 88%. Djecu koja su završila obuku plivanja potrebno je i dalje stalno nadzirati i pomagati u svladavanju i usavršavanju plivanja. Osim škola i tečajeva plivanja za djecu organiziraju se i tečajevi plivanja za odrasle. Odrasle osobe koje nisu dobri plivači trebaju se kupati u plitkom dijelu i pod nadzorom drugih odraslih osoba.
Nošenje sigurnosnog prsluka Djeca koja ne znaju plivati trebaju pod stalnim nadzorom odraslih osoba nositi sigurnosni prsluk primjeren njihovoj dobi, visini i težini. Djeca mogu koristiti i sigurnosne pojaseve ili rukavice, no prilikom njihove upotrebe potreban je dodatan oprez jer ne pružaju visok stupanj sigurnosti kao prsluk. Sigurnosni se prsluk preporučuje prilikom vožnje na čamcima ili drugim plovilima kod sve djece i odraslih osoba. I najbolji se plivači mogu utopiti prilikom pada u vodu u nepovoljnim vremenskim uvjetima kao što su veliki valovi i hladna voda.
Kupanje u rijekama i jezerima pod posebnim oprezom Kupanje u rijekama i jezerima treba biti pod povećanim oprezom zbog mutne vode, često neravnog dna i iznenadnih prijelaza u dubinu te struja i virova.
Poznavanje mjera sigurnog ponašanja u vodi Kupanje i plivanje osim zabave, nose i rizik od utapanja. Stoga svi trebaju usvojiti mjere sigurnog ponašanja u vodi – ulaziti postupno u vodu, plivati u društvu, ne skakati u vodu, posebno ne skokom na glavu i ne zadržavati dugo dah pod vodom. Preporuka je da se ne ulazi u vodu odmah nakon obroka, već najmanje dva sata nakon jela.
Oprezno ronjenje Prilikom ronjenja na dah ne smije se predugo zadržavati dah niti hiperventilirati (ubrzano forsirano disati) prije uranjanja. Potrebno je poznavati i primjenjivati osnovna pravila sigurnog ronjenja. Preporuka je uvijek roniti u paru.
Plivanje pod posebnim oprezom za osobe koje boluju od kroničnih bolesti Osobe koje boluju od kroničnih, posebno srčanih bolesti te dijabetesa i epilepsije trebaju se pridržavati uputa liječnika o ponašanju za vrijeme ljetnih vrućina i uzimati preporučenu terapiju, no treba znati i da neki lijekovi mogu dovesti do nuspojava koje mogu povećati rizik od utapanja. Osobe koje boluju od epilepsije trebaju se u pravilu kupati u društvu drugih osoba pod posebnim oprezom.
Izbjegavanje konzumacije alkohola Alkohol povećava rizik od utapanja zbog velikog broja negativnih utjecaja uključujući poremećaj svijesti, smanjenje kontrole rasuđivanja, smetnje u motoričkoj koordinaciji te brojne druge promjene u ljudskom organizmu.
Poznavanje osnovnih mjera spašavanja i oživljavanja Osoba koja se utapa može potopiti i tako ugroziti i drugu osobu, uključujući i najbolje plivače, stoga se preporučuje da se spašavanje, ako za to postoje uvjeti, prepusti osobama koje su uvježbane za spašavanje u vodi. Ako takvih osoba nema u blizini, osobi koja se utapa treba pristupiti s oprezom. Dobro je prilikom spašavanja koristiti pomoćna sredstva poput pojasa za spašavanje i slično. U slučaju potrebe, treba što prije započeti s osnovnim mjerama oživljavanja.
U nadolazećem vikendu policijski službenici provoditi će pojačane mjere u prometu. Mjere će biti usmjerene na prekršaje koji su u uzročno-posljedičnoj vezi nastanka prometnih nesreća i njihovih posljedica. Prvenstveno će se obratiti pozornost na prekoračenje brzine kretanja, alkohol, nekorištenje sigurnosnog pojasa, nepropisnog korištenja mobitela za vrijeme upravljanja vozilom, kao i na druge teže prometne prekršaje (upravljanje pod zabranom, upravljanje prije stjecanja prava na upravljanje i ostalo).
Policijski službenici su od 19. do 20. lipnja na području PU osječko – baranjske zaustavili devet vozača koji su imali nedozvoljenu prisutnost alkohola u krvi (četiri vozača osobnih automobila, četiri vozača bicikla i jedan vozač mopeda).
U četvrtak, 20. lipnja, tijekom blagdana Tijelova, policijski službenici Policijske uprave osječko-baranjske, sukladno preventivnom projektu „Sigurnost u cestovnom prometu“, komponenti „Blagdani bez alkohola“, pored uobičajenih aktivnosti, obavljali su i pojačani nadzor vozača i drugih sudionika u prometu.
Prilikom nadzora prometa dijelili su edukativni letak s uputama i savjetima vozačima i drugim sudionicima u prometu na potrebu odgovornog i savjesnog ponašanja u svim životnim situacijama, osobito u prometu.
Cilj ove preventivne aktivnosti je osvijestiti problem sudjelovanja u prometu nakon konzumiranja alkoholnih pića i mogućih tragičnih posljedica.
Preventivne aktivnosti nadzora vozača i drugih sudionika u prometu na području PU osječko-baranjske nastavit će se provoditi i tijekom obilježavanja Dana antifašističke borbe (22. lipnja) i Dana državnosti (25. lipnja).
Cijena za Istok je 200 kuna, a kupovinom godišnje ulaznice ostvaruje se popust za europske utakmice.
S početkom priprema za novu sezonu, u Nogometnom klubu Osijek počinju i aktivnosti oko godišnjih ulaznica. Prodaja kreće od 11. srpnja uz radno vrijeme prilagođeno svima!
Cijene godišnjih ulaznica ostaju nepromijenjene u odnosu na proteklu sezonu, a prilikom kupovine godišnje ulaznice osiguravate „voucher“ za europske utakmice na domaćem terenu. Također, ponovno će najpovoljnija kupnja biti vezana uz obiteljski paket, što ćemo uskoro i dodatno obrazložiti.
Svaki kupac sa sobom će morati imati važeću člansku iskaznicu Bijelo-plavog kluba, kao i svoju osobnu iskaznicu. Sve ostale informacije objavit ćemo naknadno, uoči navedenog početka prodaje.
Hrvati koriste sve više digitalnih usluga te traže više inovacija u segmentima zdravstva, obrazovanja, javnom prijevozu i financijskim uslugama, a kad je riječ o digitalnim uslugama bitni su im sigurnost i troškovi, pokazuje istraživanje o digitalizaciji koje je Mastercard danas predstavio u Zagrebu. Studija, koju je Ipsos proveo u 13 europskih zemalja, uključujući Hrvatsku, donosi uvid u stavove građana prema digitalnim uslugama, digitalnim plaćanjima i digitalnoj sigurnosti.
Tako rezultati pokazuju da čak 98% Hrvata koristi pametni telefon, 5% više njih nego 2016. Tablet posjeduje 48% ispitanika, dok je najpopularniji operacijski sustav Android (91%). Laptop koristi 86% posto ispitanika. Zanimljivo je i da raste uporaba pametnih televizora (za 5% na 47%) te pametnih satova (za 3% na 11%).
Najkorištenije digitalne usluge su pretraživanje interneta, email, online chat i društvene mreže. Tako društvene mreže koristi 82% ispitanika (za 4% manje nego 2016.), dok raste korištenje usluga kao što su P2P prijenos novca koji koristi 39% ispitanika (34% više nego 2016.), pretraživanje smještaja (50%; porast za 15%), a raste i korištenje digitalnih usluga vezanih za putovanja i transport (38%; porast za 13%).
Čak 50% ispitanika u dobnoj skupini 20-29 koristi aplikacije za plaćanje.
Hrvati su generalno zadovoljni količinom dostupnih digitalnih usluga, ali smatraju da je više inovacija potrebno u segmentima zdravstva, obrazovanju, javnom prijevozu i financijskim uslugama. Štoviše, broj onih koji traže inovacije u financijskom segmentu rastao je za 8% u odnosu na 2016. – gotovo jedna trećina ispitanika smatra da je u ovom segmentu premalo dostupnih digitalnih usluga.
Istraživanje je pokazalo da su Hrvatima – kad je riječ o digitalnim uslugama – bitni sigurnost i troškovi. Voljeli bi niže cijene streaming sadržaja na zahtjev i aplikacija povezanih s putovanjima. Kad je riječ o aplikacijama za plaćanje, 42% nekorisnika su izjavili da bi ih isprobali da im je zajamčena sigurnost osobnih podataka, a niže troškove je spomenulo 50% nekorisnika. Važnost praktičnosti kao razloga za korištenje aplikacija za plaćanje rasla je za 50% od 2016.
Prosječni Hrvat koristi 7,2 bankarska proizvoda (2,8 više nego 2016.).
Najpopularnije su debitne kartice koje koristi 65% ispitanika, a nakon njih slijede e-bankarstvo (64%) i m-bankarstvo (57%) koji pokazuju rast od 7% i 20% u odnosu na 2016. te kreditne kartice koje koristi 55% ispitanika (rast od 5% u odnosu na 2016.).
Trenutno 69% ispitanika kupuje online, a kao prednost ističu brzinu i uštedu vremena, dostupnost bilo kada i bilo gdje te praktičnost. Pri kupnji online 53% njih za plaćanje koristi karticu, 45% aplikacije za slanje novca, 34% gotovinsko plaćanje pouzećem i 28% karticom pri dostavi. Plaćanje karticama pri kupnji online bi potaknula veća razina sigurnosti pri checkoutu (56% ispitanika) i posebne pogodnosti za takvo plaćanje (50% ispitanika). Nekorisnike brinu troškovi online kupnje
(53%) te sigurnost osobnih podataka (44%).
Kad je riječ o uređaju preko kojeg kupuju online, 76% Hrvata koristi osobno računalo, a 24% pametni telefon ili tablet.
Hrvati sve više koriste mobilno plaćanje i traže sofisticiranije i jednostavnije metode autentifikacije. Kad ih se pitalo o najboljoj alternativi karticama, 69% ispitanika je izjavilo da je to mobilni telefon. Slijede osobna iskaznica/putovnica (30%) i nosivi uređaji poput pametnih satova (22%). Zanimljivo je da bi 10% ispitanika najradije plaćalo implantatom.
Više od polovice (60%) Hrvata trenutno koristi mobilni telefon za plaćanje – u prosjeku 3 puta mjesečno.
Kad je riječ o autentifikaciji, 50% ispitanika kaže da bi izabrali metodu autentifikacije koja pruža najvišu razinu sigurnosti za bankovni račun.
U Hrvatskoj se najviše koristi PIN (53%) koji je ujedno i preferirana metoda autentifikacije za 49% ispitanika. Istovremeno, 53% ispitanika bi koristilo biometriju kad bi bila dostupna. Trenutno 22% Hrvata koristi neki oblik biometrijske autentifikacije (u 2016. 9%). Smatraju da su otisci prsta i jednokratne lozinke najsigurniji načini autentifikacije.
Potpis se ne percipira kao siguran način i alternative potpisu su dobrodošle za čak 80% ispitanika (15% nije sigurno, a tek 5% svoja plaćanja želi autorizirati potpisom).
SNAŽNA AUTENTIFIKACIJA POTROŠAČA
53% Hrvata smatra da je snažna autentifikacija potrošača nužna pri plaćanju u trgovinama, a njih 67% traži snažnu autentifikaciju pri plaćanju online. Kažu da ih novi, kompleksniji proces autentifikacije neće obeshrabriti u kupnji online; dapače, 45% njih tvrdi da bi takva veća razina sigurnosti rezultirala u većoj uporabi kartice za online plaćanja.
Ove promjene donosi dio regulative PSD2 koji na snagu stupa od rujna 2019. te se odnosi na povećanje sigurnosti u provedi plaćanja unaprjeđenjem pravila autentifikacije na prodajnom mjestu te pogotovo u online svijetu.
Naime, cilj ove nove regulative – koja će se primjenjivati u 31 državi članici Europskog gospodarskog prostora (28 država članica Europske unije, Norveška, Island i Lihtenštajn) – je zaštita korisnika i uvođenje obavezne provjere identiteta putem najmanje dva od tri postojeća načina provjere autentičnosti identiteta za potvrde plaćanja. Metode provjere autentičnosti mogu se temeljiti na znanju (npr. lozinki), vlasništvu (npr. tokenima, mobilnim uređajima) ili identitetu (biometrijskoj provjeri poput otiska prsta). Na ovaj će način doći do smanjenja broja prijevara uvođenjem pouzdane autentifikacije korisnika za sva elektronička plaćanja, uključujući kartična plaćanja putem internetskog preglednika ili plaćanja putem aplikacija na svim vrstama uređajima.
Plaćanja u fizičkim trgovinama neće se značajno promijeniti jer za svaku kupnju koja premašuje iznos od 100 kuna već moramo unijeti PIN. Novost je što sada na blagajni korisnika mogu zatražiti PIN i za kupnje manje od navedenog iznosa.
„Ovi novi standardi za plaćanje su prilagođeni suvremenom načinu kupnje i povećavaju razinu sigurnosti. Svi sudionici u lancu kartičnog plaćanja trebaju na vrijeme biti spremni i implementirati promjene bez da ih korisnici osjete te da te promjene na kraju rezultiraju poboljšanim iskustvom plaćanja uz još veću razinu sigurnosti“, rekao je Damir Hozdić iz Mastercarda. „Na poslovanje banaka i trgovaca to će se odraziti kroz još više uspješnih transakcija i manje odustajanja od kupnje u online svijetu“, ističe Hozdić.
Konkretnu metodu provjere određuje izdavatelj kartice, a Mastercardova preporuka je da od rujna 2019. izdavatelji kartica korisnicima omoguće rješenja za provjeru autentičnosti biometrijom putem pametnih telefona koje karakterizira najmanji broj odustajanja od plaćanja i prijevara te najviša stopa prodaje.
Zato je Mastercard uveo ID Check, standard provjere autentičnosti koji ispunjava uvjete Direktive PSD2. ID Check način je provjere identiteta koji se temelji na jednokratnom kodu, prepoznavanju lica, otiska prsta ili drugim biometrijskim podacima. Tako ova usluga osigurava bolju zaštitu od neovlaštene upotrebe kartice prilikom online plaćanja.
„Prema rezultatima istraživanja Ekonomskog instituta Zagreb, povećanje opće razine digitalizacije za 10 posto povećava ekonomski rast za 0,63 posto. Intenzivnije korištenje kartica je pri tome bitna odrednica digitalnog poslovanja koja podržava povećanje ukupne razine digitalizacije ekonomije, a ujedno može imati i važnu ulogu u smanjenju sive ekonomije i korupcije. Rad na unapređenju sigurnosti plaćanja karticama u online okruženju stoga predstavlja bitan preduvjet ubrzanja procesa digitalne transformacije“, istaknula je Maruška Vizek, ravnateljica instituta.
Tomislav Rešicki, 27-godišnjak, iz Belog Manastira poznat po
igračkoj, ali ponajviše trenerskoj karijeri napustio je ŽRK Baranja iz Belog
Manastira te se zaposlio u ŽRK Osijek kao trener mlađih kadetkinja koje igraju
državnu ligu. Tomislavov trud Osječani su prepoznali ovoga proljeća, a on je
taj izazov objeručke prihvatio.
Tomislav je u svibnju dao ostavku na poziciji trenera ŽRK
Baranje kako bi se posvetio ljetnoj školi rukometa u Belome Manastiru, no nije
razmišljao kako će mu karijera krenuti u drugom smjeru. Nakon što se vratio iz
Poreča sa seminara trenera dobio je poziv od dopredsjednika kluba. Teško je ne
primijetiti trud i talent perspektivnih mladih ljudi. Ovaj 27-godišnjak ima već
dugo trenersku karijeru iza sebe. Rad je započeo u RK Beli Manastir (selekciji
juniora), nakon čega prelazi u ŽRK Baranja gdje trenira ekipu djevojaka 2000.
godište i mlađe, ali i pomaže u radu seniorki. Posljednje dvije i pol sezone
samostalno vodi seniorke. Tomislav kaže kako ništa ne bi bilo moguće bez
profesora Milovana Šašlića koji ga je uveo u taj svijet. Nakon Baranje karijeru
nastavlja u najvećem ženskom rukometnom klubu na području istočne Hrvatske.
”Za mene je osobno ovo veliki izazov ali i zadovoljstvo. S
obzirom da sam vrlo mlad i krenuo u taj posao, nisam puno razmišljao o drugim
klubovima i ponudama, uvijek sam bio koncentriran na svoj rad i napredak.” –
komentira svoj prelazak u novi klub.
Tomislavov nasljednik u ŽRK Baranja još nije poznat, iako
onome tko dođe na tu poziciju neće bit teško jer djevojke imaju dobre rezultate
i zdravlje. Njihov sada već bivši trener kaže kako se veseli što će konačno moć
sjesti na tribine i u miru navijati za njih. Novi klub i ova sredina, Tomislava
motiviraju za što kvalitetniji rad i što bolji rezultat. Do sada odradio je nekoliko treninga kako bi se upoznao s
igračicama, a prvi veliki izazov čeka ga već sutra, 21. lipnja, na turniru u
Slavonskom Brodu gdje će u tri dana odigrati nekoliko utakmica.
”Što se tiče same sezone, cure nastupaju u državnoj ligi,
gdje je velika konkurencija za odlazak na završnicu. Vjerujem da ćemo dobrim
radom dohvatiti taj cilj.” – ambiciozno komentira mladi Baranjac.
Dolazak 5G mreža obilježit će izgradnja novih baznih stanica i stalno se kod nas pokreće pitanje koliko je ono opasno. kako 5G zahtijeva nekoliko puta više baznih stanica, manje snage i manje pokrivanja od onih za 4G treba vidjeti kako se do sada nadziralo pa smo pitanja uputili novoosnovanom Državnom inspektoratu iz kojeg ističu kako nije bilo uočenih nepravilnosti u niti jednom od provedenih nadzora.
Sanitarna inspekcija je u razdoblju od 2016. do 2018. godine, kroz primjenu zakonskih odredbi Zakona o zaštiti od ionizirajućeg zračenja („Narodne novine“, broj 91/10) i Pravilnika o zaštiti od elektromagnetskih polja („Narodne novine“, broj 146/14, 31/19) , dakle, kroz postupke izdavanja suglasnosti i odobrenja za postavljanje i uporabu izvora elektromagnetskog polja i kontrolu izvršenih mjerenja (prvih i periodičkih), provela nadzore nad investitorima i korisnicima izvora visokofrekvencijskog elektromagnetskog polja. Broj izvršenih mjerenja zračenja kontroliranih baznih stanica od 2016. do 2019. godine je cca 9000, dakle 3000 cca godišnje. Rezultati proračuna i mjerenja, prilikom podnošenja zahtjeva za postavljanje i uporabu izvora visokofrekvencijskih elektromagnetskih polja, zadovoljavali su sve uvjete propisane predmetnim Pravilnikom.
Pritom napominju kako se inspekcijski nadzor nad provedbom odredbi Zakona o zaštiti od ionizirajućeg zračenja („Narodne novine“, broj 91/10) i Pravilnika o zaštiti od elektromagnetskih polja („Narodne novine“, broj 146/14, 31/19) obavlja sanitarna inspekcija Državnog inspektorata, a koja je u razdoblju koje navodite u svom upitu, dakle od 2016. do 2018. godine, odnosno do 1. travnja 2019. godine, bila ustrojena u sastavu ministarstva nadležnog za zdravstvo.
Uvjeti koje moraju ispunjavati pravne ili fizičke osobe za projektiranje, postavljanje i stavljanje u pogon ili uporabu izvora elektromagnetskih polja propisani su odredbama naprijed navedenog Pravilnika.
Također su provedeni i inspekcijski nadzori temeljem članka 27. stavak 2. Zakona o zaštiti od ionizirajućeg zračenja, u kojem slučaju su obavljena mjerenja elektromagnetskih polja baznih stanica u suradnji s ovlaštenom pravnom osobom, a rezultati mjerenja na svim lokacijama, pokazali su, da su izmjerene i proračunate vrijednosti elektromagnetskih polja, ispod graničnih razina referentnih veličina propisanih predmetnim Pravilnikom te nije bilo podnesenih optužnih prijedloga.
