Danas oko podne došlo je do manje prometne nesreće na dionici Švajcarnica – Čeminac. U nesreći su sudjelovali osobni automobil te kombi vozilo s prikolicom. Na vozilima je nastala manja materijalna šteta.
Pretpostavljamo da je uzrok prometne nesreće oduzimanje prednosti prolaska.
Ministarstvo turizma objavilo je javni poziv za dodjelu potpora u okviru Programa razvoja cikloturizma na kontinentu u 2019. godini., a za koji je Ministarstvo turizma i ove godine u proračunu osiguralo 5 milijuna kuna. Sredstva Programa razvoja cikloturizma na kontinentu namijenjena su jačanju bike turizma na kontinentu kroz trasiranje, uređenje i označavanje biciklističkih ruta i na raspolaganju su javnom sektoru – jedinicama područne (regionalne) samouprave, odnosno sljedećim županijama: Bjelovarsko-bilogorska, Brodsko-posavska, Karlovačka, Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Ličko-senjska, Međimurska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska, Sisačko-moslavačka, Varaždinska, Virovitičko-podravska, Vukovarsko-srijemska i Zagrebačka.
„Aktivnosti razvoja turizma na kontinentu, pri čemu aktivni turizam ima važnu ulogu, u fokusu su rada našeg Ministarstva, ali i cjelokupne Vlade RH od početka mandata. Zajedničkim aktivnostima resornih ministarstava te kroz suradnju s javnim sektorom i jedinicama regionalne samouprave, radimo na ravnomjernijem turističkom razvoju destinacija kroz svih dvanaest mjeseci te na pozicioniranju Hrvatske kao destinacije raznolike i bogate turističke ponude. Program razvoja cikloturizma na kontinentu upravo je jedan od pozitivnih primjera u kojem kontinentalnim županijama osiguravamo sredstva za razvoj jednog od značajnih oblika turizma, cikloturizma koji ima gotovo 60 milijuna poklonika diljem Europe te koji u destinaciji troše i do 30 posto više od prosječnog turista, a koji bi u konačnici treba doprinijeti i razvoju svake turističke destinacije.“, izjavio je ministar turizma RH Gari Cappelli prilikom objave javnog poziva.
Javni poziv otvoren je do 13. ožujka 2019. godine. Više informacija o uvjetima dostavljamo u privitku, a detaljnije informacije dostupne su i na službenim web stranicama Ministarstva turizma, pod kategorijom Javni pozivi gdje će biti objavljeni i rezultati javnog poziva.
Osnovna škola Matije Petra Katančića u Valpovu jedna je od 19 škola kojima je osnivač Osječko-baranjska županija, a čije su zgrade pri kraju energetske obnove. Ukupna vrijednost tih projekta iznosi 62 milijuna kuna, radovi su počeli 2017. godine, rok završetka radova je 4. ožujka ove godine, a tim povodom jučer (14. veljače) školu u Valpovu posjetio je župan Ivan Anušić sa suradnicima.
O značaju obnove valpovačke osnovne škole ravnatelj Dalibor Košutić ističe da je dovoljno spomenuti kako priča o obnovi traje 25 godina, a dvije trećine prozora dostiglo je 60 godina. Zgrada sada ima prekrasan izgled, postići će se brojne uštede, a učenicima i djelatnicima bit će ugodnije raditi. Osim toga, počelo je i unutarnje uređenje zgrade, pa će škola biti kompletno obnovljena.
Ukupna vrijednost radova na rekonstrukciji zgrade OŠ Matije Petra Katančića, prvoj u tako velikom opsegu od kako je sagrađena, iznosi 7,2 milijuna kuna. Obnovljena je stolarija, uređena vanjska ovojnica, zamijenjeni prozori, a zamjenom postojećeg toplovodnog kotla na loživo ulje novim kondenzacijskim bit će ostvarena ušteda toplinske energije od 77 % – ističe župan Ivan Anušić. Zajedno s navedenih 19 projekata, Osječko-baranjska županija trenutno provodi ukupno 54 projekata energetske obnove zgrada javne namjene, ukupne vrijednosti 178 milijuna kuna. – Svi projekti bit će završeni do 2021./2022. godine, a tada ćemo imati energetski obnovljene sve objekte ustanova kojima je Županija osnivač, od domova zdravlja, domova za stare i nemoćne do osnovnih i srednjih škola. Svi projekti obavljaju se uz financijsku potporu fondova EU i Vlade RH, a ujedno doprinose oživljavanju gospodarstva jer na njima rade tvrtke s područja naše županije – naglasio je župan.
Današnji posjet jednoj od najvećih osnovnih škola u Osječko-baranjskoj županiji bio je prigoda i za provjeru provođenja županijskog projekta „Školski obrok za sve“. Naime, sredstvima Županije dodatno je opremljena kuhinja u ovoj školi pa se topli obrok priprema više puta tjedno, a nabavu namirnica ravnatelj je ugovorio od lokalnih poljoprivrednih proizvođača, što je također jedan od ciljeva projekta za koji se u Županiji izdvaja 19 milijuna kuna godišnje. – Poradit ćemo na tomu da sve osnovne škole na području Županije uvedu i kvalitetno provedu projekt, što znači da će svi učenici imati kuhani obrok barem 2-3 puta tjedno, a namirnice će biti od naših OPG-ova – poručio je župan.
Pročelnica Upravnog odjela za investicije, razvojne projekte i fondove EU Nataša Tramišak dodaje kako je 60 posto sredstava za projekte energetske obnove osigurano iz fondova Europske unije, što znači da od ukupno 178 milijuna kuna (ukupna vrijednost 54 projekta) oko 104 milijuna kuna su bespovratna sredstva EU. Preostali dio pokrivaju Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU te Osječko-baranjska županija.
Upravo krećemo u obnovu još 35 zgrada osnovnih i srednjih škola, domova za stare i nemoćne, zdravstvenih stanica i Opće bolnice Našice, dakle vodimo brigu o svim zgradama javnog sektora koje su u vlasništvu i nadležnosti Osječko-baranjske županije – ističe pročelnica Tramišak. Župan je potom posjetio i Područnu školu Novi Bezdan koja djeluje u sklopu Osnovne škole Zmajevac. Nastavu u novoobnovljenoj zgradi pohađa 19 učenika, a ravnateljica Kinga Kolar ne krije zadovoljstvo što će učenici i njihovi učitelji sada boraviti u najljepšoj zgradi u selu. Na zgradi su obavljeni radovi u vrijednosti 338.790,00 kuna.
Projekt Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja odnosi se na 19 zgrada, i to:zgrade osnovnih škola Dalj, Ivane Brlić Mažuranić Koška, Vladimira Nazora Čepin, Ladimirevci, Milka Cepelića Vuka, Vladimira Nazora Feričanci, Matije Petra Katančića Valpovo, Miroslava Krleže Čepin i Josipa Kozarca Semeljci,zgrade područnih škola Kozarac, Črnkovci, Kapelna, Petlovac, Kotlina i Novi Bezdan,zgrade Druge srednje škole Beli Manastir, Gimnazije Antuna Gustava Matoša Đakovo, Graditeljsko-geodetske škole Osijek i Srednje škole Isidora Kršnjavoga
U protekla 24 sata na području Policijske uprave osječko – baranjske evidentirano je sedam prometnih nesreća. Sve su za posljedicu imale materijalnu štetu.
Šest se dogodilo na području Osijeka, a jedna na području Baranje.
Europska unija uvela je Direktivu o autorskim pravima i onemogućila Googleu prikaz dijelova sadržaja medijskih ili drugih izdavača, zbog čega se internetski promet na web stranicama istih tih izdavača smanjio za 45 posto, što je poprilično zabrinjavajuće i točno u onom smjeru koji su navodili kritičari Direktive.
Konkretnije, kroz članak 11. Direktive EU je prebacila odgovornost za one koji koriste sadržaj i za cilj joj je zaštiti autore tog sadržaja. Pa ako je netko nešto objavio i to se pojavi na drugom mjestu, trebalo bi se kroz posebne tarife naplatiti to pojavljivanje. Zamršena situacija, potpuno nepraktična s današnjim dobom i Google News je primjer za to, možda i najbolji.
Jer, mediji i izdavači kroz pojavu na Google tražilici dobivaju potrebne posjetitelje, koji potom mogu konzumirati ono što se nudi na web stranici. Što se Google News tiče, jasno navodi izvore i preusmjerava korisnika prema tim izvorima. Bez Googlea dogodilo bi se što i u Španjolskoj, posjeta bi osjetno pala i zapravo bi oni koji se sad bore protiv njega, izgubili. Tako se dogodilo 2014., kad je Španjolska pokušala naplatiti prikazani sadržaj na Google News. Kompanija se povukla iz te zemlje, a posjeta je pala.
Ali, europski dužnosnici vide samo jedno, potencijalnih 5,67 milijardi američkih dolara godišnje od oporezivanja Googlea, Amazona, Facebooka, Microsofta… Iako, to bi se sad moglo uvelike promijeniti s obzirom da je 45 posto pada prometa iznimno blizu polovici manje prometa nego u vremenu kad je Google kroz svoju tražilicu mogao prikazivati dijelove sadržaja pa na taj način dodatno reklamirati web stranicu te ponukati potencijalnog posjetitelja da klikne na link i vidi sve što se nudi.
Na kraju priče, prepoznat će se valjda greška i efekt koji postiže u negativnom smislu. Jer, čak kad se ostavi URL, naslov i dio uvoda, posjeta je pala u odnosu na razdoblje kad je u velikom “thumbnailu” ili iznad njega stajalo ime medija.
Bit će zanimljivo vidjeti kuda će nas ova promjena odvesti, ali uvijek priča ima dvije strane medalje. I ona medijska ima svoje razloge, i ona europska ima svoje razloge i ona Googleova ma svoje rzaloge.
U Kneževim Vinogradima netko je devet štenaca stavio u vreću, izudarao te ih bacio u kontejner. Kako doznajemo do informacija dosli su djelatnici Veterinarske stanice Beli Manastir uz pomoć dojave mještanina Kneževih Vinograda koji je naveo kako su “neki štenci” u kontejneru te je rekao kako “cvile i deru se”.
Na upit Baranje info koliko su dugo ondje štenci, kakvo je stanje preživjeloga šteneta te koliko je ostavljenih štenaca kroz ovu godinu. Dobili smo povratne informacije:
“Ne čini se da su dugo tamo, vjerojatno od sinoć ili jutros, iako mi nije jasno kako ih nije izvukao čovjek koji je bacio pepeo po njima osim ako nije bio isti koji je i njih bacio. Stanje jedinog preživjelog nije najbolje, dehidriran, izudaran, krvav (što od krvi braće i sestara. što njegove), premršav za svoju dob, očajno stanje. Dobio je svu moguću terapiju i sada možemo samo čekati, na privremenom je kod kolegice, u toplom i u dobrim rukama. Ove 2019. godine su izbačena 32 šteneta, bez ovih današnjih 9 i bez odraslih pasa (oko godinu dana). To su sve bili štenci starosti mjesec, mjesec i pol, 2 su bila nekih 4 mjeseca.
Najbolje rješenje bi bilo da se provede neka obvezna mjera kastracije te kontrola samog broja pasa. Bilo bi dobro da se ljudi prestanu bojati i prijave zlostavljanje pasa, odbacivanje i slično. Kao volonter znam da se dosta puta ljudi boje, ali ako tako nastave ova situacija se neće nikad popraviti.“ – Odgovorila nam je na upit volonterka koja vodi facebook stranicu Veterinarske stanice Beli Manastir.
U Hrvatskoj je, zaključno s 10. veljače 2019. godine, službeno registrirano ukupno 48 080 oboljelih od gripe, od čega je u 6. tjednu stiglo 8166 prijava što je značajno niže u odnosu na prethodni tjedan (11 250), te u narednim tjednima možemo očekivati daljnje jenjavanje intenziteta sezone.
Najveći broj prijava je pristigao iz Grada Zagreba, Zagrebačke, Osječko-baranjske, te Brodsko-posavske županije
Ova sezone gripe značajno je intenzivnija po broju oboljelih u usporedbi s prethodnih pet sezona, uključujući i veći broj hospitaliziranih zbog gripe, te veći broj dojava o smrtnim ishodima zbog gripe i njezinih komplikacija. Do sada je dojavljeno 75 takvih smrtnih ishoda, dok je u sezoni 2017/2018 bilo prijavljeno ukupno 29 umrlih. Navedeni podaci upućuju na tzv. višak smrti odnosno povećani broj umrlih u odnosu na broj umrlih izvan sezone gripe. To je posljedica činjenice da je gripa u određenim rizičnim skupinama kao što su osobe u dobi od 65 godina i stariji te kronični bolesnici neovisno o dobi, češće praćena komplikacijama i smrtnim ishodom. Teško je reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse). Procjenjuje se da u Hrvatskoj zbog gripe umire do 500-tinjak osoba godišnje, od kojih samo manji broj bude i službeno prijavljen. – Izvijestio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ)
Policijski službenici i policijske uprava Osječko baranjska dovršili su kriminalističko istraživanje nad maloljetnikom koji je počinio kazneno djelo krađe.
U noći s 21. na 22. siječnja mladić je iz otvorene drvarnice u Topolju ukrao nezaključan moped. Vlasniku je nastala materijalna šteta od nekoliko tisuća kuna. Nadležnom državnom odvjetništvu policija podnosi posebno izvješće.
U protekla 24 sata na području Policijske uprave osječko – baranjske evidentirano je šest prometnih nesreća. Sve su za posljedicu imale materijalnu štetu.
Tri prometne nesreće su se dogodile na području Osijeka, a po jedna na područjima Baranje, Đakova i Našica.
Jučer, 13. veljače, na području Policijske uprave osječko – baranjske policijski službenici u prometu su zatekli tri vozača koja su imala nedozvoljenu prisutnost alkohola u krvi. Dvojica su bili vozači osobnih automobila i jedan vozač bicikla.
Valentinovo ili Dan sv. Valentina spomendan je na sv. Valentina koji se obilježava 14. veljače. Taj dan se obilježava i kao Dan zaljubljenih.
Sv. Valentin je bio prvi biskup grada Terni u Umbriji, stotinjak kilometara od Rima; za vrijeme pape Viktora I. zaredio ga je za biskupa drugi znameniti umbrijski biskup i svetac, sv. Felicijan. U doba svojeg biskupskog ređenja 197. godine, imao je Valentin svega 22 godine. Mučeničku smrt pretrpio je u dobi od 63 godine, te je pokopan na mjestu gdje je u IV. stoljeću podignuta crkva, da bi početkom 17. stoljeća sazidana katedrala; u Ternijskog katedrali se i danas čuva svečevo tijelo.
Blagdan sv. Valentina je od davnina obilježavan na dan 14. veljače, tj. dan prije poganskog rimskog blagdana bogova Pana, Fauna i Luperka – tj. poganskog blagdana plodnosti. Povezanost sv. Valentina uz pitanja ljubavi potječe iz legende o braku mlade kršćanske s rimskim legionarom, koji je iz ljubavi prema njoj također postao kršćaninom. Tijekom priprava za brak oboje su na smrt oboljeli, a svetac je njihov brak blagoslovio dok su njih dvoje umirali u samrtnom zagrljaju na bračnoj postelji.
Na engleskom govornom često se prenosi legenda o sv. Valentinu koja ne sadrži spomen da je sv. Valentin bio biskup, niti da je bio iz Ternija: govori se da je bio “rimski biskup” (inače je biskup Rima – papa). Prema toj priči – koja se s engleskog govornog područja širi drugdje po svijetu – sv. Valentin bio živio u Rimu u doba kada je car Klaudije Gotski naredio je da se njegovi vojnici ne smiju ženiti ili zaručivati, jer je držao da se vojnici (kao oženjeni ili zaručeni muškarci) neće srčano boriti u njegovim ratovima, već će radije gledati da sačuvaju život kako bi ostali sa svojim obiteljima. Svi svećenici odlučili su poštovati ovu carevu odluku, pa nisu više htjeli vršiti sam obred vjenčanja. Međutim, svećenik po imenu Valentin oglušio se na carevu odluku i počeo je potajno održavati ceremonije vjenčanja svih mladih parova koji su to željeli, sve dok ga vlasti nisu ulovile i bacile u tamnicu. 14. veljače (večer uoči rimskog proljetnog blagdana Luperkalija) svećeniku Valentinu odrubili su glavu. Nedugo nakon smrti narod ga je proglasio svecem, a kada se u Rimu učvrstilo kršćanstvo, svećenstvo je odlučilo spojiti blagdan Luperkalija i smrt Svetog Valentina u jedan. Makar se takva legenda zapisuje već dosta davno, riječ je o životopisima svetaca bez historijske vrijednosti – koja je možda potjecala iz činjenice da je kod Flaminijskih vrata (gdje je u davnini počinjala Via Flaminia, koja je vodila prema Umbriji i Terniju, gdje je sv. Valentin bio biskup) postojala drevna crkvica posvećena sv. Valentinu.
U Hrvatskoj se obilježavanje Valentinova kao dana zaljubljenih uglavnom vezuje uz utjecaje iz američke popularne kulture, ali je u Međimurju i ranije postojao narodni običaj da se za djecu dan sv. Valentina ostavlja djeci peciva u obliku ptica u dvorištu, uz objašnjenje da je to dan kada ptice imaju svadbu, da se “ftičeki ženiju”.
Najstariju čestitku za Valentinovo napisao je francuski vojvoda Karlo Orleanski. Namjenio ju je svojoj supruzi dok je bio u zatočeništvu u Engleskoj. Simbol je Valentinova i Kupid, starorimski bog ljubavi. Često se prikazuje kako drži luk i strijelu jer se vjeruje da se onaj koga on pogodi svojom čarobnom strelicom odmah zaljubi. Svake se godine za Valentinovo pošalje oko milijardu čestitaka, a nešto više pošalje se jedino za Božić. Valentinovo je, uz Majčin dan, dan i kada se kupuje najviše cvijeća. Svake godine djevojke i žene širom svijeta na Valentinovo zajedno dobiju oko 50 milijuna ruža. U Veronu, rodni grad Romea i Julije, svake godine pristigne oko tisuću ljubavnih pisama za Juliju. U Americi, zanimljivo, čak 15 posto čestitaka za Valentinovo djevojke pošalju same sebi.
