U Hrvatskoj je, zaključno s 10. veljače 2019. godine, službeno registrirano ukupno 48 080 oboljelih od gripe, od čega je u 6. tjednu stiglo 8166 prijava što je značajno niže u odnosu na prethodni tjedan (11 250), te u narednim tjednima možemo očekivati daljnje jenjavanje intenziteta sezone.
Najveći broj prijava je pristigao iz Grada Zagreba, Zagrebačke, Osječko-baranjske, te Brodsko-posavske županije
Ova sezone gripe značajno je intenzivnija po broju oboljelih u usporedbi s prethodnih pet sezona, uključujući i veći broj hospitaliziranih zbog gripe, te veći broj dojava o smrtnim ishodima zbog gripe i njezinih komplikacija. Do sada je dojavljeno 75 takvih smrtnih ishoda, dok je u sezoni 2017/2018 bilo prijavljeno ukupno 29 umrlih. Navedeni podaci upućuju na tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Procjenjuje se da u Hrvatskoj zbog gripe umire do 500-tinjak osoba godišnje, od kojih samo manji broj bude i službeno prijavljen. – Izvijestio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ)
Policijski službenici i policijske uprava Osječko baranjska dovršili su kriminalističko istraživanje nad maloljetnikom koji je počinio kazneno djelo krađe.
U noći s 21. na 22. siječnja mladić je iz otvorene drvarnice u Topolju ukrao nezaključan moped. Vlasniku je nastala materijalna šteta od nekoliko tisuća kuna. Nadležnom državnom odvjetništvu policija podnosi posebno izvješće.
U protekla 24 sata na području Policijske uprave osječko – baranjske evidentirano je šest prometnih nesreća. Sve su za posljedicu imale materijalnu štetu.
Tri prometne nesreće su se dogodile na području Osijeka, a po jedna na područjima Baranje, Đakova i Našica.
Jučer, 13. veljače, na području Policijske uprave osječko – baranjske policijski službenici u prometu su zatekli tri vozača koja su imala nedozvoljenu prisutnost alkohola u krvi. Dvojica su bili vozači osobnih automobila i jedan vozač bicikla.
Valentinovo ili Dan sv. Valentina spomendan je na sv. Valentina koji se obilježava 14. veljače. Taj dan se obilježava i kao Dan zaljubljenih.
Sv. Valentin je bio prvi biskup grada Terni u Umbriji, stotinjak kilometara od Rima; za vrijeme pape Viktora I. zaredio ga je za biskupa drugi znameniti umbrijski biskup i svetac, sv. Felicijan. U doba svojeg biskupskog ređenja 197. godine, imao je Valentin svega 22 godine. Mučeničku smrt pretrpio je u dobi od 63 godine, te je pokopan na mjestu gdje je u IV. stoljeću podignuta crkva, da bi početkom 17. stoljeća sazidana katedrala; u Ternijskog katedrali se i danas čuva svečevo tijelo.
Blagdan sv. Valentina je od davnina obilježavan na dan 14. veljače, tj. dan prije poganskog rimskog blagdana bogova Pana, Fauna i Luperka – tj. poganskog blagdana plodnosti. Povezanost sv. Valentina uz pitanja ljubavi potječe iz legende o braku mlade kršćanske s rimskim legionarom, koji je iz ljubavi prema njoj također postao kršćaninom. Tijekom priprava za brak oboje su na smrt oboljeli, a svetac je njihov brak blagoslovio dok su njih dvoje umirali u samrtnom zagrljaju na bračnoj postelji.
Na engleskom govornom često se prenosi legenda o sv. Valentinu koja ne sadrži spomen da je sv. Valentin bio biskup, niti da je bio iz Ternija: govori se da je bio “rimski biskup” (inače je biskup Rima – papa). Prema toj priči – koja se s engleskog govornog područja širi drugdje po svijetu – sv. Valentin bio živio u Rimu u doba kada je car Klaudije Gotski naredio je da se njegovi vojnici ne smiju ženiti ili zaručivati, jer je držao da se vojnici (kao oženjeni ili zaručeni muškarci) neće srčano boriti u njegovim ratovima, već će radije gledati da sačuvaju život kako bi ostali sa svojim obiteljima. Svi svećenici odlučili su poštovati ovu carevu odluku, pa nisu više htjeli vršiti sam obred vjenčanja. Međutim, svećenik po imenu Valentin oglušio se na carevu odluku i počeo je potajno održavati ceremonije vjenčanja svih mladih parova koji su to željeli, sve dok ga vlasti nisu ulovile i bacile u tamnicu. 14. veljače (večer uoči rimskog proljetnog blagdana Luperkalija) svećeniku Valentinu odrubili su glavu. Nedugo nakon smrti narod ga je proglasio svecem, a kada se u Rimu učvrstilo kršćanstvo, svećenstvo je odlučilo spojiti blagdan Luperkalija i smrt Svetog Valentina u jedan. Makar se takva legenda zapisuje već dosta davno, riječ je o životopisima svetaca bez historijske vrijednosti – koja je možda potjecala iz činjenice da je kod Flaminijskih vrata (gdje je u davnini počinjala Via Flaminia, koja je vodila prema Umbriji i Terniju, gdje je sv. Valentin bio biskup) postojala drevna crkvica posvećena sv. Valentinu.
U Hrvatskoj se obilježavanje Valentinova kao dana zaljubljenih uglavnom vezuje uz utjecaje iz američke popularne kulture, ali je u Međimurju i ranije postojao narodni običaj da se za djecu dan sv. Valentina ostavlja djeci peciva u obliku ptica u dvorištu, uz objašnjenje da je to dan kada ptice imaju svadbu, da se “ftičeki ženiju”.
Najstariju čestitku za Valentinovo napisao je francuski vojvoda Karlo Orleanski. Namjenio ju je svojoj supruzi dok je bio u zatočeništvu u Engleskoj. Simbol je Valentinova i Kupid, starorimski bog ljubavi. Često se prikazuje kako drži luk i strijelu jer se vjeruje da se onaj koga on pogodi svojom čarobnom strelicom odmah zaljubi. Svake se godine za Valentinovo pošalje oko milijardu čestitaka, a nešto više pošalje se jedino za Božić. Valentinovo je, uz Majčin dan, dan i kada se kupuje najviše cvijeća. Svake godine djevojke i žene širom svijeta na Valentinovo zajedno dobiju oko 50 milijuna ruža. U Veronu, rodni grad Romea i Julije, svake godine pristigne oko tisuću ljubavnih pisama za Juliju. U Americi, zanimljivo, čak 15 posto čestitaka za Valentinovo djevojke pošalju same sebi.
Vrijeme je maskiranja, prikazivanjem tradicionalnih pokladnih manifestacija čuvamo sjećanja na kulturnu baštinu i običaje naših predaka. Zanimljiva priča, maskiranje i zabavni sadržaji, očekuju Vas u Vardarcu, prvi vikend u ožujku!
Twitter je u proteklom tromjesečju ostvario snažan rast dobiti i prihoda, no cijena dionice te društvene mreže oštro je pala zbog pada broja korisnika i upozorenja poslovodstva da će troškovi poslovanja porasti.
Prema u četvrtak objavljenom poslovnom izvješću, dobit Twittera iznosila je u četvrtom lanjskom tromjesečju 255 milijuna dolara, dok je godinu dana prije iznosila 91 milijun dolara. Prihodi su istodobno porasli za 24 posto, na 909 milijuna dolara, što se zahvaljuje snažnom rastu prihoda od oglašavanja.
No, broj korisnika Twittera, aktivnih na mjesečnoj razini pao je na 321 milijun, što je devet milijuna manje u odnosu na isto razdoblje godinu dana prije, a pet milijuna manje u odnosu na prethodno tromjesečje.
Twitter je priopćio kako će prestati koristiti metriku temeljenu na mjesečnoj aktivnosti korisnika, a umjesto toga objavljivati „monetizirajuće” podatke o korisnicima aktivnim na dnevnoj bazi u SAD-u i svijetu. Koristeći tu mjeru, Twitter poručuje da ima bazu od 126 milijuna korisnika u svijetu, što je devet posto više u odnosu na godinu ranije.
Troškovi poslovanja u porastu
Unatoč rastu prihoda i dobiti, cijena dionice Twittera je pala jer poslovodstvo procjenjuje da će prihodi tvrtke u tekućem tromjesečju iznositi između 715 i 775 milijuna dolara, što je manje od očekivanja analitičara.
Poslovodstvo Twittera također je upozorilo da bi troškovi tvrtke u ovoj godini mogli porasti i za 20 posto. Troškovi poslovanja rastu jer su društvene mreže u posljednje vrijeme pod pritiskom da povećaju sigurnost korisničkih podataka i bolje prate sadržaje koje korisnici stavljaju na mrežu.
Ono što je za sve društvene mreže problem danas je velika fragmentacija prema dobi korisnika, a kako je Twitter jedna od najstarijih društvenih mreža ona je i jedna od najpogođenijih. Razlog tome leži i u činjenici kako se realno godinama nije mnogo mijenjala, a dolaskom Snapchata mladi su pohrlili na njega iz niza razloga, no to je sasvim neka druga priča. Twitter je dobar jer je brz i kratak i to mu je velika prednost pred drugima.
Danas u gradskoj upravi grada Belog Manastira gradonačelnik Tomislav Rob, sa suradnicima, je ugostio proslavljene boksače Željka Mavrovića i Maria Preskara. Svrha radnog sastanka je prezentacija projekta Hrvatskog boksačkog saveza – škola boksa.
Tema razgovora bila je: kako mladima prebližiti sport te uključivanje mladih u sport bez obzira o kojem sportu radi. Tim projektom želi se promijeniti aktivnost naših mladih u pozitivnom smjeru te ih osvijestiti koliko je bavljenje tjelesnom aktivnošću korisno za unapređenje njihovog zdravstvenog, ali i psihofizičkog stanju.
Tijekom sastanka naglašeno je da na području Belog Manastira djeluje 21 sportski klub te oko 700 sportaša.
Projekt “škola boksa” prvenstvo je edukativni projekt kojeg provodi Hrvatski boksački savez na području cijele Hrvatske uz potporu Hrvatskog središnog odbora za sport. “Osobno svaki dan vježbam i smatram da je to potrebno kako bi tijelo uvijek držali u dobroj kondiciji formi” Istaknu je Željko Mavrović.
“Drago mi je da sam imao priliku upoznati dvije boksačke legende Željko Mavrović i Mario Preskar jer ovo je dobra prilika za lokalne sportaše da nauče nešto novo. Pogotovo što projekt predstavlja zdrav način življenja i da privučemo sve one koji ne treniraju da se počnu baviti sportom. Mi kao gradska uprava podržavamo sportske projekte te ćemo u narednom periodu financijski i materijalo pomoći sportskim kolektivima, pogotovo onima koji nemaju adekvatne uvjete za treniranje prvenstveno mislim na gimnsaku i boksački klub” Istaknuo je Tomislav Rob.
Foto MB PRESS
Po završetku radnog sastanka u dvorani Prve srednje škole Beli Manastir održana je prezentacija i demonstracija boksačkih vještina.
Dan jedinstvenog europskog broja 112 obilježen je jučer u Područnom uredu Centra 112 u Osijeku, a prigodnom sastanku nazočio je zamjenik župana Goran Ivanović, ujedno načelnik Stožera Civilne zaštite Osječko-baranjske županije.
Voditelj osječkog Centra 112 Zvonko Grgec istaknuo je kako je 2018. godine ovaj Centar ukupno zaprimio 120.618 telefonskih poziva, odnosno prosječno 331 poziv svakog dana. Od tog broja prema policiji je preusmjereno 13.528 poziva, prema vatrogascima 1.547, a prema hitnoj medicinskoj pomoći 17.069 poziva. Iako Državna uprava za zaštitu i spašavanje od početka ove godine djeluje u sustavu Ministarstva unutarnjih poslova, način rada Centra 112 praktično je isti. Naravno, nastoji se provesti daljnja unaprjeđenja u radu, što se bilježi osobito u modernizaciji opreme, a sve u cilju snažnijeg rada u službi građana.
– Dobro je što se i na ovaj način podsjećamo koliko je Služba 112 bitna. Pozivom na broj 112 svaki građanin može dojaviti bilo kakvu devijaciju, kao požar, poplavu ili bilo koji drugi događaj, te biti siguran da je poziv primljen i raspoređen ostalim žurnim službama. Ovaj sustav sada treba iskoristiti za daljnju dogradnju – rekao je zamjenik župana Ivanović te pojasnio:
– Žurne službe poput hitne medicinske pomoći, vatrogasaca, policije, HGSS-a i Crvenog križa čine Stožer Civilne zaštite, a Osječko-baranjska županija želi napraviti Operativni centar za njihovu obuku te zapovjedni centar. Smatramo da su dobra priprema i obuka žurnih službi na jednom mjestu izuzetno važni za kvalitetno reagiranje u slučaju potrebe. Župan Ivan Anušić dao je suglasnost za traženje optimalne lokacije za takav centar, pa se razmatra nekoliko mogućih lokacija. Kada riješimo imovinsko-pravne odnose za lokaciju, kroz fondove EU osigurat će se sredstva za izgradnju Centra – rekao je.
Operativno dežurstvo JPVP Grada Osijeka jučer u 17,12h primilo dojavu da gori krov kuće.
Na intervenciju upućena 2 vatrogasna vozila i 8 vatrogasaca.
Dolaskom na mjesto intervencije zatekli smo požar krovišta u početnoj fazi. Očevidom, koji će se obaviti danas, utvrdit će se uzrok i iznos materijalne štete.
U protekla 24 sata na području Policijske uprave osječko – baranjske evidentirana je jedna prometna nesreća, koja je za posljedicu imala materijalnu štetu, a dogodila se na području Osijeka.
