
Za vikend je odigrano 16. kolo I. ŽNL osječko-baranjske – Seniori.
U nastavku teksta vam donosimo rezultate i tablicu I. ŽNL osječko-baranjske – Seniori:


Za vikend je odigrano 16. kolo I. ŽNL osječko-baranjske – Seniori.
U nastavku teksta vam donosimo rezultate i tablicu I. ŽNL osječko-baranjske – Seniori:


Hrvatska je, nakon gotovo 30 godina sustavnog rada, službeno završila proces razminiranja i postala zemlja bez minske opasnosti. Vijest je objavio Davor Božinović na obilježavanju Međunarodnog dana civilne zaštite i Dana civilne zaštite u Zagrebu, istaknuvši kako je riječ o jednom od najvažnijih sigurnosnih postignuća od završetka Domovinskog rata.
Proces razminiranja provodio se u skladu s obvezama koje je Hrvatska preuzela potpisivanjem Ottawska konvencija. U tom razdoblju uklonjeno je gotovo 107.000 minsko-eksplozivnih sredstava te oko 470.000 neeksplodiranih ubojitih sredstava. Time je uklonjena dugogodišnja prijetnja koja je opterećivala sigurnost građana, ali i gospodarski razvoj brojnih područja.
Božinović je naglasio kako razminirana Hrvatska znači sigurnije okruženje za obitelji, posebice u ruralnim krajevima koji su desetljećima bili obilježeni minski sumnjivim površinama. Otvaraju se nove mogućnosti za poljoprivredu, infrastrukturne projekte i razvoj turizma, dok se lokalnim zajednicama omogućuje puni potencijal korištenja zemljišta koje je godinama bilo izvan uporabe.
Osim tehničkog uspjeha, završetak razminiranja predstavlja i ispunjenje moralne obveze prema žrtvama mina i njihovim obiteljima. Proces je zahtijevao kontinuiranu suradnju državnih institucija, stručnih timova za razminiranje te međunarodnih partnera, uz primjenu suvremenih metoda i tehnologija.
Tijekom svečanosti u Zagrebu istaknuta je i modernizacija sustava civilne zaštite. Uvedeni su novi zakonski okviri, unaprijeđeni operativni protokoli te razvijeni digitalni sustavi ranog upozoravanja s ciljem jačanja spremnosti na krizne situacije, bilo da je riječ o prirodnim nepogodama, tehničko-tehnološkim nesrećama ili drugim izvanrednim događajima.
Završetkom razminiranja Hrvatska ulazi u novu fazu sigurnosne stabilnosti, u kojoj su prioriteti daljnje jačanje sustava zaštite i spašavanja te ulaganja u prevenciju i brzu reakciju na sve oblike ugroza.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je u četvrtak, 27. veljače 2026. godine, četiri nova natječaja iz sektora vina u okviru Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske za razdoblje 2023. – 2027.
Riječ je o potporama koje obuhvaćaju ulaganja u vinarije, restrukturiranje vinograda, promidžbu vina te aktivnosti informiranja, a namijenjene su jačanju konkurentnosti domaćih proizvođača i modernizaciji vinskog sektora.
Četvrti Javni natječaj za intervenciju 58.1.b.01. – INVWINE odnosi se na ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu vinarskih poduzeća. Potpora je usmjerena na modernizaciju proizvodnih kapaciteta, unaprjeđenje tehnoloških procesa, opremanje podruma te podizanje kvalitete i tržišne vrijednosti vina.
Cilj intervencije je povećanje učinkovitosti proizvodnje i prilagodba tržišnim zahtjevima, uz jačanje konkurentnosti hrvatskih vina na domaćem i inozemnom tržištu.
Natječaj za intervenciju 58.1.a.01. – RESTRVINEY odnosi se na restrukturiranje i konverziju vinograda. Potpora obuhvaća zamjenu sorti, promjenu uzgojnog oblika, premještanje vinograda na pogodnije lokacije te druge zahvate usmjerene na povećanje kvalitete grožđa i prilagodbu klimatskim i tržišnim uvjetima.
Ova mjera posebno je važna za dugoročnu održivost vinogradarske proizvodnje i podizanje konkurentnosti sektora.
Intervencija 58.1.k.01. – PROMOWINE odnosi se na promidžbene aktivnosti, uključujući sudjelovanje na sajmovima, promotivne kampanje i aktivnosti usmjerene na jačanje prepoznatljivosti hrvatskih vina na inozemnim tržištima.
Cilj je povećati izvoz, proširiti tržišta i dodatno pozicionirati hrvatska vina kao proizvode visoke kvalitete.
Natječaj za intervenciju 58.1.h.01. – INFOR usmjeren je na informiranje potrošača o odgovornoj konzumaciji vina te o sustavima kvalitete i oznakama podrijetla. Ova mjera pridonosi jačanju svijesti o vrijednosti domaćih vinskih proizvoda i njihovoj posebnosti.
Više o natječajima možete vidjeti na mrežnoj stranici Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju:

Na temelju Zaključka Vlade Republike Hrvatske nastavlja se provedba projekata besplatnoga javnog željezničkog prijevoza za više kategorija građana i tijekom 2026. godine, uz važno proširenje prava od 1. siječnja.
Besplatan javni željeznički prijevoz na području Republike Hrvatske i dalje ostvaruju:
Od 1. siječnja 2026. – pravo na besplatan prijevoz ostvaruju i osobe s invaliditetom koje posjeduju Nacionalnu ili Europsku iskaznicu za osobe s invaliditetom s oznakom mogućnosti putovanja vlakom.
Stanovnici Sisačko-moslavačke županije, pogođeni potresom, od 30. prosinca 2020. ostvaruju pravo na besplatan prijevoz uz kartu koja vrijedi u 2. razredu redovnih vlakova na svim relacijama u unutarnjem prometu.
Ova mjera produžena je do 30. lipnja 2026. godine.
U razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2026. sve navedene kategorije putnika pravo na besplatan prijevoz ostvaruju putem pametne kartice HŽ Putnički prijevoz, na kojoj je zapisan profil godišnje karte.
Detaljne upute, uvjeti i postupak ostvarivanja prava dostupni su na službenim stranicama u rubrici Besplatna putovanja.
Ovom mjerom nastavlja se poticanje dostupnosti javnog prijevoza, socijalne uključenosti i mobilnosti građana diljem Hrvatske.

Nogometaši NK Osijek upisali su važnu pobjedu u derbiju začelja HNL-a svladavši HNK Vukovar 1991 s 2-0 u susretu 24. kola odigranom na Opus Arena. Osječani su tako prekinuli negativan niz i bodovno se izjednačili s Vukovarcima na dnu ljestvice, a oba sastava sada imaju po 20 bodova. Uz utakmicu manje, Gorica na osmom mjestu ima šest bodova više od ovog dvojca, što dodatno naglašava važnost osvojenih bodova za bijelo-plave.
Prvo poluvrijeme proteklo je u čvrstoj i borbenoj igri bez izrazitih prilika. Gosti su agresivnim pristupom držali ritam susreta, dok je Osijek imao veći posjed, ali bez konkretne završnice. Najbliže pogotku domaći su bili u 11. minuti kada je Jakupović glavom pucao pokraj vrata, dok je na drugoj strani Puljić zaprijetio ubačajem koji je sigurno riješio vratar Malenica. U završnici prvog dijela Jakupović je zatresao mrežu, no pogodak je poništen zbog zaleđa.
Nastavak je donio znatno više uzbuđenja. Nakon nekoliko prilika na obje strane, ključni trenutak dogodio se u 57. minuti kada je dosuđen kazneni udarac za Osijek. Jakupović je bio siguran s bijele točke i doveo domaće u vodstvo 1-0. Nedugo potom Bukvić je imao veliku priliku povećati prednost, ali je gostujući vratar Pintol spriječio drugi pogodak. Vukovar 1991 je najbolju šansu imao u 78. minuti kada je Banovec glavom pogodio gredu nakon intervencije Malenice.
Konačnu potvrdu pobjede Osječani su osigurali u sudačkoj nadoknadi. Nakon nekoliko propuštenih kontranapada, Samuel Akere je u 95. minuti postavio konačnih 2-0 i zaključio susret. Ova utakmica bila je i premijera novog trenera Tomislava Radotića na klupi Osijeka, koji je zamijenio Željka Sopića, a pobjeda na debiju svakako mu daje dodatni poticaj u nastavku borbe za ostanak u ligi.

Na području Baranje u tijeku je opsežan ciklus energetske obnove višestambenih zgrada kojima je upravitelj Stanouprava, a velika većina objekata obuhvaćenih programom nalazi se na području Beli Manastir.
Program se provodi Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, a financira se kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti u sklopu projekta Ublažavanje energetskog siromaštva na potpomognutim područjima i područjima posebne državne skrbi.
Do sada je završena obnova 7 zgrada, ukupne vrijednosti veće od 3 milijuna eura. Uz to, radovi su trenutačno aktivni na 21 zgradi, čija ukupna vrijednost iznosi 18.624.843,68 eura.
Ukupno je tako kroz dovršene i aktualne projekte obuhvaćeno 28 zgrada, uz ulaganja veća od 21,6 milijuna eura. Najveći dio tih zgrada nalazi se upravo na području Grada Belog Manastira, gdje se provodi glavnina investicijskog ciklusa.
Riječ je o cjelovitoj energetskoj obnovi koja obuhvaća sanaciju i rekonstrukciju krovišta, zamjenu vanjske stolarije, ugradnju toplinske fasade, unapređenje izolacijskih sustava te niz drugih tehničkih zahvata usmjerenih na značajno smanjenje potrošnje energije i podizanje energetske učinkovitosti zgrada.
Važno je istaknuti da ove investicije za stanare ne predstavljaju financijsko opterećenje, jer se radovi u cijelosti financiraju kroz državni program, odnosno sredstva osigurana putem Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Uz projekte koji su završeni ili su u tijeku, dodatnih 11 zgrada nalazi se u fazi raspisivanja i provedbe postupaka javne nabave za odabir izvođača radova. Nakon zaključenja natječaja i potpisivanja ugovora, i ti će objekti ući u fazu obnove, čime će se broj zahvaćenih zgrada dodatno povećati.
Radove će u ponedjeljak obići potpredsjednik Vlada Republike Hrvatske i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.
Tijekom boravka u Belom Manastiru predviđen je obilazak gradilišta te radni sastanak s gradonačelnikom Igor Pavelić i županicom Osječko-baranjska županija Nataša Tramišak.
Na sastanku će se razmatrati dinamika provedbe aktualnih projekata, tijek javne nabave za preostalih 11 zgrada te daljnji planovi ulaganja u obnovu višestambenih zgrada, s posebnim naglaskom na projekte na području Belog Manastira.



Hrvatski mirovinski sustav sastoji se od više mirovinskih stupova. Znate li koliko ih ima i kako jednostavno možete provjeriti koliko ste u njih uplatili? Kako izabrati veću mirovinu i uštedjeti za bezbrižne dane u mirovini? Danas ćemo odgovoriti na ova pitanja.
Kao što možemo vidjeti na platnoj listi, navedena su dva mirovinska stupa – prvi i drugi mirovinski stup. Prvi i drugi mirovinski stup obvezni su mirovinski stupovi i njih za nas iz plaće uplaćuje poslodavac. Osim njih, postoji i treći mirovinski stup koji je dobrovoljan.
Prvi mirovinski stup
Prvi mirovinski stup je obvezan i iznosi 15 % bruto plaće te se uplaćuje direktno Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, odnosno u državni proračun. Temelji se na međugeneracijskoj solidarnosti i iz njega se isplaćuju mirovine današnjim umirovljenicima.
Drugi mirovinski stup
Kao i prvi, i drugi mirovinski stup je obvezan te iznosi 5 % bruto plaće. Za razliku od prvog stupa, uplaćuje se u obvezni mirovinski fond. Mirovinskim fondovima upravljaju privatna mirovinska društva. Rad tih društava reguliran je Zakonom o obveznim mirovinskim fondovima i Zakonom o mirovinskim osiguravajućim društvima, a nadzire ih Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa).
Drugi mirovinski stup je vid kapitalne štednje u kojem mirovinski fond koji ste sami izabrali investira vaš novac na financijskom tržištu te povećava vaša sredstva kada ostvari prinose. Drugi stup sastoji se od tri kategorije: A, B i C.
Kategorija A
Kategorija A je kategorija u kojoj mirovinska društva u vaše ime kupuju dionice, obveznice te druge vrijednosne papire na financijskom tržištu i na taj način ostvaruju prinose za vas kako biste u budućnosti imali više novca, a samim time i veću mirovinu. Udio dionica, koje dugoročno donose najveće prinose, može iznositi do maksimalnih 65 %, što je dobro, ali i dalje prilično konzervativno.
U 2025. godini fondovi kategorije A imali su prosječan prinos veći od 13 % (AZ 15,2 %, Erste Plavi 13 %, PBZ-CO 18,1 % i Raiffeisen 8,6 %), dok su u razdoblju od 10 godina prosječni godišnji prinosi iznosili 7,75% (AZ 7,3 %, Erste Plavi 8,2 %, PBZ-CO 9,5 % i Raiffeisen 6,0 %). Kao što možemo vidjeti, ni u kategoriji A nemaju svi fondovi iste prinose, pa stoga nije svejedno u kojoj smo kategoriji, ali ni u kojem fondu.
Kategorija B
Kategorija B slična je kategoriji A. Jedina razlika je u tome što se u tom portfelju nalazi manji udio dionica, približno 20 %, te su samim time prinosi značajno manji, a time i naša buduća mirovina. U ovoj kategoriji nalazi se približno 75 % zaposlenih.
U 2025. godini fondovi kategorije B imali su prosječan prinos od 9 % (AZ 9,2 %, Erste Plavi 11,3 %, PBZ-CO 11,5 % i Raiffeisen 4 %), dok su u razdoblju od 10 godina prosječni godišnji prinosi iznosili 5,35% (AZ 4,6 %, Erste Plavi 6,4 %, PBZ-CO 6,2 % i Raiffeisen 4,2 %).
Kategorija C
Za razliku od kategorija A i B, kategorija C uopće ne ulaže u dionice te su samim time prinosi vrlo niski. Do prije nekoliko godina svi stariji od 60 godina automatizmom su bili prebacivani iz kategorije A ili B u kategoriju C, no dobra vijest je da to više nije slučaj.
U 2025. godini prinosi kategorije C bili su između 1,9 % i 2,4 % godišnje, a u posljednjih 10 godina iznosili su između 2,9 % godišnje. Kao što vidimo, prinosi ovih fondova ne pokrivaju inflaciju i ljudi koji su štedjeli u tim fondovima danas mogu kupiti manje dobara i usluga nego prije pet godina. Iako su ostvarili određeni prinos, on je bitno manji od rasta cijena.

Zaključak
Kada pogledamo sve podatke, lako je izvući zaključak da najbolje prinose ostvaruju mirovinska društva u kategoriji A, i to u prosjeku 2 do 3 % godišnje više u odnosu na kategoriju B. Iako to ne djeluje kao velika razlika, na dugi rok – od zaposlenja do mirovine – ljudi koji uplaćuju u kategoriju A imat će otprilike 50 % veću mirovinu iz drugog stupa u odnosu na one koji uplaćuju u kategoriju B.
Kako provjeriti i promijeniti mirovinski fond i kategoriju?
Važno je istaknuti da se jednom godišnje može izvršiti promjena mirovinskog fonda i/ili kategorije. Promjena je potpuno besplatna te se cjelokupan do tada uplaćeni iznos sredstava prebacuje bez ikakvih gubitaka.
Provjera i promjena mogu se učiniti na dva načina. Prvi je online putem sustava e-Građani, u sustavu REGOS, gdje svi mogu provjeriti u kojem se mirovinskom fondu i kategoriji nalaze. Promjenu na ovaj način mogu napraviti oni koji imaju visoku razinu sigurnosti za pristup sustavu e-Građani, dok će ostali morati osobno posjetiti FINU i ondje izvršiti promjenu.
Drugi način provjere i izmjene je u poslovnicama FINA-e, na šalteru REGOS-a. Za provjeru i izmjenu mirovinskog fonda i/ili kategorije potrebna je osobna iskaznica, odluka o tome u kojoj kategoriji i fondu želimo držati svoja sredstva te oko pet minuta vremena koliko je potrebno službeniku da obradi zahtjev.
Upozorenje:
Stav iznesen u ovom tekstu predstavlja stručno mišljenje autora, diplomiranog ekonomista, temeljeno na analizi tržišta mirovinskih sustava i povijesnih podataka. Tekst je informativnog karaktera i ne predstavlja individualni investicijski savjet.
Autor teksta: Branko Vuk dipl. oec.

U nedjelju, 1. ožujka 2026. godine, u Nastavno-sportskoj dvorani Beli Manastir igra se prvenstveni susret III. hrvatske rukometne lige Istok – seniori između RK Baranja-Beli Manastir i RK Slatina 2. Početak utakmice zakazan je za 18.00 sati.
Gostujuća momčad iz Slatine u Beli Manastir dolazi s četvrtog mjesta prvenstvene ljestvice i 16 osvojenih bodova, dok je domaća Baranja trenutno na posljednjem mjestu bez osvojenih bodova. Upravo zbog takvog odnosa na tablici, susret ima dodatnu težinu za domaći sastav koji traži prve bodove sezone.
Slatina 2 ove je sezone pokazala stabilnost i kontinuitet rezultata, dok Baranja nastoji prekinuti negativan niz i pred domaćom publikom napraviti iskorak. Susret predstavlja priliku za domaće rukometaše da pokažu napredak u igri i borbenost protiv momčadi iz gornjeg dijela poretka.