Europska unija od 10. travnja 2026. godine u potpunosti uvodi Sustav ulaska i izlaska (EES), čime se mijenja dosadašnji način kontrole na vanjskim granicama. Riječ je o digitalnom sustavu koji zamjenjuje klasično pečatiranje putovnica te omogućuje preciznije praćenje kretanja državljana trećih zemalja
Sustav se odnosi na građane država koje nisu članice Europske unije, a putuju u 29 zemalja Schengenskog prostora na kratkotrajni boravak do 90 dana unutar razdoblja od 180 dana. U praksi to uključuje i građane susjednih država poput Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, koji će pri prelasku granice biti evidentirani kroz digitalni sustav umjesto dobivanja pečata u putovnici.
Iako se EES počeo postupno uvoditi još u studenome 2025. godine, od travnja će biti u potpunosti operativan na svim graničnim prijelazima, uključujući i zračne luke. Svaki ulazak i izlazak iz EU bilježit će se elektronički, kao i eventualna odbijanja ulaska.
Velik naglasak stavljen je na sigurnost i pouzdanu identifikaciju putnika. Prilikom prelaska granice prikupljat će se biometrijski podaci, uključujući fotografiju lica i otiske prstiju, uz osnovne podatke iz putne isprave. Time se želi spriječiti zlouporaba identiteta i unaprijediti rad graničnih službi.
Prema dostupnim podacima, sustav je već u ranijoj fazi zabilježio više od 45 milijuna prelazaka granice, dok je više od 24 tisuće osoba odbijeno pri ulasku zbog neispunjavanja uvjeta, poput nejasne svrhe putovanja ili neispravnih dokumenata. Također je identificirano više od 600 osoba koje su predstavljale sigurnosni rizik, a njihovi podaci sada su dostupni svim državama članicama.
Jedna od ključnih prednosti sustava je razmjena podataka između država. Osobe kojima je već odbijen ulazak u jednu zemlju članicu bit će vidljive i drugim državama, čime se dodatno jača kontrola vanjskih granica.
EES je već pokazao učinkovitost u otkrivanju prijevara identiteta. Primjerice, u Rumunjskoj je nedavno otkriven putnik koji je koristio dva različita identiteta, a dodatnom provjerom utvrđeno je da mu je ulazak u Schengenski prostor već bio odbijen u više navrata.
foto: MB Press (arhiva)/ Spomenik Svjetskom danu romskog jezika u Belom Manastiru
Danas obilježavamo Svjetski dan Roma, a prema najnovijem popisu stanovništva u Republici Hrvatskoj živi 17.980 pripadnika romske nacionalne manjine
Svjetski dan Roma, 8. travnja obilježava se čast prvog Svjetskog kongresa Roma, održanog od 8. do 12. travnja 1971. godine u Londonu, jednog od najvažnijih događaja u povijesti Roma. Ove godine obilježava se 55. godina od Kongresa.
Na tom kongresu usvojene su odluke o romskoj zastavi i službenoj himni.
Romska zastava je u donjem dijelu zelene boje koja simbolizira zemlju, a u gornjem dijelu je plave boje koja simbolizira nebo. Crveni kotač, koji se nalazi u sredini zastave, predstavlja putovanja i migracije Roma.
Službena romska himna temelji se na staroj romskoj pjesmi “Gyelem, Gyelem” (˝Idem, Idem˝).
Prvi kongres Roma u Londonu rezultirao je i proglašenjem službenog romskog jezika (romani chiba), kao i službenim prihvaćanjem naziva ˝Rom˝, što na romskom jeziku znači čovjek.
Na četvrtom Svjetskom kongresu Roma održanom 1990. godine u Poljska odlučeno je da se 8. travnja, dan kada je otvoren 1. Kongres u Londonu, proglasi za Svjetski dan Roma koji će se svake godine obilježavati u cijelom svijetu.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iz Popisa stanovništva iz 2021. godine, u Republici Hrvatskoj živi 17.980 pripadnika romske nacionalne manjine. Najviše Roma živi na području Međimurske, Osječko-baranjske i Sisačko-moslavačke županije te Grada Zagreba.
Općina Kneževi Vinogradi trenutačno provodi 19 projekata ukupne vrijednosti oko osam milijuna eura, čime se nastavlja snažan razvoj infrastrukture, sporta i turizma u Općini. U razgovoru s načelnikom Općine Kneževi Vinogradi Vedranom Kramarićem doznali smo koji su najaktualniji projekti na području Općine Kneževi Vinogradi te kako napreduje faza obnove bazena i kada počinje kupališna sezona
U tijeku su završni radovi na obnovi prostora stradalih u požaru, s novim sanitarnim čvorom, garderobama i proširenom kuhinjom, dok druga faza donosi izgradnju Gospodarsko-turističkog centra Baranje. U tijeku su i projekti postavljanja rasvjete i tribina te izgradnja terena s umjetnom travom na Sportsko-rekreacijskom centru. Na cijelom području Općine realiziraju se brojni drugi infrastrukturni i društveni projekti.
Radovi na obnovi bazena polako se privode kraju, a prva faza rekonstrukcije vrijedna je 1.250.000 eura. Završetak radova je do 30. travnja. Ako sve bude prema planu, kupališna sezona bi trebala početi početkom lipnja.
“U prvoj fazi rekonstrukcije uklonjeno je sve što je oštećeno u požaru, a ostatak objekta temeljito je obnovljen – od elektroinstalacija i podova do sanitarnih čvorova i garderoba, prilagođenih potrebama kupališta, ali i budućeg Gospodarskog centra. Uz to, centar dobiva potpuno novi restoran s proširenom kuhinjom, dok će krovna terasa s panoramskim pogledom postati nova atrakcija.”, rekao je načelnik Vedran Kramarić.
Na posljednjoj sjednici Općinskog vijeća načelnik je najavio početak priprema za drugu fazu rekonstrukcije, vrijednu 2,5 milijuna eura.
„Za sada smo povukli 700 tisuća eura iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. Ostatak sredstava planiramo osigurati dijelom putem kreditnog zaduženja HBOR-a. Ako sve bude po planu, tijekom ljeta raspisat ćemo javnu nabavu, a na jesen krećemo u realizaciju druge faze, odnosno izgradnju Gospodarsko-turističkog centra Baranja“, rekao je načelnik.
Načelnik je dodao kako bi do sljedeće kupališne sezone Gospodarsko-turistički centar Baranje trebao biti gotov, a ukupno ulaganje bi iznosilo nešto manje od 4 milijuna eura.
Novi projekti i ulaganja u Sportsko-rekreacijski centar
Osim radova na bazenima i planirane izgradnje Gospodarsko-turističkog centra, u ovoj godini kreću i dva nova projekta.
Prvi projekt uključuje postavljanje kompletne rasvjete reflektora na sva tri pomoćna nogometna terena NK Borac. Riječ je o projektu nominiranom kroz LAG Baranja, koji je prošao evaluaciju i uskoro se očekuje raspisivanje javne nabave i odabir izvođača. Planirano je da kompletna oprema bude postavljena do jeseni.
Drugi projekt odnosi se na nogometni stadion – postavljanje tribina na pomoćnom terenu, ugradnju kućica za igrače te kompletnu izmjenu svih stolica na glavnim tribinama. Oba projekta neće predstavljati dodatni trošak za Općinu jer se financiraju iz drugih izvora.
Nadalje, planira se i postavljanje terena s umjetnom travom na glavnom nogometnom igralištu.
“Projekt je prijavljen na natječaj Ministarstva sporta i turizma, a neki dan smo dobili nešto manje od 300 000 eura, a ukupna investicija je 750 tisuća eura. Plan je do početka ljeta raspisati javnu nabavu, a do jeseni započeti s radovima. Ovo će biti zaista velika ulaganja u Sportsko-rekreacijski centar i ako sve bude po planu, već sljedeće godine u ovo doba centar bi trebao biti u potpunosti obnovljen i završen.“, objasnio je načelnik Vedran Kramarić.
Završeni su radovi na izgradnji biciklističke staze Kneževi Vinogradi – Kamenac. Preostaje još samo tehnički pregled prije nego što staza bude u potpunosti otvorena za javnost.
Sljedeća faza projekta uključuje postavljanje pametne solarne LED rasvjete duž cijele staze. Vrijednost ovog projekta iznosi 35.000 eura, a u idućim danima planira se raspisivanje javne nabave i odabir izvođača.
Ako sve bude prema planu, postavljanje rasvjete trebalo bi biti završeno do ljeta, kaže načelnik.
Rekonstrukcija oborinskog sustava D212 Suza – Zmajevac
U tijeku je još jedan važan projekt za Općinu koji se provodi u suradnji s Hrvatskim cestama, a riječ je o rekonstrukciji oborinske odvodnje kroz Suzu i Zmajevac.
Iako je početak radova bio planiran za 15. ožujka, zbog loših vremenskih uvjeta radovi su odgođeni. Izvođač radova je Osijek Koteks, a završetak radova očekuje se tijekom ove godine.
Projektom je predviđeno izgraditi punktove na pet lokacija: u Suzi kod podruma Kolar, na prometnici prema brdu (surduk), na Kalvariji u Zmajevcu, na oba surduka – Katoličkom i Reformatorskom, te u kružnom toku u Zmajevcu.
Ovaj projekt posebno je važan jer su, tijekom proteklih godina, velike kiše često izazivale poplave na ovim prometnicama. Ceste su se brzo punile vodom, a prometnice su postajale blatnjave i neprohodne, što je stvaralo velike poteškoće za lokalno stanovništvo i poljoprivrednike.
Ostali projekti na području Općine
Općina je odabrana kao jedna od tri lokacije za izgradnju višestambene zgrade, prvenstveno namijenjene mladim obiteljima. Stanovi će najprije biti dostupni u desetogodišnjem zakupu, a nakon isteka tog razdoblja korisnici će imati pravo na otkup.
U Karancu je u potpunosti energetski obnovljen objekt NK Poleta, dok su u tijeku pripreme za otvaranje Posjetiteljskog centra.
Proširit će se Fitnes centar u Kneževim Vinogradima. Vanjski dio, koji je trenutačno terasa, bit će zatvoren staklenim elementima kako bi se prostor povećao, a ukupna investicija iznosi oko 35.000 eura.
Dom mladih u Suzi je gotov, a tehnički pregled zakazan je za 13. travnja, nakon čega će objekt biti pušten u rad.
Tijekom ove godine planirana je i rekonstrukcija Ulice Petefi Šandora u Zmajevcu. Projekt se provodi u suradnji s Hrvatskim vodama i vodi se kao sanacija klizišta, jer cesta klizi niz brdo, a radovi će osigurati stabilnost i sigurnost prometnice.
U Općini Kneževi Vinogradi provodi se niz projekata koji poboljšavaju kvalitetu života svih stanovnika, posebno mladih, pružajući im bolje uvjete za sport, rekreaciju i svakodnevni život.
Pojačane mjere biti će usmjerene na utvrđivanje prekršaja oduzimanja prednosti prolaska i prekršaja pješaka
Na području Policijske uprave osječko-baranjske sutra će se provesti pojačane mjere usmjerene na utvrđivanje prekršaja oduzimanja prednosti prolaska i prekršaja pješaka.
Policija će tijekom kontrole posebnu pažnju posvetiti vozačima koji ne poštuju prednost prolaska na raskrižjima i pješačkim prijelazima, kao i pješacima koji ne poštuju prometne propise. Ove mjere provode se s ciljem povećanja sigurnosti u prometu i smanjenja broja prometnih nesreća uzrokovanih nepoštivanjem prometnih pravila.
Ministarstvo unutarnjih poslova objavilo je natječaje za upis u Program srednjoškolskog obrazovanja odraslih te za upis učenika u III. razred Policijske škole „Josip Jović“
Ministarstvo unutarnjih poslova planira upis 550 polaznika/polaznica u Program srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac/policajka u 2026./2027. godini.
Program će započeti najranije 19. listopada 2026. godine, a polaznici/polaznice će se nakon završenog Programa primati u radni odnos u Ministarstvo unutarnjih poslova (policijske uprave, odnosno u ustrojstvene jedinice Ravnateljstva policije), sukladno potrebama službe.
Natjecati se mogu državljani i državljanke Republike Hrvatske koji ispunjavaju sljedeće uvjete:
imaju završenu srednju školu u trogodišnjem ili četverogodišnjem trajanju
nemaju navršenih 28 godina života na dan 19. listopada 2026. godine
imaju posebnu psihičku i tjelesnu zdravstvenu sposobnost
ispunjavaju posebno propisanu razinu tjelesne motoričke sposobnosti
osobno su dostojni za obavljanje policijske službe
nisu članovi političke stranke
Kandidati/kandidatkinje koji se prijavljuju na natječaj dužni su priložiti:
presliku svjedodžbi svih razreda srednje škole
presliku svjedodžbe završnog ispita ili mature ili presliku svjedodžbe o državnoj maturi ili presliku svjedodžbe o završnom radu (osoba koja je obrazovanje završila u inozemstvu dužna je dostaviti i dokaz o vrednovanju inozemne obrazovne kvalifikacije)
dokaz prava prednosti pod jednakim uvjetima pri upisu (preslika rješenja odnosno potvrde o priznatom statusu na koji se kandidat/kandidatkinja u prijavi poziva; pripadnici nacionalnih manjina nisu u obvezi dostavljati dokaz o nacionalnoj pripadnosti)
Kandidati prijavu na natječaj podnose putem sustava e-Građani.
U ime maloljetnih kandidata/kandidatkinja, prijavu na natječaj putem sustava e-Građani podnose njihovi roditelji/zakonski zastupnici.
Kandidati koji prijavu podnose putem sustava e-Građani, obrazac prijave popunjavaju unutar sustava e-Građani.
Kandidati/kandidatkinje prijavu na natječaj mogu podnijeti i putem pošte na adresu:
Ministarstvo unutarnjih poslova, Uprava za ljudske potencijale, Ulica grada Vukovara 33, Zagreb, s naznakom „za natječaj“.
Odabir kandidata/kandidatkinja za upis u Program izvršit će se sukladno potrebama Ministarstva na temelju ostvarenih rezultata u dosadašnjem školovanju, rezultata provjere psihičke sposobnosti (psihologijsko testiranje) i tjelesne motoričke sposobnosti, motivacijskog razgovora te rezultata provjere osobne dostojnosti i tjelesne zdravstvene sposobnosti.
Kandidati/kandidatkinje će na navedene provjere biti pozvani putem web stranice Ministarstva unutarnjih poslova, putem korisničkog pretinca e-Građani ili SMS poruke ili e-mail adrese navedene u prijavi na natječaj.
Kandidati/kandidatkinje koji ne podnesu pravovremenu i urednu prijavu ili ne ispunjavaju formalne uvjete iz natječaja, neće se smatrati kandidatom/kandidatkinjom prijavljenima na natječaj.
Za kandidate/kandidatkinje koji se ne odazovu provjerama psihičke sposobnosti i tjelesne motoričke sposobnosti, motivacijskom razgovoru i provjeri tjelesne zdravstvene sposobnosti smatrat će se da su povukli prijavu na natječaj i neće se smatrati kandidatima/kandidatkinjama za upis u Program.
Rok za podnošenje prijava je od 8. travnja 2026. godine do 28. kolovoza 2026. godine.
Natječaj za upis učenika u III. razred Policijske škole “Josip Jović” za zanimanje policajac/policajka u 2026./2027. godini
Policijska škola „Josip Jović“ upisuje 130 učenika/učenica u III. razred srednjoškolskog obrazovanja za potrebe Ministarstva unutarnjih poslova i 20 učenika/učenica u III. razred srednjoškolskog obrazovanja za potrebe Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije u školskoj godini 2026./2027.
Nastava će započeti sukladno Odluci o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola za školsku godinu 2026./2027., koju donosi ministar znanosti i obrazovanja.
Za upis u III. razred Policijske škole „Josip Jović“ mogu se prijaviti kandidati/kandidatkinje koji pohađaju ili su završili drugi razred srednjoškolskog obrazovanja razine kvalifikacije 4.2 (gimnazijski i strukovni obrazovni programi na razini 4.2) u Republici Hrvatskoj, a sukladno članku 23. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, nastavljaju školovanje promjenom upisanog programa.
U Policijsku školu „Josip Jović“ mogu se upisati hrvatski državljani.
Za kandidate/kandidatkinje koji su državljani Republike Hrvatske i školuju se u inozemstvu prema programu zemlje domaćina, Policijska škola „Josip Jović“ provest će postupak priznavanja ranijeg obrazovanja radi nastavka srednjoškolskog obrazovanja.
Kandidati/kandidatkinje za upis u III. razred Policijske škole moraju ispunjavati sljedeće uvjete:
imati završen drugi razred srednjoškolskog obrazovanja razine kvalifikacije 4.2 u četverogodišnjem trajanju (gimnazijski programi, strukovni obrazovni programi na razini 4.2)
završen 1. i 2. razred s općim uspjehom najmanje dobar
imati ocjenu iz vladanja najmanje dobar
ne biti stariji od 19 godina na dan početka nastave
imati posebnu psihičku i tjelesnu zdravstvenu sposobnost
udovoljiti zahtjevima profesionalne selekcije
imati propisanu razinu tjelesne motoričke sposobnosti
biti osobno dostojni za obavljanje policijske službe
ne biti član/članica političke stranke
Kandidati/kandidatkinje koji se prijavljuju na natječaj dužni su priložiti:
popunjen obrazac prijave na natječaj u kojem je potrebno navesti podnosi li se prijava za Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije ili za oba ministarstva
kandidati koji prijavu podnose putem sustava e-Građani, obrazac popunjavaju unutar sustava e-Građani
presliku svjedodžbe 1. razreda srednje škole i ovjereni prijepis ocjena 2. razreda srednje škole iz e-Dnevnika
dokaz o hrvatskom državljanstvu (preslika domovnice, osobne iskaznice ili putovnice)
dokaz o mjestu prebivališta (preslika osobne iskaznice)
dokaz prava prednosti pod jednakim uvjetima pri upisu (preslika rješenja odnosno potvrde o priznatom statusu na koji se kandidat/kandidatkinja u prijavi poziva; pripadnici nacionalnih manjina nisu u obvezi dostavljati dokaz o nacionalnoj pripadnosti)
Odabir kandidata/kandidatkinja za upis izvršit će se na temelju ostvarenih rezultata u dosadašnjem školovanju, rezultata profesionalne selekcije, tjelesne motoričke sposobnosti, motivacijskog razgovora te rezultata provjere osobne dostojnosti i psihičke i tjelesne zdravstvene sposobnosti.
Kandidati/kandidatkinje prijavu na natječaj podnose putem sustava e-Građani.
U ime maloljetnih kandidata/kandidatkinja prijavu podnose njihovi roditelji/zakonski zastupnici.
Kandidati/kandidatkinje prijavu na natječaj mogu podnijeti i putem pošte na adresu:
MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA Policijska akademija „Prvi hrvatski redarstvenik“ Policijska škola „Josip Jović“ 10 000 Zagreb, Avenija Gojka Šuška 1 s naznakom „za natječaj za upis učenika u III. razred Policijske škole „Josip Jović“ u 2026./2027. godini“
Prijave s nepotpunom dokumentacijom neće se razmatrati.
Kandidati/kandidatkinje će na provjere biti pozvani putem web stranice Ministarstva unutarnjih poslova, korisničkog pretinca e-Građani te SMS poruka i e-mail adrese navedene u prijavi na natječaj.
Natječaj je otvoren od 8. travnja 2026. do 31. srpnja 2026. godine.
Kontinuirani razvoj turizma u Osječko-baranjskoj županiji sve se više temelji na autentičnim doživljajima, aktivnom odmoru te očuvanju kulturne i gastronomske baštine, uz istodobno jačanje povezanosti destinacija u jedinstvenu turističku priču.
Hrvatska turistička zajednica će tijekom ove godine iz Fonda za udružene turističke zajednice dodjeljivati sredstva za ostvarenje projekata takvih zajednica. Iz tih izvora na području Osječko-baranjske županije bit će uplaćeno 170 tisuća eura namijenjenih odabranim projektima kroz model formalno udruženih TZ-a i kroz model projektno udruženih TZ-a na području županije.
Najveći dio sredstava kroz model formalno udruženih turističkih zajednica pripao je Turističkoj zajednici Baranje, kojoj je odobreno ukupno 90 tisuća eura. Tim će se novcem financirati projekti usmjereni na razvoj eno-gastro turističkih proizvoda i kreiranje novih turističkih ruta, kao i projekt „Baranja Digital Experience“, kojim se želi unaprijediti digitalna prezentacija destinacije i dodatno obogatiti turistički doživljaj.
Uz to, kroz model projektno udruženih turističkih zajednica na području županije dodijeljeno je ukupno 80 tisuća eura.
Najveći pojedinačni iznos, 40 tisuća eura, odobren je Turističkoj zajednici grada Đakova. Tim će se sredstvima financirati projekt „Razvoj i unapređenje outdoor turističkih proizvoda na području Đakovštine – aktivnosti na jezerima i ostale outdoor aktivnosti“, čiji je cilj jačanje aktivnog turizma i dodatno pozicioniranje Đakovštine kao atraktivne outdoor destinacije.
Turističkoj zajednici grada Našica odobreno je 20 tisuća eura za projekt „Čuvari vinske tradicije“, koji je usmjeren na očuvanje i promociju vinske baštine te razvoj eno-turističke ponude.
Isti iznos, 20 tisuća eura, pripao je Turističkoj zajednici općine Bilje – Kopački rit za projekt „Mjesec baranjske kuhinje“, kojim se dodatno promovira bogata gastronomska tradicija Baranje i jača prepoznatljivost destinacije kroz eno-gastro manifestacije.
Kontinuirani razvoj turizma u Osječko-baranjskoj županiji sve se više temelji na autentičnim doživljajima, aktivnom odmoru te očuvanju kulturne i gastronomske baštine, uz istodobno jačanje povezanosti destinacija u jedinstvenu turističku priču.
Javni natječaj za dodjelu sredstava za projekte udruženih turističkih zajednica u 2026. godini bio je otvoren do kraja siječnja, a prihvatljivi korisnici sredstava su bile lokalne i regionalne turističke zajednice koje su osnovane kao organizacije lokalnog destinacijskog menadžmenta za područje više jedinica lokalne odnosno regionalne samouprave, te lokalne i regionalne turističke zajednice osnovane kao organizacije lokalnog ili regionalnog destinacijskog menadžmenta i koje su sporazumom međusobno ili sa jedinicama lokalne samouprave za područje koje nije osnovano.
U Slavoniji, Baranji i Srijemu pretežno sunčano, povremeno uz umjerenu naoblaku
U srijedu pretežno sunčano, ponegdje s prolazno umjerenom naoblakom, prognoziraju iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).
Vjetar na kopnu slab i umjeren sjeveroistočni i sjeverni, na istoku sjeverozapadni. Na Jadranu umjerena do jaka bura, osobito podno Velebita s olujnim udarima, a poslijepodne prema otvorenom moru ponegdje sjeverozapadnjak. Najviša dnevna temperatura između 13 i 18, na Jadranu 19 i 23 °C.
foto: DHMZ
Četvrtak, 09.04.2026.
U četvrtak djelomice, osobito u Dalmaciji i pretežno sunčano. Poslijepodne, uz više oblaka, na krajnjem istoku lokalno može biti vrlo malo kiše. Vjetar na kopnu slab i umjeren sjeveroistočni i sjeverni, u Slavoniji i Baranji na udare i jak sjeverozapadni. Na Jadranu će puhati umjerena i jaka bura, ujutro ponegdje s olujnim udarima, a u drugom dijelu dana u Dalmaciji sjeverozapadnjak, na sjeveru jugozapadnjak. Najniža jutarnja temperatura većinom od 0 do 5, uglavnom po kotlinama gorske Hrvatske slab mraz, a na moru između 8 i 13 °C. Najviša dnevna temperatura od 12 do 17, na Jadranu između 17 i 20 °C, prognozira DHMZ.
Od danas su ponovno na snazi nove, ograničene cijene goriva u Hrvatskoj, a najveći rast zabilježen je kod plavog dizela koji je poskupio za čak 17 centi po litri. Ovakav skok cijene posebno je pogodio ribare, od kojih neki jutros nisu ni isplovili na more jer, kako tvrde, posao postaje sve manje isplativ.
Riječ je o gorivu koje se koristi u poljoprivredi i ribarstvu, a iako je riječ o istom energentu kao i eurodizel, plavi dizel je posebno označen bojom jer država na njega ne obračunava trošarine. Time se nastoji olakšati poslovanje sektorima koji ovise o velikim količinama goriva, no unatoč tome, rast cijena na globalnom tržištu sada se izravno prelijeva i na korisnike u Hrvatskoj.
Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako je Vlada već ranije predvidjela rast cijena dizela te donijela paket mjera vrijedan oko 450 milijuna eura. U sklopu tog paketa osigurano je 20 milijuna eura potpore za poljoprivrednike, prvenstveno za sjetvu, te dodatnih 8 milijuna eura za ribare.
„Razumijemo nezadovoljstvo ribara jer je cijena plavog dizela značajno porasla – s razine od oko 0,80 eura prije krize do više od 1,30 eura danas. Međutim, prostor za dodatne intervencije je vrlo ograničen jer na to gorivo već nema trošarina, a marže distributera su minimalne“, poručio je premijer.
Dodao je kako Vlada razmatra dodatne mjere, uključujući mogućnost smanjenja europskog dijela trošarina. Hrvatska je već uputila zahtjev Europskoj komisiji za razmatranje takve opcije, koja bi omogućila dodatno smanjenje cijena goriva u izvanrednim okolnostima.
Kao još jedna opcija spominje se i izmjena Zakona o porezu na dodanu vrijednost, kojom bi se Vladi omogućilo fleksibilnije reagiranje na rast cijena energenata. Riječ je o modelu koji bi omogućio privremeno prilagođavanje PDV-a bez potrebe za čestim izmjenama zakona.
„To bi bio svojevrsni ‘fluktuirajući PDV’, ali samo u slučaju značajnije eskalacije cijena. Trenutno je to alat koji ćemo koristiti kao krajnju mjeru“, zaključio je premijer.
Unatoč mjerama, rast cijena goriva i dalje izaziva zabrinutost među gospodarstvenicima, posebno u sektorima koji ovise o svakodnevnoj potrošnji energenata, dok se građani suočavaju s novim pritiskom na kućni budžet.
U Hrvatskoj raste interes za poduzetništvo, a jedan od najčešćih izbora pri ulasku u poslovni svijet i dalje je paušalni obrt. U prva tri mjeseca ove godine osnovano je 6.988 obrta, što čini gotovo trećinu ukupnog broja iz prošle godine, kada ih je otvoreno 21.193.
Paušalni obrt zapravo je klasičan obrt s pojednostavljenim načinom vođenja. Obrtnici u ovom sustavu imaju znatno manje administrativnih obveza nego u drugim oblicima poslovanja. Mjesečno su dužni plaćati doprinose u iznosu od oko 290 eura, dok se porez na dohodak plaća tromjesečno, ovisno o razredu prihoda.
Uz to, obvezno je vođenje KPR-a (Knjige prometa), a na kraju godine predaje se PO-SD obrazac. Iako knjigovođa nije nužan, čak i ako ga angažirate, troškovi vođenja su minimalni u odnosu na druge oblike poslovanja.
Jedan od ključnih uvjeta za ulazak u paušalni sustav je da godišnji primitci ne prelaze 60.000 eura. Ipak, treba naglasiti da nisu sve djelatnosti dopuštene u ovom obliku poslovanja, pa je prije otvaranja obrta potrebno provjeriti uvjete.
Posebno je zanimljivo da mnogi paušalni obrt koriste kao dodatni izvor zarade, uz redovan posao. U tom slučaju ne plaćaju doprinose u punom iznosu kao oni kojima je obrt osnovna djelatnost, već samo paušalni porez na godišnjoj razini, što predstavlja znatno manji i financijski nezanemariv trošak.
Iako je riječ o najjednostavnijem i često najjeftinijem obliku poslovanja, paušalni obrt ima i svoju drugu stranu. Za one koji ga otvaraju kao primarnu djelatnost bez sigurnih prihoda, obveza plaćanja doprinosa od oko 290 eura mjesečno može predstavljati ozbiljan izazov već od samog početka.
Unatoč tome, brojke pokazuju da interes ne jenjava, već naprotiv – sve više građana odlučuje se na ovaj oblik poslovanja kao prvi korak prema vlastitom biznisu ili kao dodatni izvor prihoda.
Samo jedan ugriz zaraženog krpelja dovoljan je da se čovjek ili životinja razboli, zbog čega je iznimno važno zaštiti se i naučiti kako pravilno ukloniti krpelje
Dolaskom proljeća i toplijih dana sve više vremena provodimo na svježem zraku, u šetnjama, izletima i boravku u prirodi. Ipak, važno je biti svjestan i potencijalnih opasnosti na koje možemo naići. Jedna od njih su i krpelji – mali, ali potencijalno opasni nametnici koji mogu prenijeti zarazne bolesti. Upravo zato važno je znati kako se zaštititi i kako pravilno reagirati u slučaju ugriza.
Krpelji za svoj razvoj i razmnožavanje trebaju obrok krvi, pa povremeno kao nametnici na životinjama, pticama i sisavcima, a iznimno i na čovjeku, sišu krv, pri čemu mogu prenijeti uzročnike zaraznih bolesti. Krpelji se nalaze na listovima i granama grmova, niskog raslinja (do 1 m visine) i u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma.
U kontinentalnom dijelu Hrvatske je najrasprostranjeniji i na čovjeka se najčešće prihvaća tzv. šumski krpelj (Ixodes ricinus) koji prenosi bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje Lajmsku bolest (boreliozu), virus krpeljnog meningoencefalitisa i dr., dok je u hrvatskom priobalju za ljude rizičniji pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus) koji prenosi rikecije koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu.
Samo jedan ugriz zaraženog krpelja dovoljan je da se čovjek ili životinja razboli, zbog čega je iznimno važno zaštiti se i naučiti kako pravilno ukloniti krpelje.
Za aktivnosti na otvorenom treba se dobro pripremiti kako bi se zaštitili od krpelja.
Pobrinite se da imate prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele).
Izbjegavajte odjeću tamnih boja na kojoj se krpelj teže uočava i materijale poput vune, flanela, jer se na njih krpelji lakše zakvače.
Hodajte obilježenim stazama, izbjegavajte provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu, odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.
Primijenite repelente (za odbijanje krpelja) na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću (koristite ih prema uputi proizvođača – provjerite upute o proizvodu!).
Ako uočite krpelja u koži važno je da ga što prije uklonite jer je rizik od infekcije veći što je duže krpelj pričvršćen, a krpelja je lakše i odstraniti prvih nekoliko sati nakon uboda.
Kako bismo zaštitili svoje kućne ljubimce koji su zbog bezbrižnog uživanja na otvorenom posebno izloženi krpeljima, potrebno ih je temeljito pregledati i također čim prije odstraniti krpelja. U ljekarni se može kupiti pinceta posebno dizajnirane za uklanjanje krpelja, ali može se upotrijebiti i obična pinceta.
Hrvatski Zavod za javno zdravstvo savjetuje kako odstraniti krpelja
Operite ruke, pincetu prebrišite antiseptikom i krpelja odmah izvadite pincetom (sami ili netko od vaših ukućana). Zahvalite ga što bliže glavi, uz kožu i laganim ga povlačenjem izvucite iz kože, a na kožu primijenite antiseptik.
Krpelja nemojte ničim premazivati (alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejem ni sl.) niti “paliti” plamenom, ne povlačite ga naglo, ne stiskajte niti gnječite, jer se on zbog toga grči i pojačano izlučuje veće količine sekreta i, ako je krpelj zaražen, uzročnika bolesti u ljudsko tijelo, pa se tako lakše prenese zaraza.
Liječniku se ne trebate javljati, osim ako se nakon ugriza krpelja u roku od četiri tjedna (najčešće kroz 7 dana) pojavi osip (crvenilo kože prstenastog do ovalnog oblika koje blijedi u sredini, erithema migrans) i/ili povišena temperatura i zimica.
Pojava osipa i/ili temperature i zimice najvjerojatnije je odraz bakterijske infekcije bakterijom (borrelia burgdorferi) koja se uspješno liječi antibiotikom.
