Gotovo 30 % lidera iz poslovnog svijeta smatra da će se globalni gospodarski rast smanjiti u sljedećih 12 mjeseci, što je oko šest puta više od prošlogodišnje razine od 5 %. Dakle, radi se o rekordnom povećanju pesimizma. To je jedan od ključnih nalaza PwC-ovog 22. godišnjeg istraživanja više od 1.300 predsjednika uprava širom svijeta, koje je objavljeno jučer navečer na godišnjem sastanku Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu. Ovo predstavlja velik kontrast prošlogodišnjem rekordnom povećanju optimizma što se tiče izgleda za globalni gospodarski rast s 29 % na 57 %.

Ali nije sve tako crno. 42 % još uvijek očekuje pozitivne gospodarske izglede, iako je postotak značajno niži u odnosu na visokih 57 % u 2018. godini. Općenito govoreći, stavovi predsjednika uprava o globalnom gospodarskom rastu ove su godine polariziraniji, ali naginju pesimizmu. Najizraženiji pomak dogodio se među predsjednicima uprava u Sjevernoj Americi, gdje je optimizam pao sa 63 % u 2018. godini na 37 %, vjerojatno zbog slabljenja fiskalnih poticaja i novih trgovinskih napetosti. Na Bliskom istoku je također zabilježen veliki pad s 52 % na 28 %, zbog povećane regionalne ekonomske neizvjesnosti.

Smanjenje optimizma predsjednika uprava također je utjecao na planove rasta izvan granica njihovih zemalja. SAD su s 27 % jedva zadržale poziciju vodećeg tržišta za rast, što je značajno smanjenje u odnosu na 46 % u 2018. godini. Popularnost Kine, kao drugog najprivlačnijeg tržišta, također je pala na 24 % u odnosu na 33 % u 2018. godini. Općenito gledajući, Indija ove godine predstavlja zvijezdu u usponu, nedavno pretekavši Kinu kao najbrže rastuće veliko gospodarstvo svijeta.

„Stavovi predsjednika uprava o globalnom gospodarstvu odražavaju najznačajnije gospodarske izglede, pri čemu se u 2019. godini optimizam u tim prognozama smanjio. S porastom trgovinskih napetosti i protekcionizma jasno je da samouvjerenost opada.“, izjavio je Bob Moritz, globalni predsjednik PwC-a.

Uvjerenost u kratkoročni rast prihoda naglo je opala

Nelagoda oko globalnog gospodarskog rasta smanjuje uvjerenost predsjednika uprava u izglede za vlastite tvrtke u kratkoročnom razdoblju. 35 % predsjednika uprava kaže da su „vrlo uvjereni“ u izglede za rast vlastitih tvrtki u sljedećih 12 mjeseci, što je pad s prošlogodišnjih 42 %.

Pomnije promatrajući rezultate po zemljama, uvjerenost predsjednika uprava odražava globalni pad:

• U Kini je došlo do pada s 40 % u 2018. godini na 35 % u ovoj godini – zbog trgovinskih napetosti, američkih carinskih trošarina i oslabljene industrijske proizvodnje
• U SAD-u je došlo do pada s 52 % na 39 % – zbog trgovinskih napetosti i usporavanja gospodarstva
• U Njemačkoj je došlo do pada s 33 % na 20 % – zbog trgovinskih napetosti, usporavanja gospodarstva i rizika od „neurednog“ Brexita
• U Argentini je došlo do pada s 57 % na 19 % zbog recesije i kolapsa valute
• U Rusiji je došlo do pada s 25 % na 15 % zbog pada izvozne potražnje, volatilnosti valute i veće nezaposlenosti

Kako bi se potakao rast prihoda u ovoj godini, predsjednici uprava se namjeravaju osloniti prvenstveno na operativnu učinkovitost od 77 % i organski rast od 71 %.

Najznačajnija tržišta za rast: U SAD-u uvjerenost je i dalje prisutna bez obzira na značajan pad

SAD zadržava vodeće mjesto kao najznačajnije tržište za rast u sljedećih 12 mjeseci. Međutim, brojni predsjednici uprava također se okreću drugim tržištima, što se vidljivo u dramatičnom padu udjela glasova za SAD, sa 46 % u 2018. na samo 27 % u 2019. godini. Kina je smanjila raskorak, ali joj je popularnost također pala s 33 % u 2018. na 24 % u 2019. godini.

Kao rezultat tekućeg trgovinskog sukoba sa SAD-om, kineski predsjednici uprava su diverzificirali svoj odabir tržišta za rast, pri čemu je samo 17 % odabralo SAD u odnosu na 59 % u 2018. godini.

Ostale tri zemlje koje zaokružuju pet najboljih u pogledu rasta uključuju Njemačku s 13 % što je smanjenje s 20 %, Indiju s 8 % što je smanjenje s 9 % te Ujedinjena Kraljevina s 8 % što je smanjenje s 15 %.

„Udaljavanje od američkog tržišta i preusmjeravanje kineskih ulaganja u druge zemlje reakcije su na neizvjesnost oko tekućeg trgovinskog spora između SAD-a i Kine“, rekao je Moritz.

Prijetnje rastu: Posljedica gospodarskih, a ne egzistencijalnih okolnosti

S obzirom na to da pokazatelji predviđaju neizbježno globalno gospodarsko usporavanje, predsjednici uprava usmjerili su se na opstanak usred porasta populizma na tržištima na kojima posluju. Na popisu deset najznačajnijih prijetnji rastu, trgovinski sukobi, politička nesigurnost i protekcionizam zamijenili su terorizam, klimatske promjene i povećanje poreznog opterećenja.

Od predsjednika uprava koji su ‘izrazito zabrinuti’ oko trgovinskih sukoba, 88 % je posebno zabrinuto oko trgovinskih pitanja između Kine i SAD-a. 98 % američkih predsjednika uprava i 90 % kineskih predsjednika uprava izrazili su ovu zabrinutost.

Od kineskih predsjednika uprava koji su „izrazito zabrinuti“ oko trgovinskih sukoba, većina njih zauzima snažan reaktivni pristup, a 62 % prilagođava svoj lanac opskrbe i strategiju nabave. 58 % svoju strategiju rasta prilagođava drugim zemljama.

Podaci i analitika te umjetna inteligencija

Ovogodišnje istraživanje detaljno je analiziralo područje podataka i analitike te umjetne inteligencije (UI), dva ključna područja koja su liderima izrazito bitna, kako bi od predsjednika uprava došli do informacija o izazovima i prilikama.

Podaci i analitika – Dugotrajni nedostatak informacija

Ovogodišnje istraživanje ponovno je postavilo pitanja o adekvatnosti podataka koja su prvi put bila postavljena 2009. godine. Utvrđeno je da se predsjednici uprava i dalje suočavaju s problemima s vlastitim mogućnostima vezanima uz podatke, što je rezultiralo značajnim nedostatkom informacija koji je aktualan i deset godina kasnije. Unatoč milijardama dolara uloženih u IT infrastrukturu u ovom vremenskom razdoblju, predsjednici uprava tvrde da još uvijek ne dobivaju sveobuhvatne podatke potrebne za donošenje ključnih odluka o dugoročnom uspjehu i trajnosti njihovog poslovanja.

Očekivanja lidera su napretkom tehnologije svakako porasla, ali predsjednici uprava su svjesni da njihove sposobnosti analize nisu pratile opseg podataka koji se tijekom proteklog desetljeća eksponencijalno proširio. Na pitanje zašto ne dobivaju sveobuhvatne podatke, predsjednici uprava kao primarni razlog ukazuju na „nedostatak ljudi s analitičkim vještinama“ (54 %), zatim „sabiranje podataka“ (51 %) i „lošu pouzdanost podataka“ (50 %).   

Kada je riječ o smanjenju raskoraka u vještinama u njihovoj organizaciji, predsjednici uprava se slažu da nema brzog rješenja. 46 % ispitanika smatra da rješenje leži u značajnoj prekvalifikaciji i stručnom usavršavanju, dok 17 % kao opciju također navodi uspostavu sustava direktnog zapošljavanja izravno nakon obrazovanja.

„Budući da tehnološke promjene i dalje ometaju poslovni svijet, ljudi s dobrim podatkovnim i digitalnim vještinama još su traženiji i sve ih je teže pronaći. Međutim, potreba za ljudima s razvijenim osobnim vještinama također je vrlo visoka, zbog čega poslovne, državne i obrazovne ustanove moraju surađivati kako bi odgovorili na zahtjeve radne snage koja evoluira.“, dodao je Moritz.

Umjetna inteligencija

Osamdeset i pet posto predsjednika uprava slaže se da će UI tijekom sljedećih pet godina drastično promijeniti njihovo poslovanje. Gotovo dvije trećine smatra da će imati veći utjecaj od interneta.

Unatoč pozitivnom stavu prema UI, 23 % predsjednika uprava trenutno ne planira uvođenje UI, dok 35 % „planira to učiniti“ u sljedeće tri godine. 33 % ispitanika primijenilo je „vrlo ograničen pristup“. Manje od 10 % predsjednika uprava implementiralo je UI u širokom opsegu.

Kada je u pitanju utjecaj UI na radna mjesta, 88 % kineskih predsjednika uprava smatra da će UI više radnih mjesta preuzeti nego stvoriti. Ostali predsjednici uprava područja Azije i Pacifika također su pesimistični s postotkom od 60 %, u usporedbi s 49 % na globalnoj razini. Predsjednici uprava u Zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi su manje sumnjičavi te njih 38 % odnosno 41 % smatra da će UI više radnih mjesta preuzeti nego stvoriti.

„Iako su organizacije u azijsko-pacifičkoj regiji, Sjevernoj Americi i Zapadnoj Europi izvijestile o usporedivim razinama usvajanja UI, vidljiv je rastući raskorak njihovih stavova u pogledu mogućih utjecaja UI na društvo i uloge koju bi vlade trebale odigrati u njezinom razvoju“, navodi Moritz.