Osječki sajam d.o.o., organizator je Osječkog proljetnog sajma i 20. Obrtničkog sajma u Osijeku, od 01. – 03. ožujka 2019., pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske, Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Osječko-baranjske županije i Grada Osijeka, u suradnji s HGK ŽK Osijek, Hrvatskom obrtničkom komorom i HOK OK Osječko-baranjske županije.
Osječki proljetni sajam – sajam poljoprivrede i prehrane održava se svake godine u ranom proljetnom terminu, na početku novog sjetvenog ciklusa. Cilj je promicanje poljoprivredne proizvodnje, proizvoda, usluga i tehnologija u proizvodnji i preradi hrane, jačanje ruralnog razvoja, te podrška ukupnom gospodarstvu naše regije.
Zahvaljujući dvadesetogodišnjoj suradnji Osječkog sajma i Hrvatske obrtničke komore, našoj regiji predstavljen je velik broj hrvatskih obrtnika organiziranih u županijske obrtničke komore.
Ministarstvo unutarnjih poslova 15. veljače, otvorilo je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću za Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Pozivaju se predstavnike zainteresirane javnosti da dostave svoje primjedbe i prijedloge putem elektroničke aplikacije e-Savjetovanje do 4. ožujka 2019. godine.
”Europski parlament i
Vijeće donijeli su Direktivu (EU) 2018/645 od 18. travnja 2018. o izmjeni
Direktive 2003/59/EZ o početnim kvalifikacijama i periodičnom osposobljavanju
vozača određenih cestovnih vozila za prijevoz robe ili putnika i Direktive
2006/126/EZ o vozačkim dozvolama. S obzirom da je Republika Hrvatska u obvezi
usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s odredbama navedene Direktive, potrebno
je izmijeniti odredbe Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“,
broj: 67/08., 48/10. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 74/11., 80/13.,
158/13. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 92/14., 64/15. i
108/17.) u dijelu u kojem su preuzete
odredbe izmijenjene Direktive.” – navodi MUP kao razlog izmjena Zakona.
Zbog usklađivanja i ujednačavanja visine i težine prekršajno-pravnih
sankcija koje se propisuju sukladno ovom Zakonu za najteže prekršaje, kojima
vozači ne poštuju prometne propise, a u kojima, zbog učestalog nepoštivanja
istih, nastaju najteže posljedice, potrebno je znatno povećanje prekršajnih
sankcija i njihovo usklađivanje s težinom nastalih posljedica u prometnim
nesrećama. Takva mjera ima za cilj povećanje svijesti svih sudionika u prometu
o nužnosti poštivanja prometnih propisa i prihvaćanja pravilnog ponašanja u
prometu radi smanjenja broja najtežih prekršaja koji izravno dovode u opasnost
vozače i druge sudionike u prometu.
Propisivanje zaštitnih mjera i negativnih prekršajnih bodova
u pojedinim predloženim člancima koji se izriču za određeni prekršaj ima za
cilj da se svim sudionicima u prometu na jasan i nedvojben način ukaže na
sankcije koje proizlaze iz protupravnog ponašanja i s čime se želi povećati
generalna i posebna prevencija.
Poput preostalog dijela prošle godine, zadnji prošlogodišnji kvartal obilježen je usporavanjem rasta izvoza roba i usluga na godišnjoj razini i povećanom dinamikom rasta domaće potražnje, analizira HGK.
Točnije, osobna potrošnja, koja ima najveći udio u BDP-u od gotovo 60% i najvećiudio u ukupnoj potražnji od približno 40%, je i u zadnjem kvartalu bila kategorija potražnje koja je naviše poticala rast BDP-a.
Realan rast njezine vrijednosti iznosio je na godišnjojrazini 3,9%, ali je zbog smanjivanja stope rasta izvoza roba i usluga na samo 1,3% rastukupnog BDP-a u odnosu na isti prošlogodišnji kvartal iznosio tek 2,3%.
S obzirom da su u svim prošlogodišnjim kvartalima osim četvrtog godišnje stope rasta bile nešto niže nego u istim kvartalima prethodne godine, u cijeloj prošloj godini došlo je do blagog usporavanja rasta BDP-a, s 2,9% u 2017. na 2,6%.
Godina je obilježena blagim usporavanjem rasta na globalnoj razini te nešto izraženijim usporavanjem rasta na razini EU koja je najvažnije tržište za izvoz roba i usluga iz Hrvatske.
Prema preliminarnim podacima rast EU usporen je s 2,4% u 2017. na 1,9%, a pojedinačno najvažnijih izvoznih tržišta Italije i Njemačke s 1,6% i 2,2% na 0,8% i 1,5%.
To je, uz pad vrijednosti izvoza pojedinih važnih izvoznih djelatnosti potaknut drugim razlozima, dovelo do znatnog usporavanja dinamike rasta izvoza roba i usluga sa 6,4% u 2017. godini na samo 2,5% i upravo je to usporavanje dovelo i do navedenog usporavanja dinamike rasta BDP-a.
Naime, rast domaće potražnje, sastavljene od osobne i državne potrošnje te bruto investicija u fiksni kapital, je istodobno bio dinamičniji nego u prethodnoj godini.
Pod utjecajem nastavka rasta neto plaća, pozitivnim trendovima u kretanju zaposlenosti, oporavka kreditne aktivnosti poslovnih banaka, ali i sklonosti potrošnji, domaća je potražnja rasla dinamičnije nego u prethodnoj godini, 4,0% u odnosu na 3,7% iz 2017. godine.
Pri tome je stopa rasta osobne potrošnje bila neznatno niža nego u prethodnoj godini, ali je ona ipak najviše utjecala na ostvareni rast BDP-a. Rast državne potrošnje je istovremeno dinamiziran, a dinamiziran je i rast vrijednosti investicija u fiksni kapital koje su također dale značajan doprinos kretanju BDP-a. Navedena kretanja znatno su odredila kretanja proizvodne strukture BDP-a, odnosno usporavanje rasta izvoza znatno je utjecalo na pad bruto dodane vrijednosti u prerađivačkoj industriji, dok je rast domaće potražnje utjecao na rast trgovine na veliko i malo koja je u zajedničkoj grupi djelatnosti s prijevozom i ugostiteljstvom imala najveći utjecaj na ukupan rast bruto domaćeg proizvoda u prošloj godini, piše HGK.
Oko 00,02 sati 28. veljače u Ulici Stanka Lehote u Budrovcima došlo je do slijetanja osobnog automobila s kolnika. Vozilo je sletjelo u odvodni kanal, udarilo u betonski most, prevrnulo se više puta te se zaustavilo na krovu. Prilikom udara i prevrtanja, iz vozila je ispao 28-godišnjak, koji je zatečen bez svijesti, dok je u vozilu ostao priklješten 32-godišnjak.
Prevezeni su u Klinički bolnički centar Osijek, gdje je 32-godišnjak preminuo, dok ozlijede 28-godišnjaka još nisu okvalificirane. Utvrđujemo okolnosti događaja. – Izvijestila je danas Policijska uprava osječko-baranjska
Prema informacijama Policijske uprave osječko baranjske u mjestu Budrovci kod Đakova. Dogodila se je prometna nesreća s poginulom osobom,a dok je drugi putnik u vozilu je ozlijeđen i prevezen u KBC Osijek.
Facebookov alat za prikupljanje novca u dobrotvorne svrhe stigao je do milijarde američkih dolara otkako se pojavio prije skoro tri godine, što je ponukalo kompaniju da omogući identičan način prikupljanja novca i putem Instagram Android aplikacije na način da se pojavila mogućnost “doniraj” na Instagram Story.
Dosad, prikupljanjem novca St. Jude je došao do 30 milijuna dolara, Save the Children do 7,5 milijuna dolara i No Kid Hungry do pet milijuna dolara. Možda bi bilo i više da alat nije dostupan samo u 22 zemlje svijeta, kroz koje se novac prikuplja u više od stotinu tisuća dobrotvornih organizacija, ali i više od 750 tisuća neprofitnih organizacija. I sve to obavlja se bez ikakvih troškova transakcije, kojih se Facebook odrekao. Dapače, od prošle godine sklopljeno je partnerstvo s PayPalom za jednostavniji način doniranja novca.
Takav čin iznimno je logičan s obzirom da se oko Instagrama konstantno spominju loše vijesti, one o zlostavljanju, političkoj propaganci i manipulacijama svih vrsta. Žrtava je mnogo i korisno je ponuditi mogućnost donacije da im se pomogne. Ali ne samo njima već i investitorima, startupovima i pojedincima s hvalevrijednim idejama. Samo, zanimljivo je da se Facebook odlučio za ovako nešto nakon što je Snap ponudio donacije na svojoj platformi Snapchat.
Problematično u cijeloj priči jest to što Facebook nakon donacije brižno čuva sve podatke o načinu plaćanja osobe ili organizacije koja ju je izvršila. Postupak uklanjanja tih podataka je vrlo kompliciran, odnosno, namjerno otežan kako bi oni ostali što duže u Facebookovoj bazi podataka. Treba vidjeti hoće li identično vrijediti i za Instagram. Naravno, to se spominje jer je u vremenu curenja informacija jako opasno biti u situaciji da netko nepozvan dođe do podataka kao oni o kreditnim karticama.
Stoga, ukoliko su ciljevi potpuno humanitarne prirode, Facebook bi morao nuditi lak način uklanjanja podataka o kreditnim karticama. Ovako, čini se da ipak neka pozadina, odnosno, korist za Facebook postoji…
Drugu godinu za redom nastavlja se suradnja Udruge Alerga, Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Belog Manastira i gradonačelnika Grada Belog Manastira u obilježavanju Dana ružičastih majica – nacionalnog dana borbe protiv vršnjačkog nasilja.
I ove je godine gradonačelnik Tomislav Rob omogućio kupovinu ružičastih majica i time iskazao podršku u radu Centru za edukaciju i prevenciju nasilja čija su dugogodišnja inicijativa i rad 2017. godine rezultirali proglašenjem Dana ružičastih majica nacionalnim danom borbe protiv vršnjačkog nasilja u Hrvatskom saboru.
U OŠ „Dr. Franjo Tuđman“ u Belom Manastiru realizirane su aktivnosti s učenicima posebnih odjela koje su vodile Mirela Kotromanović ispred udruge Alerga i Nina Eman, predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Grada Belog Manastira. Naziv aktivnosti bio je „Može se dogoditi i meni i tebi! Nasilje prestaje ovdje!“ U provedbi aktivnosti sudjelovali su i volonteri udruge Alerga. – Izvijestila je gradska uprava.
Svi učenici 70 osnovnih škola koje djeluju na području Osječko-baranjske županije već drugu godinu imaju besplatan obrok. Kroz projekt „Školski obrok za sve“ sredstva za obroke za više od 18.000 učenika od početka 2018. godine osigurava Županija uz djelomično sufinanciranje jedinica lokalne samouprave, a već treću godinu troškovi prehrane za oko 1.500 učenika financiraju se sredstvima EU. S tim u svezi danas, 27. veljače 2019. godine, održana je početna konferencija EU projekta „Vrijeme je za školski obrok 2“ koji se provodi u okviru Poziva „Osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva – školsku godinu 2018./2019.“, sufinanciran iz EU fonda FEAD.
Ovaj zajednički projekt Vlade i resornog ministarstva financira se kroz fondove EU i u njemu mogu sudjelovati sve hrvatske županije, a u našoj županiji obuhvaća 1.480 učenika s težim imovinskim stanjem te je ukupne vrijednosti gotovo 1,5 milijun kuna. Međutim, Osječko-baranjska županija je specifična i jedina u Hrvatskoj po tomu što i ostali učenici, od ukupno gotovo 20.000 učenika, imaju u potpunosti besplatan školski obrok koji osigurava Osječko-baranjska županija u suradnji s jedinicama lokalne samouprave. Županija osigurava 12 milijuna kuna, a općine i gradovi oko 5 milijuna kuna – rekao je župan Ivan Anušić.
Dodao je kako Županija nastoji da projekt što prije zaživi u cijelosti, pa su gotovo sve škole opremljene s potrebnim uređajima u kuhinjama te mogu pripremati barem 1-3 toplih obroka tjedno. U daljnjoj fazi predviđeno je da nabava namirnica koje su ekološki prihvatljive i zdrave bude s lokalnih OPG-ova, što je odgovornost ravnatelja škola od kojih dio to već potpuno primjenjuje, a očekuje se da će do kraja godine svi u tomu uspjeti.
– Najznačajniji dio infrastrukturne potpore za potpunu primjenu školskog projekta je izgradnja Regionalnog distribucijskog centra za voće i povrće u Osijeku, koji se počinje graditi ove i bit će završen iduće godine. Sredstva za izgradnju su u potpunosti osigurana, gradit će se u Industrijskoj zoni Nemetin, projektna dokumentacija je u završnoj fazi, ubrzo slijedi izdavanje građevinske dozvole i raspisivanje natječaja za izgradnju. Centar će, između ostalih funkcija, osiguravati i sve namirnice potrebne za školski jelovnik, i to i količinski i kvalitetom, što sada OPG-ovi ne mogu u cijelosti – najavio je župan.
‘Vrijeme je za školski obrok 2”
Projekt ”Vrijeme je za školski obrok 2” predstavlja nastavak projekta „Osiguravanje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva“ koji je Osječko-baranjska županija uspješno provodila u školskoj godini 2016./2017., te projekta „Vrijeme je za školski obrok“ koji je provodila u školskoj godini 2017./2018. Cilj projekta je ublažavanje najgorih oblika dječjeg siromaštva, pružanjem nefinancijske pomoći djeci u siromaštvu ili u riziku od siromaštva i to u vidu podjele hrane u osnovnim školama.
Ove školske godine u projekt je uključeno ukupno 1.480 učenika u riziku od siromaštva iz 33 osnovne škole kojima je osnivač Osječko-baranjska županija.
Planirano trajanje projekta je šest mjeseci, uz mogućnost retroaktivnog financiranja prihvatljivih troškova. Projekt je provodi od 21. siječnja 2019. godine, a prihvatljivi troškovi će se financirati od 3. rujna 2019. godine. Vrijednost projekta je 1.487.566,50 kuna te su sredstva u cijelosti bespovratna, 85 % iz Fonda europske pomoći za najpotrebitije i 15 % iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.
Priča o vršnoj .hr internetskoj domeni počinje s pričom o Internetu u Hrvatskoj. Ceremonijom u Rektoratu Sveučilišta u Zgrebu, 17. studenog 1992. nacionalna akademska mreža je službeno spojena na Internet. Tri mjeseca kasnije 27. veljače 1993. stručnjaci Sveučilišnog računskog centra (Srca), koji su radili na projektu uspostave nacionalne akademske mreže utemeljene na Internet protokolu, zaprimili su e-mail s informacijom da je izvršena registracija nacionalne vršne .hr domene u internetskim root serverima, te da se može početi koristiti. Time su računala s oznakom .hr i službeno postala sastavnim dijelom svjetske mreže. Spomenuti e-mail poslao je Jon Postel, jedan od pionira Interneta u ime organizacije IANA (Internet Assigned Numbers Authority), koja i danas koordinira upravljanjem adresnog prostora Interneta.„Please go ahead with the new top level domain HR for Croatia“, rečenica je Jona Postela, koju je 27. veljače 1993. kao znak uvrštenja nove ccTLD, vršne domene za Republiku Hrvatsku, uputio Ivanu Mariću, zamjeniku ravnatelja Srca koje je tada administrativno i tehnički obavilo posao oko uspostave hrvatske domene.
Upravljanje nacionalnim domenskim prostorom i u Hrvatskoj je, kao i u mnogim drugim zemljama, započelo u akademskoj zajednici. Registracija i aktiviranje nacionalne vršne internetske domene predstavljali su završni korak u uspostavi Interneta u Hrvatskoj. Oznaka domene .hr pojavljuje se od tada u nazivima računala, u prvim komunikacijama sa svijetom kao sastavni dio e-mail adresa, a nakon toga i sastavni dio svih ostalih internetskih servisa, prije svega web sjedišta.
Prateći razvoj upravljanja hrvatskim nacionalnim domenskim prostorom od samih početaka do današnjih dana, pratimo razvojnu liniju koja i danas registar nacionalne .hr domene stavlja uz bok europskim i svjetskim. Valja naglasiti da je u Hrvatskoj zadržano pravo na besplatnu domenu, čime se ostvaruje temeljno pravo na prisutnost u virtualnom svijetu, što je bilo jedno od načela prisutno od samih početaka funkcioniranja .hr domene.
Do 2012. godine Srce je u ime CARNET-a, obavljalo administrativne i tehničke poslove upravljanja nacionalnom domenom, nakon čega CARNET u potpunosti preuzima sve poslove upravljanja .hr domenom. Ukupan broj registriranih .hr domena danas prešao je brojku od 104.000 domena.
Policija je privela 27-godišnjeg hrvatskog državljanin koji je počinio kazneno djelo ubijanje ili mučenje životinja.
U dvorištu obiteljske kuće u Belom Manastiru 27-godišnjak je, 25. veljače, zatekao tuđeg psa, koji je pokušavao izaći iz dvorišta kroz otvor na ogradi.
Pas je zapeo, a 27-godišnjak ga je udarao vilama te ga usmrtio. Nadležnom državnom odvjetništvu policija podnosi kaznenu prijavu.
