Kazalište Tragači i Centar za Kulturu organiziraju kazališnu predstavu “Nora – trenutak pobune” koja će se održati 4. travnja 2019. godine s početkom u 19:00 sati.
Predstava „Nora-trenutak pobune“ odvija se po principu „kazališta u kazalištu“ prateći proces proba na predstavi „Nora – kuća lutaka“ prema originalnom dramskom djelu Henrika Ibsena. Na probama sudjeluju mladi redatelj s vrlo nadobudnim konceptom (Mladen Kovačić), neiskusna glumica (Jelena Hadži-Manev) tek primljena na plaću upravo zato da bi zaigrala Noru, i njezin stariji kolega (Zijad Gračić), dugogodišnji član ansambla koji igra Norinog muža Torvalda.
Tijekom proba otkrivaju se radnja i važnost Ibsenove Nore, ali i odnosi redatelja i glumaca. Paralelno s nerazumijevanjem Nore i njezinog muža pratimo i nerazumijevanje glumaca i redatelja. Situacije se izmjenjuju od komičnih do napetih, a razgovori iz laganih pošalica prelaze u oštre svađe. Pitanje je tko će popustiti kako bi predstava zaživjela – i hoće li itko?
S ciljem podizanja konkurentnosti
turističkog gospodarstva u 2019. godini, Ministarstvo turizma objavilo je javni
poziv za program Konkurentnost turističkog gospodarstva. Kroz navedeni program
u proračunu je predviđeno 23,6 milijuna kuna bespovratnih sredstava koja će se
kroz niz mjera dodjeljivati za povećanje kvalitete i dodatne ponude
ugostiteljskih objekata, razvoj novih proizvoda u destinaciji, održivi razvoj,
internacionalizaciju poslovanja, korištenih novih tehnologija i sl.
„Ove godine izdvojili smo gotovo 24 milijuna kuna za projekte namijenjene
jačanju atraktivnosti i konkurentnosti hrvatskog turizma. Posebnu pažnju kroz
program posvećujemo i razvoju turizma na kontinentu, dalmatinskom zaleđu i
otocima, održivom razvoju, korištenju novih digitalnih tehnologija te
povezivanju poljoprivrede i turizma. Nastavak je to naših dosadašnjih
aktivnosti usmjerenih prema ravnomjernijem turističkom razvoju naše zemlje,
povećanju turističke potrošnje i poticanju cjelogodišnjeg turizma.“ istaknuo je ministar turizma
Gari Cappelli povodom objave javnog poziva.
Sredstava su dostupna subjektima
malog gospodarstva (trgovačka društva izvan javnog sektora, obrti i zadruge) i
obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima koja pružaju ugostiteljske i/ili
turističke usluge. Financiranjem turističkih projekata diljem cijele Hrvatske
želi se ojačati ponuda, a samim time i potrošnja u destinaciji, povećati razinu
popunjenosti objekata tijekom čitave godine, povećati zapošljavanje u turizmu,
povezati dionike u turizmu, prvenstveno lokalne proizvođače te ojačati
međunarodnu prepoznatljivost Hrvatske.
Program dodjele bespovratnih
potpora sastavljen je od četiri mjere, od kojih svaka ima različitu namjenu
sufinanciranja. Kroz mjeru A podupire se povećanje standarda, kvalitete i
dodatne ponude smještajnih objekata vrste: hoteli, kampovi, ostali
ugostiteljski objekti za smještaj i obiteljska poljoprivredna gospodarstva,
sufinanciranjem prihvatljivih projektnih aktivnosti, kao što su: podizanje
kvalitete uz uvjet dostizanja više kategorije, razvoj i unaprjeđenje dodatnih
sadržaja, tematsko definiranje smještajnih kapaciteta, ulaganje u zeleno
poduzetništvo, izgradnju novog kampa ili kamp odmorišta u kontinentalnom dijelu
Hrvatske, jadranskom zaleđu te na otocima gdje takvih sadržaja nema,
aktiviranje planinarskih i lovačkih domova, izgradnja ili uređenje objekata za
robinzonski i BIKE smještaj, povećanje i poboljšanje uvjeta za boravak osoba s
invaliditetom, uređenje izletišta, kušaonica, vinotočja, te razvoj etno,
tradicijskih, lovnih, ribolovnih, konjičkih i drugih dodatnih sadržaja na
poljoprivrednim gospodarstvima.
Kroz mjeru B potiče se razvoj
posebnih oblika turizma kao što su ciklo-turizam, aktivni i pustolovni kroz
ulaganja u infrastrukturu, servise i opremu, uređenje potrebne infrastrukture i
ulaganja u opremu za špilje, rafting, stijene za penjanje, vidikovce, adrenalinske
parkove, golf vježbališta, te promotivne aktivnosti za postojeću ponudu. Kroz
ovu mjeru podupiru se i zabavni, adrenalinski i tematski parkovi, tradicijski
mali ploveći hoteli, obnova i uređenje izletničkih drvenih brodova tradicijske
izgradnje, te kreiranje paket aranžmana novih turističkih proizvoda za tržišta
posebnih interesa.
Mjera C odnosi se na dostupnost i
sigurnost turista, kroz sufinanciranje javno dostupnih defibrilatora
(medicinski uređaji za spašavanje i oživljavanje) u ugostiteljskim objektima na
otocima i na brodovima za krstarenje Jadranom, uz obveznu edukaciju djelatnika,
te sufinanciranje inovativnih IT tehnologija vezanih za digitalnu interakciju s
gostima, te aplikacije vezane za povećanje vidljivosti destinacijske ponude, posebnih
oblika turizma, tematskih proizvoda i ruta.
Mjera D odnosi se na
prepoznatljivost, pa će se tako financirati plasman otočnih proizvoda kroz
opremanje prodajno izložbenih prostora u ugostiteljskim objektima na
otocima, te realizacija tematskih ruta i
kreiranje paket aranžmana na temu „Hrvatski otočni proizvodi“. Kroz ovu mjeru
također će se sufinancirati veći međunarodni skupovi u Hrvatskoj koji su vezani
za investicije u turizmu, kao i promotivne aktivnosti vezane za
prepoznatljivost pojedinih posebnih oblika turizma udruženih subjekata na
nacionalnoj razini.
Tijekom vikenda na području Policijske uprave osječko – baranjske evidentirano je devet prometnih nesreća. U dvije prometne nesreće dvije su osobe lakše ozlijeđene. Preostalih sedam nesreća za posljedicu je imalo materijalnu štetu
Četiri su se dogodile na području Osijeka, po dvije na područjima Baranje i Našica, a jedna na području Donjeg Miholjca.
Europski dan zaštite osobnih podataka obilježava se od 2006. godine, kada je Odbor ministara Vijeća Europe na sastanku održanom 26. travnja 2006. godine donio odluku o obilježavanju. Prvi je put bio obilježen 2007. godine na 25. godišnjicu potpisivanja Konvencije za zaštitu osoba vezano uz automatizirane obrade osobnih podataka (Konvencija 108).
28. siječnja ili nekog drugog približnog datuma. se obilježava u europskim zemljama. 2007. godine u Hrvatskoj je prvi put obilježen s programima različitih aktivnosti. Obilježavanje ovog datuma ima kao primarni cilj poticati upoznavanja europskih građana sa svojim pravima i obvezama na polju zaštite osobnih podataka, kako bi mogli steći saznanja o ovom ljudskom pravu koje, iako manje poznato, se oduvijek nalazilo u svakodnevnom životu te koje ima izravan dodir s većinom naših svakodnevnih radnji.
Važno je znati da pitanje zaštite osobnih podataka nije nikada bilo toliko aktualno i značajno kao danas, budući da su naši osobni podaci svugdje, i to na radnom mjestu, u doticaju s javnim vlastima, na području zdravstva, pri nabavi dobara i usluga, na internetu, u školi i drugdje. Ipak, usprkos važnosti osobnih podataka, europski građani uglavnom nisu upoznati sa zaštitom osobnih podataka i njihovim pravima.
Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) objavilo je svoje prijedloge zakona koji bi se ticali kripto imovine te potom zatražilo od Europske komisije da žurno odredi pravila koja bi poboljšala zaštitu potrošača na tlu Europske unije.
Naime, s obzirom na vrijeme u kojem živimo, kriptovalute i sve što ih se tiče. Upravo zato EU i uvodi nove zakone koji ih se tiču, a EBA želi da se njeni prijedlozi uvaže kako bi zakoni bili u skladu sa stvarnosti u kojoj se nalazimo. Jer, trenutno kriptovalute nisu kontrolirane od strane Europskog nadzornog tijela za bankarstvo ni Europske komisije. Samim time, postoji opasnost da se korisnicima našteti na razne načine. Uostalom, EBA je upozoravala na probleme još 9. siječnja prošle godine.
“Naša upozorenja o virtualnim valutama korisnicima i institucijama i dalje vrijede. Zato još jednom pozivamo Europsku komisiju da uvidi je li potrebna regulacija ili nije kako bi se postigao zajednički pristup prema pitanjima koja se tiču kripto imovine”, kazao je Adam Farkas, izvršni direktor (CEO) Europskog nadzornog tijela za bankarstvo.
Naravno, sve to što govori i zagovara u suprotnosti je s idejama kriptovaluta i zajednicom koja stoji iza njih. Centralizacija, regulative i kontrola bilo koje vrste jednostavno nije ono što se želi. Uz to, bez kontrole EBA nema sve ono što kod tradicionalnog financijskog ustroja ima. Uvid u transakcije kako bi tijek novca bio jasan i vidljiv…
Kao dodatni argument, EBA navodi sve negativnosti koje se tiču kriptovaluta, a to su pranje novca, droga, trgovina ljudima i sve ostale kriminalne aktivnosti koje trebaju situaciju u kojoj se tijek novca ne može pratiti. Samo, te su negativnosti u manjini i čine se ne samo uz pomoć kriptovaluta već i “pravog novca”.
Na kraju, tek slijedi konkretnija rasprava i vidjet će se mogu li regulative uopće održati kriptovalute ili će korisnici zbog njih izgubiti interes i okrenuti se nečemu “trećem”.
Dan sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti međunarodni je dan sjećanja kojim se želi podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima tijekom Drugog svjetskog rata.
Ovaj se Dan obilježava diljem Europe, a u najvećem broju europskih zemalja za datum obilježavanja izabran je 27. siječnja. Na taj dan 1945. Crvena armija oslobodila je 7.500 zatvorenika koje su za sobom ostavili nacisti u koncentracijskom logoru Auschwitz u Oświęcimu u Poljskoj. Tog se datuma ovaj Dan sjećanja obilježava i u Republici Hrvatskoj.
Hrvatska je u studenome 2005. postala stalnom članicom Radne skupine za međunarodnu suradnju na području obrazovanja, sjećanja i istraživanja o holokaustu, a pojačana je osobito obrazovna djelatnost u tom smislu. U Izraelu, koji Dan sjećanja na holokaust obilježava u proljeće, od ove se godine istoga dana obilježava Nacionalni dan borbe protiv antisemitizma. Izraelske škole, vojska, javne institucije i mediji provode posebne programe koji se bave antisemitizmom au svijetu.
U utorak, 22. siječnja, Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO) usvojio je nacrt izvješća o boljoj provedbi i modernizaciji pravila EU-a o zaštiti potrošača. Izvješće je dio paketa zakona o zaštiti potrošača kojim se pokušavaju ukloniti razlike koje još uvijek postoje između država članica. Ovaj paket predstavlja važan korak prema tome da svi građani EU-a ima jednaka prava.
Također će ojačati prava potrošača uvođenjem zajedničke pravne zaštite i dodatnih kazni za tvrtke koje ne poštuju pravila. Pokrivena su i pitanja dvojne kvalitete te ona koja do sada nisu obuhvaćena zakonima EU-a, posebice u online svijetu.
Prilikom internetske kupovine, kupci moraju biti jasno informirani kupuju li proizvode ili usluge od trgovca ili privatne osobe kako bi točno znali jesu li njihova prava zaštićena ukoliko nešto pođe po zlu.
Novi paket zakona o zaštiti potrošača će također osigurati transparentnije rezultate pretraživanja. Korisnici će dobiti jasnu informaciju je li trgovac platio mjesto u rezultatima pretraživanja za svoje proizvode ili usluge.
Korisnici će moći iskoristiti pravo na povlačenje kada su u pitanju „besplatne“ digitalne usluge za koje su dali osobne podatke, na isti način kao što to mogu i s plaćenim digitalnim uslugama. To se obično odnosi na usluge pohrane podataka u oblaku, društvene mreže ili račune e-pošte.
Ako je veliki broj kupaca oštećen od strane istog trgovca, kvalificirana tijela, kao što je organizacija za zaštitu potrošača, u svim državama članicama, moći će tražiti pravnu zaštitu, primjerice naknadu, zamjenu ili popravak u ime potrošača. Također će biti moguće organizirati zajedničke postupke u ime potrošača iz različitih država članica. Pravo na financijsku naknadu ili prekid ugovora u slučaju nepoštenih trgovačkih praksi, poput agresivnog/obmanjujućeg marketinga, bit će u svim članicama jednako.
Tijela EU-a za zaštitu potrošača nisu uvijek dobro opremljena za sankcioniranje praksi kojima nastaju situacije koje utječu na mnogo potrošača diljem EU-a. Razina se sankcija trenutačno znatno razlikuje ovisno o državi članici, a često je preniska da bi imala odvraćajući učinak. U okviru prijedloga nacionalnim se tijelima za zaštitu potrošača daje ovlast za izricanje djelotvornih, proporcionalnih i odvraćajućih sankcija na usklađen način.
Jedna od nepoštenih trgovačkih praksi je dvojna kvaliteta proizvoda, odnosno proizvodi koji se prodaju pod istim imenom i u istom pakiranju, ali nemaju isti sastav, te kupci o tome nisu informirani. Istraživanja su pokazala da se ova praksa primjenjuje ponajprije u prehrambenoj industriji.
Udruga oboljelih od leukemije i limfoma Hrvatske pokrenula je projekt pod nazivom „Plastičnim čepovima do skupih lijekova“. Sa sjedištem u Čakovcu, udruga djeluje od 1998. godine, neprofitna je, a osnovana je sa svrhom pružanja pomoći oboljelima od teških malignih bolesti na području Hrvatske. Udruga, koja ima više od 500 članova, vodi brigu o oboljelima od leukemije, mijeloma, limfoma,
GIST-a (gastrointestinalnog stromalnog tumora) te srodnih hematoloških i onkoloških bolesti.
Naime, sakupljajući plastične čepove činimo dobro za okoliš, a ujedno činimo i hvalevrijedno humanitarno djelo, jer za kilogram plastičnih čepova Udruga oboljelih od leukemije i limfoma dobije kunu i 20 lipa.
Potrebno je samo ubaciti čepove u kutiju i poslati na adresu Udruge oboljelih od leukemije i limfoma Hrvatske u Čakovcu.
Stavite kutije negdje na vidno mjesto da vas podsjeti da plastične čepove (svih vrsta) ne bacite u smeće.
Adresa:
UDRUGA OBOLJELIH OD LEUKEMIJE I LIMFOMA Ul. Josipa Jurja Strossmayera 9, 40000, Čakovec
U subotu, 26. siječnja i nedjelju, 27. siječnja, na području PU osječko – baranjske provest će se pojačane mjere u prometu. Mjere će biti usmjerene na utvrđivanje prisutnosti alkohola u krvi i droga u organizmu vozača.
